- Objavljeno: 13.02.2018.
Predsjednik Vlade na konferenciji „Jedinstveno digitalno tržište – izazovi digitalne transformacije poslovnog sektora"
Predsjednik Vlade Andrej Plenković otvorio je danas konferenciju „Jedinstveno digitalno tržište – Izazovi digitalne transformacije poslovnog sektora“.
Konferenciju zajednički organiziraju Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj i Hrvatska gospodarska komora, u partnerstvu sa Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnoga društva, a o stvaranju jedinstvenog digitalnog tržišta na području Europske unije govorio je potpredsjednik Europske komisije nadležan za jedinstveno digitalno tržište Andrus Ansip.Na konferenciji su sudjelovali i potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar, ministar uprave Lovro Kuščević, ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić te državni tajnik Središnjega državnog ureda za razvoj digitalnoga društva Bernard Gršić.
Nakon uvodnih pozdrava i zahvala organizatorima, sudionicima konferencije obratio se predsjednik Vlade, a njegovo obraćanje donosimo u cijelosti:
„U naredna dva desetljeća, izgledno je prema svim projekcijama, da će se svijet promijeniti kao nikada do sada. Mi naime, nakon mehanizacije, elektrifikacije te informatizacije, živimo u vrijeme četvrte industrijska revolucija – digitalna revolucija. To je bila jedna od ključnih tema sastanka Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu.
Sve prisutnijim pametnim tehnologijama ona korjenito mijenja naše gospodarstvo, mijenja naše živote. Prije 30 godina Internet nije postojao. Danas, dvije trećine budućih zanimanja današnjih „prvašića“ uopće ne postoje. To su činjenice o kojima moramo voditi računa i znati koliko će nam umjetna inteligencija i robotika transformirati ubuduće način rada.
Za samo desetak godina, automobili bez vozača, elektronički papir ili e-doktori u obliku senzora ugrađenih u našoj odjeći, sve će to postati normalno, a utjecat će i mijenjati svjetsko, europsko i hrvatsko gospodarstvo.
Zahvaljujući digitalnim uslugama svjetsko gospodarstvo bi se do 2020. trebalo povećati za više od 1 300 milijardi eura, a do 2030. za još deset puta toliko.Stoga je izgradnja Jedinstvenog digitalnog tržišta jedan od ključnih prioriteta Europske unije, kako bismo mogli bolje iskoristi sve prednosti digitalnoga doba, prije svega u odnosu na Sjedinjene Američke Države i Kinu.
Nedavno ukidanje roaminga diljem Unije kao i skoro ukidanje geo-blokiranja u on-line trgovini, samo su neke od prednosti koje donosi europsko jedinstveno digitalno tržište.A ono znači i otvaranje brojnih visokokvalificiranih radnih mjesta i dodatni godišnji rast od oko 3% za naša gospodarstva. No premda već sada 90% od svih poslova zahtijeva minimalne digitalne vještine, danas njih ne posjeduje čak 37% radno sposobnog stanovništva. Ujedno, od sedam Europljana koji nisu digitalno pismeni, čak troje je nezaposleno.
Stoga da bismo se što bolje pripremili na izazov digitalne revolucije i pretvorili ga u priliku za Hrvatsku, trebamo djelovati, po meni, na tri komplementarne razine.
One su, prije svega, jačanje digitalnih vještina u društvu u cjelini, osobito učenika kroz obrazovni sustav i cjeloživotno učenje radno sposobnog stanovništva. Drugo, poticanje razvoja digitalne ekonomije na temelju pametnih tehnologija, kako bismo jačali svoju globalnu konkurentnost. I treće, modernizacija javne uprave koja će kroz uštede i veću učinkovitost stimulirati i gospodarstvo i biti puno više na usluzi svim našim građanima.
Nekoliko riječi o digitalnom društvu.
Vlada je svjesna toga koliko su jačanje digitalnih vještina, politika razvoja digitalnog društva i gospodarstva te standardizacija digitalne infrastrukture i usluga javnog sektora presudni za budući razvoj Hrvatske.Upravo stoga osnovan je i Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, a kolega Gršić će u kasnijem dijelu ove konferencije detaljnije izložiti naša postignuća i naše planove.
Jedna od njegovih zadaća je izrada sveobuhvatne strategije Digitalne Hrvatske za sljedećih 10 godina, koja treba biti dovršena do kraja ove godine.Strategija treba ostvariti sinergiju gospodarstva, javne uprave, znanosti, istraživanja i obrazovanja u pet temeljnih područja: uključivo digitalno društvo i digitalne vještine, širokopojasna i druge infrastrukture digitalnih komunikacija, digitalna ekonomija, inovativne podatkovne usluge te kibernetička sigurnost i zaštita podataka.
