Predsjednik Vlade Plenković o sto dana rada Vlade, aktualnim temama i planovima za naredno razdoblje

Predsjednik Vlade Andrej Plenković gostovao je danas u emisiji Intervju tjedna Hrvatskog radija te govorio o 100 dana Vlade, planovima, kritikama na račun Vlade, lokalnim izborima i odnosima u vladajućoj koaliciji.

Naglasio je da je Vlada napravila izuzetno puno u prvih 100 dana. ''Unijeli smo političku stabilnost, kulturu dijaloga, smanjili podjele i tenzije. Na tom tragu ulovili smo se u koštac s najbitnijim problemima kao što su standard života, porezna reforma, racionalan proračun. Po prvi put je postavljen na institucionalnu razinu problem demografske obnove, upravljanje državnom imovinom putem ministarstva, dali smo ogovarajuća sredstva resoru branitelja, zaustavili trend smanjivanja sredstava za oružane snage, tu je reforma oko rasterećivanja gospodarstva - 104 mjere, transparentan zakon o javnoj nabavi. Dinamika po svim resorima je izrazito bogata i, ono najvažnije, orijentirana na gospodarski rast, društvenu odgovornost i pravnu sigurnost. To su okviri u kojima će Vlada raditi'', rekao je predsjednik Vlade.

Govoreći o odnosu s opozicijom, predsjednik Vlade je istaknuo da je Vlada otvorena za dijalog  te dodao da nijedan drugi premijer nije u prvih sto dana bio šest puta na plenarnoj sjednici Sabora, dva aktualna sata, dva sastanka Europskog vijeća. Dodao je da njegova Vlada 'nije selektivna, nego otvorena za pregovore', kao i za prihvaćanje amandmana zastupnika Jovanovića što je, kazao je, tad doživljeno kao čudo.
Upitan o otkupu dionica Ine od MOL-a, predsjednik Vlade naglasio je da treba nastaviti trend smanjenja javnog duga. ''Najlakše se zadužiti, to uopće nije problem. Ima banaka koje će državi dati odgovarajuća sredstva, to može svatko napraviti, za to ne morate biti premijer. Ono što smo ovime željeli napraviti je potaknuti tržište kapitala. S privatizacijom HEP-a neće se odnijeti nijedan kabel, elektrana, nijedna imovina bilo gdje drugdje. Dionice i fizička imovina nisu jedno te isto, imovinu regulira zakon'', rekao je predsjednik Vlade. ''Htjeli smo s inicijalnom javnom ponudom dionica HEP-a, što bi bilo dobro i za tu kompaniju, postići to da imamo kontrolu i nad HEP-om i nad Inom. Bez povećanja javnog duga.''

Predsjednik Vlade također je potvrdio da je Vlada u kontaktu s Mađarima već dulje vrijeme i kako do tog kontakta ne bi ni došlo da nije jasno da mađarska strana namjerava prodati svoj udjel. ''Mađarska strana prati sve što se u Hrvatskoj zbiva, dobro je da ova tema generira javnu raspravu i polako ćemo se nakviknuti na kulturu u kojoj ćemo postaviti cilj i pronaći najbolji model. Nisam primijetio da su drugi modeli bolji ili korisniji za Hrvatsku.''

Naglasio je kako će razgovarati sa sindikatima Ine i HEP-a koji se ne slažu s odlukom Vlade, jer smatra kako se konsenzus može ostvariti tek nakon što sve zainteresirane strane budu temeljito informirane.
Jedna od tema razgovora bilo je i prisjećanje na žrtve Holokausta, sporno uklanjanje dijela izložbe o Anni Frank u Šibeniku te postavljanje ploča s natpisom 'Za dom spremni'. ''Ja sam kao predsjednik Vlade na poziv izraelskog premijera otputovao u Izrael, no ondje me nitko ništa nije pitao o tome. Tamo smo jačali odnose u političkom, gospodarskom i trgovinskom smislu. Kao predsjednik Vlade, a i kao osoba, oko te teme nemam nikakvih dilema i oštro osuđujem genocid. Kada je riječ o Hrvatskoj, na sjednici Vlade sam jasno ponovio naš stav, a potpredsjednik Vlade i ministar Stier bio je u izaslanstvu i položio vijence na Mirogoju. Što se tiče ploča, toj temi pristupam na zakonit način, kao pravnik i zato je želim riještii nakon stručne rasprave uz široki konsezus rješenja o svim totalitarnim režimima u 20. stoljeću. Želim da provedemo široku raspravu o tome, takvu raspravu dosad očito nismo imali. Želim da se to pitanje riješi na trezven način. Do kraja veljače oformit ćemo Povjerenstvo za suočavanje s prošlošću,'' rekao je predsjednik Vlade.

Na kraju intervjua, predsjednik Vlade naveo je ključne točke za naredne mjesece. ''Donijeli smo plan normativnih aktivnosti koji se sastoji od preko 250 zakonskih prijedloga, a u fokusu će biti gospodarska i socijalna pitanja. Mislim da smo već pokazali iskorak kada je riječ o socijalnoj dimenziji društva i društvenoj solidarnosti – od podizanja minimalne plaće, božićnice bez rebalnasa proračuna, dogovora sa sindikatima državnih službi... Želimo  pokazati da smo tu radi hrvatskih ljudi'', naglasio je predsjednik Vlade.
 

Stranica | Andrej Plenković