Predsjednik Vlade Plenković o rastu BDP-a: Hrvatska ide u dobrom smjeru

„Najveći rast hrvatskog gospodarstva od 2008. predstavlja priliku za uspješno ostvarivanje temeljnih ciljeva Vlade do 2020. godine - stabilnog i trajnog gospodarskog rasta te stvaranja novih i kvalitetnih radnih mjesta“, kazao je predsjednik Vlade.

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković osvrnuo se danas u Banskim dvorima na rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 2,9 posto u trećem tromjesečju ove godine, što je ujedno i najveći rast hrvatskog gospodarstva u zadnjih osam godina. Izrazio je zadovoljstvo takvim pokazateljima jer svjedoče da Hrvatska ide u dobrom smjeru. „Posebno me veseli nastavak rasta u svim industrijama, osobito u izvozu te turizmu“, dodao je.
 
„Ovakav signal daje dodatni optimizam u nastavku izgradnje poticajnog i jednostavnog poslovnog okruženja s ciljem postizanja još viših stopa rasta“, rekao je i podsjetio da je Vlada projicirala stopu rasta BDP-a u 2017. godini na 3,2 posto, s tendencijom daljnjeg rasta. Predsjednik Vlade kazao je da su takva gospodarska kretanja rezultat aktivnih mjera uspostavljenih Nacionalnim programom reformi 2016. te pridonose smanjenju proračunskog manjka i ispunjavanja preporuka Vijeća EU vezano uz rješavanje prekomjernog proračunskog manjka i makroekonomskih neravnoteža.
 
„Dobri ekonomski pokazatelji – povećanje izvoza, BDP-a i smanjenje deficita – doveli su i do poboljšanja položaja Hrvatske na Izvješću o globalnoj konkurentnosti 2016. i 2017. Svjetskog gospodarskog foruma“, naglasio je.
 
„Moramo reći da je to dio rada i prošle hrvatske Vlade, ali budući da se radi o tromjesečju od 1. srpnja do 30. rujna, možemo isto tako konstatirati da su ovi rezultati upravo ovako kvalitetni i zbog jedne važne poruke političke stabilnosti, koja se odrazila i nakon i prije rezultata parlamentarnih izbora. Sve ono što se danas odražava u hrvatskom gospodarstvu je jedan pozitivan trend novog ozračja u Hrvatskoj“, ocijenio je predsjednik Vlade.

Naglasio je da će Vlada nastaviti s daljnjim aktivnostima na olakšavanju poslovanja, smanjivanju parafiskalnih nameta, kreiranjem stabilnije klime za ulagače i hrvatske gospodarske subjekte te će poduzimati i druge mjere ekonomske politike iz programa Vlade. Predsjednik Vlade Plenković vjeruje da će se te aktivnosti odraziti na kvalitetnija radna mjesta, zapošljavanje i postizanje boljeg standarda građana Hrvatske. U tom kontekstu spomenuo je i poreznu reformu koja će, nakon što stupi na snagu, smanjiti porezno opterećenje za preko 1,8 milijuna građana.

„Najveći rast hrvatskog gospodarstva od 2008. predstavlja priliku za uspješno ostvarivanje temeljnih ciljeva Vlade Republike Hrvatske do 2020. - stabilnog i trajnog gospodarskog rasta, kako bi se dostigao izborni cilj o rastu BDP-a od 5 posto“, zaključio je predsjednik Vlade Plenković.

Osvrnuo se i na niz rasprava u medijima nakon njegova posjeta Ukrajini. „Stav mene osobno i moje Vlade je vrlo čvrst i jasan da tu nema nikakvih dilema u javnom prostoru“, kazao je. Istaknuo je da je iskustvo mirne reintegracije  hrvatskog Podunavlja za Republiku Hrvatsku jedno od najvećih vanjskopolitičkih postignuća u proteklih dvadeset godina. „Danas, dvadeset godina kasnije, kao zemlja koja dijeli temeljne vrijednosti poštivanja međunarodnog prava, globalnog poretka koji se gradi proteklih sedamdesetak godina, zemlja koja je imala iskustvo ratne agresije na svoj teritorij i želi one elemente koji su bili bitni za mirnu reintegraciju, a tu rije riječ o uspostavljanju povjerenja, o organizaciji izbora, o razminiranju, povratku izbjeglica, prenošenju znanja kako ponovno vratiti financijski i socijalni sustav plaćanja, kako učiniti one napore koji mogu pomoći Ukrajini da mirno reintegrira svoj teritorij, nudimo i želimo ponuditi kao dio širih međunarodnih napora u okviru ispunjavanja Sporazuma iz Minska i napora međunarodne zajednice u Ukrajini koja je naša bliska i prijateljska zemlja“, rekao je predsjednik Vlade i nastavio: „I moram priznati da sam osobno dosta i razočaran pojedinim komentarima koji pokazuju visoki stupanj nerazumijevanja i naše vanjske politike i naše uloge u bitnim globalnim, pa možemo reći i europskim krizama, i mogućnosti Hrvatske da pridonese njihovom rješenju. To je ono što je vrlo jasno i čvrsto i s te strane će politika moje vlade biti i konzistentna i koherentna“.

„Hrvatska Vlada na Inu gleda kao na stratešku naftnu kompaniju, jednu od ključnih kompanija bitnih za hrvatsko gospodarstvo. Vrlo smo jasno rekli da ćemo nastaviti s arbitražnim procesima i zaštititi interese Hrvatske“, rekao je predsjednik Vlade odgovarajući na pitanje razmišlja li Vlada o kupovini MOL-ovog udjela u INA-i. Dodao je da Vlada želi osigurati rješenje koje će INA-i osigurati da bude kvalitetna, i u smislu poslovanja i kada je riječ o rezervama nafte i plina, o rafinerijama te o maloprodaji. „Želimo da se otvorena pitanja koja postoje između INA-e i MOL-a odvoje od širih odnosa između Hrvatske i Mađarske“, naglasio je premijer Plenković ističući namjeru da se, kroz dijalog na više razina i uz kvalitetnu koordinaciju svih aktivnosti, resora i aktera koji su uključeni u procese oko INA-e, stvori vrlo jasan i široki konsenzus oko daljnjih koraka. „Kad je riječ o izjavi gospodina Hernadija, to je jedna od medijskih izjava i komentara, a mi smo to primili k znanju“, rekao je.
 
Upitan o procesu imenovanja veleposlanika u zemljama gdje nisu izabrani, predsjednik Vlade je kazao da razgovara s ministrom vanjskih i europskih poslova o brojnim imenovanjima za niz veleposlanstava Republike Hrvatske. „Kada usuglasimo stavove i s predsjednicom Republike ta imenovanja će uslijediti. Na to nećemo čekati predugo, uključujući i Moskvu“, naglasio je.
 
Na pitanje kako će HDZ glasovati o MOST-ovom prijedlogu zakona za zamrzavanje plaća dužnosnika, predsjednik Vlade je odgovorio: „Nismo promijenili stav.“

Foto: Hina 
                                                                                           
 

Pisane vijesti | Govori i izjave | Andrej Plenković