Važan je cilj i uspostava nacionalne tzv. „digitalne koalicije“, koja je u biti koalicija za radna mjesta, koalicija za veću zaposlenost, koalicija za mlade, koalicija za sve one koji žele biti uključeni u tržište rada.
To ćemo postići okupljanjem javne uprave, Vlade, svih institucija, IT-kompanija, javnih i privatnih servisa za zapošljavanje, udruga, edukatora, neprofitnih udruga i naših socijalnih partnera koji će zajedno razvijati mjere kako bismo povećali standard naših digitalnih vještina.
Prema Eurostatu, 44% svih građana Europske unije – a 45% građana Hrvatske – još nije valjano usvojilo ni osnovne digitalne vještine. Dakle, prostora za napredak imamo jako puno. Stoga je potrebno osigurati osposobljavanje za digitalne vještine. Jedno od djelovanja koje ste primijetili da je već u tijeku usmjereno je na informatizaciju u školama, na projekt e-Škola, digitalno zrelih škola.
Želimo kroz pilot-projekt koji sada obuhvaća 151 školu uključiti naše učenike da se u ranoj fazi uče digitalnoj pismenosti. Tu je i usluga e-Dnevnik, osobito bitna za roditelje.
Međutim, digitalna pismenost razvija i analitičko, čak i algoritamsko promišljanje, jako važno za prepoznavanje globalnih trendova. Od iduće školske godine, kao što znate, informatika će biti obvezni predmet u 5. i 6. razredu. Želimo da naši mladi budu spremni za radna mjesta visoke dodane vrijednosti. Stoga smo osigurali 3 400 STEM stipendija, a do 2023.osigurat ćemo još 17.000 takvih stipendija. Cilj nam da povećamo njihov broj i da na taj način ulažemo u rast hrvatskoga gospodarstva.
Premda nam, kao i u cijeloj Europskoj uniji, nedostaje IT-stručnjaka, ipak se možemo pohvaliti brojnim hrvatskim tvrtkama koja su ostvarile osobite uspjehe i na domaćem, i na europskom i svjetskom tržištu. Njihovi je spektar raznolik i velik, od rješenja za telekome, SMS-plaćanje i mobilno bankarstvo do raznih igara ili aplikacija za grafičko rješavanje matematičkih zadataka.
Bitno je da digitalne javne usluge budu uključive, da vode računa o potrebama različitih kategorija građana, da vodimo računa o našim starijim sugrađanima, da vodimo računa o osobama s invaliditetom. Stoga nam je bitna i dostupnost, a u skladu s europskom direktivom o pristupačnosti.
Ujedno se spremamo i na reguliranje Interneta na način da spriječimo govor mržnje, prvenstveno vodeći se načelom odgovornosti, a i obrazovanjem svih onih koji su uključeni u tu komunikaciju, ali s posebnom odgovornošću onih koji su vlasnici pojedinih digitalnih platformi.
Kad je riječ o digitalnom gospodarstvu tu želim kazati kako je industrijsko doba bilo obilježeno masovnom proizvodnjom i standardizacijom. U digitalnom dobu ključna je riječ, pa možda i model, prilagodba svakog pojedinca razvoju globalnih trendova.
Digitalna ekonomija raste sedam puta brže od ostatka ekonomije, a procjenjuje se da će u tom sektoru do 2020. Europska unija imati čak četiri milijuna novih radnih mjesta. Uloga Vlade je da pomogne ubrzati procese digitalizacije i modernizacije poslovanja kroz odgovarajuće zakonske prijedloge.
Spomenut ću nekoliko inicijativa koje su došle iz Ministarstva gospodarstva. Izmjenama Zakona o poticanju ulaganja minimalni iznos ulaganja koji daje pravo na korištenje potpora smanjen je sa 150 tisuća na 50 tisuća eura, uz uvjet da se otvori 10 novih radnih mjesta. Tim poduzetnicima se također smanjuje porez na dobit za 25 do 50 posto u trajanju od 10 godina.
Zakon o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte koji je u pripremi donijet će uskoro olakšice svim poduzetnicima koji se bave istraživačkim i inovacijskim aktivnostima.
320 milijuna kuna bespovratnih europskih sredstva dodijeljeno je za inovativnost poduzeća, odnosno za projekte koji se provode na području razvoja novih proizvoda i usluga te aktivnosti istraživanja i razvoja.
102 milijuna kuna iz europskih fondova iskorišteno je za nabavku informacijsko komunikacijske tehnologije kod malih poduzetnika.
