- Objavljeno: 30.01.2012.
Premijer Milanović u Bruxellesu
BRUXELLES, 30. siječnja 2012.(Hina) - Hrvatska će i prije nego što se na to obveže primjenjivati odredbe fiskalnog pakta, kojim se ograničava proračunski deficit i javni dug, a u rezanju potrošnje i deficita ne vidi cilj nego sredstvo koje treba omogućiti rast, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu hrvatski premijer Zoran Milanović.
Hrvatski premijer sudjelovat će u ponedjeljak popodne prvi put na sastanku čelnika zemalja članica EU-a, na kojima Hrvatska do ulaska sudjeluje kao aktivni promatrač.Prije početka summita Milanović se sastao s predsjednikom Europskog vijeća Hermanom Van Rompuyem, predsjednikom Komisije Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom, povjerenikom za proširenje Štefanom Fueleom i predsjednikom Europskog parlamenta Martinom Schulzom. Također je sudjelovao i na sastanku lidera Stranke europskih socijalista (PES).
"Ono što mi u Hrvatskoj radimo s proračunom, a što nije pretjerano lijepo ni popularno, ali je nužno, to Europa radi na svojoj razini dogovarajući ugovor o fiskalnom paktu, koji se svodi na to da se fiskalni deficit i javni dug ograničavaju i da to postaje dio europskih ugovora. To je vrlo strogo pravilo, mi ćemo ga primjenjivati prije nego što nas to bude obvezivalo", rekao je Milanović nakon susreta s Barrosom i Fueleom.
Milanović je dodao da bi Hrvatska u ovom trenutku zadovoljila odredbe fiskalnog pakta, za koji se očekuje da danas bude dogovoren, ističučući da "nema nikakve sreće u rezanju deficita, ako nemate rast".
Očekuje se da će čelnici EU-a na summitu postići konačni dogovor o tekstu ugovora o fiskalnom paktu, kojem bi trebale pristupiti sve zemlje članice osim Velike Britanije. Fiskalni pakt trebao bi osigurati financijsku disciplinu i spriječiti ponavljanje financijske krize.
"Mi se ovdje borimo za vrijeme i za povjerenje investitora, dakle naš cilj nije rezanje deficita i rezanje potrošnje, to je samo privremeno sredstvo da postignemo rast, da iz godine u godinu imamo više i samo tako cijela ova priča ima smisla i samo tako možemo vraćati dugove i stvarati nove vrijednosti do trenutka kada nam možda dugovi neće ni trebati, no do toga trebamo još dosta dugo putovati", rekao je premijer Milanović.
Naglasio je da stvari oko fiskalnog pakta nisu jednostavne, da kandidat ljevice na francuskim predsjedničkim izborima Francois Holland najavljuje da neće podržati ovakav fiskalni ugovor. "Može se dogoditi da druga najveća članica eurozone i drugo najveće gospodarstvo za nekoliko mjeseci neće imati isto stajalište kakvo danas ima", rekao je.
Govoreći o susretima s europskim dužnosnicima, Milanović je rekao da su to bili "kurtoazni sastanci".
"Ovdje ću kao predsjednik vlade zastupati hrvatske interese zajedno s nizom drugih ljudi, ovo postaje radno mjesto hrvatskih ministara, zamjenika i pomoćnika ministara i na to će se ljudi morati početi navikavati. Ovo su danas bili kurtoazni sastanci s predsjednikom Europskog vijeća i Komisije i mi ćemo se u ovom formatu redovito viđati", rekao je.
Dodao je da sve što se ovdje u Bruxellesu raspravlja uglavnom postaje domaća politika, ali da je Hrvatska suverena zemlja i "mi ćemo se prema pravilima EU-a boriti za svoje interese".
Upitan kako se osjeća sada kada se vratio u Bruxelles, gdje je jedno vrijeme obnašao diplomatske dužnosti, Milanović je rekao da je u Bruxelles dolazio cijelo vrijeme u zadnjih 20 godina.
"Ovdje sam živio, tu mi se rodio stariji sin i nakon povratka u Zagreb tu sam dolazio svaka dva tjedna. Ja sam Zagrepčanin, ali se pomalo osjećam i građaninom Bruxellesa", rekao je.
Milanović je također rekao da će hrvatska vlada određenim poreznim olakšicama poticati zapošljavanje mladih.
"Mi ćemo određenim poreznim olakšicama i programima probati učiniti maksimum. Mi imamo problema s nezaposlenošću mladih, tu nismo uspješni kao Njemačka ili Austrija, koje očito imaju dobre programe i od boljih treba učiti, ali nismo tako loši kao neke države EU-a, koje imaju čak i 50-postotno nezaposlenost među mladima, što je tragedija. Hrvatska to nema, iako situacija nije sjajna", rekao je.
Pri tome je spomenuo olakšice i poticaje pri zapošljavanju novih radnika, koji će biti oslobođeni zdravstvenog doprinosa na dvije godine, pri čemu će se morati strogo definirati što je to novozaposleni radnik kako ne bi bilo zloporaba.
Također je rekao da će Hrvatska uvesti neke poreze koje do sada nije imala poput oporezivanja dividendi i određene razine dobiti.