Predsjednik Vlade: Uvođenjem obvezne informatike pripremamo mlade na brzo mijenjajući svijet i radna mjesta

Predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak održali su danas u Banskim dvorima konferenciju za medije o uvođenju informatike kao obveznog predmeta u osnovne škole za učenike petih i šestih razreda.

Predsjednik Vlade Plenković istaknuo je da se uvođenjem informatike u ranoj fazi obveznog osnovnoškolskog obrazovanja stvaraju pretpostavke da se mlade generacije pripreme na brzo mijenjajući svijet i radna mjesta. Pojasnio je da je danas u Europi za 93 posto poslova potrebno imati vještine vezane uz informatiku te snalaženje u digitalnom, internetskom svijetu.
 
„Da biste bili konkurentni i zanimljivi  poslodavcu te temeljne postavke moraju biti svojevrsni refleks, i čine vas bitno više kvalificiranima nego kad ste bez njih“, kazao je predsjednik Vlade.  
 
Ocijenio je da je ova inicijativa, rađena na temelju analize i financijskih mogućnosti, hvalevrijedna  i dobra te će sigurno poboljšati kvalitetu i proširiti znanja učenika.
 
„Sve je to na tragu naših širih napora da obrazovanje bude jedna od ključnih strukturnih reformi u mandatu ove Vlade te da zajednički unaprijedimo obrazovne procese i nastavne programe i planove, da investiramo dodatna sredstva u proračun Ministarstva znanosti i obrazovanja i da već u idućoj školskoj  godini krenemo s informatikom kao obaveznim predmetom u petom i šestom razredu'', poručio je predsjednik Vlade Plenković.
 
Predsjednik Vlade najavio je za idući tjedan imenovanje Posebnog stručnog povjerenstva, a nakon toga i natječaj za novu Ekspertnu radnu skupinu.
 
Odgovarajući na pitanja novinara, predsjednik Vlade osvrnuo se i na 5. obljetnicu oslobađanja hrvatskih generala, istaknuvši da se radi o velikom i referentnom događaju za Hrvatsku i istinu o Domovinskom ratu.
 
Ocijenio je da je poruka generala Gotovine u tom trenutku „Rat je iza nas, okrenimo se budućnosti“ i danas aktualna i relevantna, pogotovo uoči Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Najavio je da će članovi Vlade sudjelovati na obilježavanju toga dana u Vukovaru, dok će dio ministara, predvođenih potpredsjednikom Vlade i ministrom obrane Damirom Krstičevićem, biti u Škabrnji.
 
„Poslali smo ove godine niz poruka prema Vukovaru“, poručio je predsjednik Vlade, pojasnivši da se radi novi zakon o razvoju Vukovara te da su za 50 posto povećana sredstva Fondu za Vukovar. Naveo je da se realizira i niz projekata u suradnji s gradonačelnikom i službama Grada Vukovara. Predsjednik Vlade najavio je i konzultacije s Europskom komisijom kako bi se fleksibilizirao sustav državnih potpora.
 
 „Okrenuti budućnosti i razvojnim temama, temama pravne sigurnosti, integracije i jednakosti u društvu, idemo u daljnju fazu provođenja strukturnih reformi, a obrazovna reforma  je sigurno jedna od njih“, naglasio je Plenković.
 
Poručio je i da je Vlada pametnom fiskalnom konsolidacijom uspjela uštedjeti sredstva s drugih stavki proračuna i transferirati zdravstvu više od milijardu i 160 tisuća kuna. Podsjetio je da je ministar financija Zdravko Marić danas u Londonu gdje radi na refinanciranju duga u cestarskom sektoru. 
 
Upitan koji je bio razlog jutrošnjeg dolaska u Banske dvore ruskoga veleposlanika Anvara Azimova, predsjednik Vlade Plenković pojasnio je da je bio u nastupnom posjetu novom predstojniku Ureda predsjednika Vlade Zvonimiru Frki Petešiću.
 
„Normalno je da se veleposlanici sastaju s njim i razgovaraju o nizu pitanja“, kazao je Plenković, podsjetivši da je Vlada na današnjoj sjednici, nastavno na nedavni službeni posjet predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović Rusiji,  donijela četiri zaključka vezana uz suradnju dviju država.
 
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak naglasila je da je cilj uvođenja obvezne informatike u osnovne škole da učenici ne budu samo puki korisnici tehnologija,  nego da ih škole pripremaju za život, gradeći kreativne i inovativne mlade ljude koji će biti u stanju rješavati probleme i svrsishodno koristiti tehnologiju poslovno i privatno.
 
Ponovila je da će za preko 90% zanimanja budućnosti, već u sljedećih pet do deset godina, biti potrebne digitalne vještine, te da je fleksibilnost dobar i nužan pristup u smislu informatičke digitalne pismenosti.
 
„Ovaj se projekt promovira danas, jer je u ovogodišnjem proračunu spremna odluka o opremanju informatičkih učionica u školama'', kazala je.
 
Ministrica je zahvalila Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti  koja je podržala projekt uvođenja informatike kao obaveznog predmeta u peti i šesti razred te dala sugestije koje su ugrađene u prijedlog kurikuluma.
 