Kako bi se potaknula modernizacija i digitalizacija kod mikro-poduzetnika rabljena se oprema i strojevi do pet godina starosti sada priznaju kao prihvatljiv trošak za ostvarivanje poticaja.
Do kraja godine bit će usvojen Zakon o obaveznom eRačunu u javnoj nabavi, na osnovu kojeg će svi sudionici postupka ubuduće slati i primati račune elektroničkim putem. Ta je usluga usklađena s preporukama Europske unije i s rješenjima na inozemnim tržištima, a očekivane uštede su oko 1,4 milijarde kuna kroz 5 godina.
Uz navedene inicijative, brojni inkubatori, akceleratori, kao što su i digitalna inovacijska središta, također stvaraju potporni ekosustav za digitalnu transformaciju ekonomije i društva.
U IT-industriji u Hrvatskoj danas imamo oko 4400 tvrtki, 5 velikih, 34 srednjih, 300 malih, i oko 4000 mikro-tvrtki. Prema podacima HGK, prihod od IT-industrije, bez telekoma, za 2016. godinu iznosio je 18,5 milijardi kuna, od čega je na izvoz išlo oko 5 milijardi kuna, odnosno četvrtina. A gotovo 80% tog izvoza, koji kontinuirano raste u posljednjih 5 godina, je karakteriziran uslugama i računalnim programima, što znači da Hrvatska u ovom segmentu izvozi znanje.
Trenutno je u IT-sektoru ukupno zaposleno oko 25.000 ljudi, a broj zaposlenih se povećava 5 do 10% godišnje, budući da su brojne naše tvrtke danas prisutne i na međunarodnom tržištu.
Hrvatska je, međutim, zanimljiva i mnogim globalnim IT-kompanijama. Primjerice, Ericsson Nikola Tesla, koji je dio korporacije Ericsson, ima najveći istraživačko-razvojni centar upravo u Hrvatskoj dok je IBM izabrao Hrvatsku za lokaciju svog korisničko-inovacijskog centra.
Četvrta industrijska revolucija pokreće se informacijskim tehnologijama nove generacije kao što su IoT – Internet of Things (Internet stvari), računalstvo u oblaku (cloud comuputing), veliki podaci (big data), analiza podataka, umjetna inteligencija (AI), robotika i 3D-printanje.
Industrija 4.0 predstavlja veliku priliku za modernizaciju hrvatske industrije. Njena digitalizacija i digitalizacija gospodarstva može transformirati ne samo procese stvaranja nove vrijednosti, već zahtijeva nove poslovne modele koji vode do novih izgleda za zapošljavanje.
Mi smo jedna od potpisnica Europske deklaracije o računalstvu visokih performansi, takozvani EuroHPC, a cilj je da do 2023. Europska unija ima jedno od tri najjačih računala na svijetu.
U sljedećih desetak godina umjetna inteligencija značajno će ubrzati inovacije i tehnološki napredak, a ta se tehnologija već sada uspješno razvija i u Hrvatskoj.
Internet stvari (Internet of things) je tehnologija nove generacije koja povezuje uređaje putem Interneta, otvorit će nove mogućnosti za međusobnu interakciju ne samo među različitim sustavima, već i za njihovu kontrolu, praćenje i pružanje naprednih usluga. Sve će to zahtijevati dodatno zakonsko reguliranje, i na europskoj razini i na nacionalnoj razini.
Tehnologije 5G značajno će ubrzati Internet s gigabitnim brzinama zahvaljujući bežičnim širokopojasnim mrežama, bit će prekretnica koja će preobraziti industriju jer će omogućiti sasvim nove vrste aplikacija te povezivanje uređaja i objekata. Znamo da je 5G tehnologija već u testnoj fazi i u Hrvatskoj.
Da bi ona zaživjela u narednim godinama nužna je instalacija većeg broja baznih stanica koje zahtijevaju zajednička ulaganja, a na tome radi posebno osnovana radna skupina koja okuplja sve mobilne operatere i HAKOM.
Nekoliko riječi o digitalizaciji javne uprave. Bitno je da razvojem modernih tehnologija implementiramo ono što je ključno za usluge hrvatskim građanima. U tom smislu su članice Europske unije u listopadu 2017. godine u Tallinnu potpisale Deklaraciju o e-Upravi, a cilj je da se na svim razinama potiče otvorenost, učinkovitost i uključivost te da se građanima i poduzetnicima osiguraju javne usluge, koje su bezgranične, interoperabilne, personalizirane i prilagođene korisnicima.
Ključnu ulogu u tom pogledu ima jedinstveni identifikator koji, za razliku od brojnih članica Europske unije, Hrvatska već ima u obliku dobro nam poznatoga OIB-a.
Također, imamo i elektroničku osobnu iskaznicu s identifikacijskim i potpisnim certifikatom, što je preduvjet za razvoj digitalne uprave i digitalnoga društva. Već sada trećina naših građana, odnosno više od 1,5 milijuna, posjeduje elektroničku osobnu iskaznicu.
Ujedno, građanima se sada pružaju e-usluge na jednom mjestu, i to zahvaljujući Nacionalnom identifikacijskom i autentifikacijskom sustavu, koji je dio sustava e-Građani. On danas pruža 47 elektroničkih usluga,a koristi ga pola milijuna naših sugrađana, koji su ostvarili čak 13,5 milijuna uspješnih spajanja, a to znači toliko manje konkretnih dolazaka u različite urede državne uprave.
Sustavu e-Građani možete pristupati iz svog doma bilo da imate elektroničku osobnu iskaznicu, token jedne od banaka ili akademski elektronički identitet. Sustav će do kraja godine biti redizajniran i uskoro očekujemo udvostručenje broja korisnika. Čak je i naprednoj Estoniji trebalo jedno vrijeme da građani u potpunosti preuzmu ovaj sustav elektroničkoga identiteta. Osobni korisnički pretinac u koji stižu poruke iz sustava e-Građani sada je dostupan na pametnim telefonima.
Izvan sustava e-Građana, sva tijela javne uprave, dakle ono što postoji neovisno o onome što je vama kao korisnicima u ovom trenutku dostupno, imamo 685 elektroničkih usluga i to, što je izrazito važno, s najvišom razinom sigurnosti koja je bitna kao kriterij pouzdanosti i za građane i za poduzetnike.
Želimo da se na ovaj način iskoristi i novi projekt e-Poslovanje do kraja godine, da Hrvatska ulaže i u projekte poput e-Carine, e-Porezne i e-prijave za sustav mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.
Od 1. listopada prošle godine javnopravna tijela u Hrvatskoj više ne smiju od građana tražiti potvrde iz državnih matica, poput rodnog lista i domovnice, jer smo omogućili svim službenicima izravan uvid u matice elektroničkim putem. To je ono što je povjerenik rekao, država mora pamtiti, nije dobro da teret predstavljanja ili dokazivanja dokumenata bude na građanima, što smo na ovaj način i regulirali.
Također, želim spomenuti da ćemo u drugoj polovici godine pokrenuti projekt uspostave Centra dijeljenih usluga vrijedan 300 milijuna kuna, kako bi se veliki dio IT-sustava i digitalnih podataka svih tijela vlasti objedinio na jedno mjesto i omogućio potrebnu međusobnu računalnu razmjenu podataka.
Zahvaljujući tome, od građana i poduzeća se ista informacija traži samo jednom.
Jedinstveno upravno mjesto kojim ćemo kroz tri godine omogućiti građanima da svoje zahtjeve prema državi ostvaruju na jednom mjestu na način da predaju zahtjev primjerice u pošti, poslovnici FINA-e ili uredu državne uprave koji ga kasnije upućuje na nadležnu instituciju, pojednostavljujemo bitno način komuniciranja naših građana prema različitim institucijama.
Imamo i uspješne projekte, projekte koje prepoznaju i druge zemlje, poput e-Recepata u zdravstvu, a idemo i s Portalom zdravlja na koji se građani mogu priključiti i mobilnim putem kroz sustav e‑Građani.
Također, za poslodavce omogućena je usluga e-Ozljede, sustav e-Bolovanja, a sve je to povezano s podacima koji imaju poslodavci, liječnici i HZZO. Sve su to veliki i značajni iskoraci i u javnoj upravi i u zdravstvu, a u konačnici rasterećuju administrativne troškove koji nastaju za različite institucije.
Spomenut ću da bi se uskoro trebalo i o Zakonu o kibernetičkoj sigurnosti operatora ključnih usluga i davatelja digitalnih usluga. Želimo da nam računalna sigurnost bude na najvišoj razini.
Sve to možemo povezati i s novim uslugama, e-Novorođenče, zatim u sustavu MUP-a e-Putovnica, e-Vozačka, u sustavu turizma e-Visitor. Sve su to novi aspekti za koje Hrvatska dobiva i priznanja, kao što je to bilo nedavno u okviru Svjetske turističke organizacije.
Dakle, društvo, gospodarstvo, uprava su tri jednako važna segmenta da bi naša participacija u globalnim promjenama bila pravovremena. Moj zaključak je jednostavan. Brzom prilagodbom, adekvatnim angažmanom te velike digitalne koalicije, moramo biti na pravoj strani digitalne revolucije.
Želim vam ugodan i uspješan dan danas. Hvala vam.“