„Što se tiče međunarodne recenzije, kurikulum je recenziran uz pomoć našeg Stalnog predstavništva u Europskoj uniji, koje nam je pomoglo identificirati države koje imaju dobar kurikulum iz informatike: Veliku Britaniju,  Estoniju i Austriju. Te su recenzije stvarno izvrsne i prepoznaju ovaj kurikulum kao važan iskorak u ovome području“, istaknula je ministrica Divjak.
 
Navela je kako su domene u kurikulumu informacije i digitalna tehnologija, računalno razmišljanje i programiranje, digitalna pismenost i komunikacija te e-Društvo, dodavši da se naglasak stavlja na ishode učenja kao što su stvaranje sadržaja, pronalaženje rješenja, kreativnost te sigurnost u korištenju interneta.
 
Pojasnivši kako je napravljena analiza stanja opreme po školama, koja je ukazala na nužnost inoviranja opreme, ministrica Divjak naglasila je da je rebalansom proračuna već ove godine osigurano 10,9 milijuna kuna kojima će se opremiti 200 škola diljem Hrvatske.„Što se tiče prioriteta, oni se temelje na podacima o raspoloživosti opreme, njezinoj starosti te broju učenika“, kazala je ministrica i dodala da se radi o interventnom ulaganju u opremu, prvi puta nakon deset godina.
 
Upozorila je i da je u drugom valu opremanja škola za iduću godinu predviđeno opremanje još 430 škola s iznosom od 26 milijuna kuna, uz pomoć projekata koji su u tijeku, poput e-Škola, kao i da će sve škole u Hrvatskoj biti opremljene za potrebe obaveznog uvođenja  informatike. Također je navela da ondje gdje je škola u stanju zbog kojeg je ugrožena sigurnost učenika, izmjenama zakona o odgoju i obrazovanju, stvaraju se zakonske pretpostavke za intervenciju s razine središnje države.  „Na taj ćemo način iduće godine  rješavati i školu Nikola Andrić u Vukovaru ili pak školu Pribislavec, pri čemu će svakako važna biti suradnja s osnivačen“, najavila je ministrica Divjak.
 
Što se tiče potrebnog broja nastavnika, ministrica Divjak je pojasnila kako je napravljena analiza  na temelju podataka koje su dostavili ravnatelji škola te podataka iz e-Matice.
,,Razvidno je da nam je potrebno 845 nastavnika, a s obzirom da u sustavu već imamo zaposlene nastavnike informatike, novog bi zapošljavanja trebalo biti minimalno 76 u različitim školama i u različitim županijama. Kad provjerimo te podatke, vjerujem da ćemo doći početne procjene o  deset postotnom povećanju  broja nastavnika u školama'', kazala je ministrica Divjak.
 
Dodala je da će se pratiti rad i ishod učenja i potom ocijeniti ima li potrebe za proširenje obaveznosti informatike u idućem valu. „Već i sada postoje velike razlike s obzirom na pokrivenost  izbornog sadržaja informatike u osnovnim školama: u nekim školama je u izborne programe uključeno 50 %, a u nekim drugim školama i do 90 %, što će se sada detaljno pratiti i evaluirati“, pojasnila je.
 
Ministrica je kazala da će se informatika učiti dva sata tjedno, odnosno 70 sati godišnje, jednako za izborne i obvezne sadržaje.  Ponovila je da se kurikulum zasniva na odgojno obrazovnim ishodima što je bitna razlika od ranijeg pristupa u kojem je naglasak bio na sadržaju.
 
„Orijentirani smo  na to što će učenik na kraju procesa učenja znati programirati, riješiti i  implementirati, tu je naglasak, a ne na povijesnom razvoju informatike kako se informatika predavala prije dvadesetak godina. Vjerujemo da će do kraja srpnja sve ove točke biti ispunjene, a terminski plan u punoj funkciji“, pojasnila je ministrica Blaženka Divjak.
 
Ocijenila je kako je najvažnije od svega da učenici pronalaze i vrednuju informacije, ne učeći iz knjiga, već pretražujući vrijedne informacije na računalu, istražujući i analizirajući načine na koje na koje računalo pohranjuje podatke te programirajući. 
 
Ministrica je, na novinarski upit o povećanju satnice, objasnila da, iako se doista radi o povećanju obveznih sati, nakon povećanja satnice na 24 u petom razredu, odnosno 25 sati u šestom, ostaje još pet sati za izborne predmete. 
 
„U komparaciji s drugim europskim državama, naši učenici provode relativno manje vremena u školama što rezultira činjenicom da, zbog relativno malog broja sati u školi, imaju više zadaća i moraju više kod kuće, što uzrokuje različite druge negativne pojave, poput cvjetanja industrije instrukcija. Vjerujem da će ovakvi napori vođenja predmeta, utemeljeni na drugim metodama rada, usmjerenim na rješavanje problema pridonijeti smanjenju količine zadaća“, poručila je ministrica Divjak.
 
Novinare je zanimalo hoće li ministrica biti članica Posebnoga stručnog povjerenstva. Kazala je da nije, kao ni drugi ministri znanosti i obrazovanja bila u ranijem sastavu povjerenstva, te da je Hrvatska narodna stranka inzistirala da u njemu budu zastupljeni čelnici institucija i tijela vezanih uz provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.
 

Pisane vijesti | Andrej Plenković