- Objavljeno: 26.10.2009.
Priopćenje o izmjenama Zakona o radu
Vlada Republike Hrvatske u potpunosti odbacuje insinuacije sindikata o „prijevari i zavjeri“ u vezi izmjena i dopuna Zakon o radu. Naprotiv, Vlada je, iskazujući puno razumijevanje za prijedloge socijalnih partnera u proteklih petnaest mjeseci, ostavljala dovoljno vremena za njihov dogovor o svim onim interesnim pitanjima koja izlaze izvan okvira obveznog usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije.
Kad su u pitanju izmjene i dopune Zakona o radu, Vlada RH težila je tome da se u što većoj mjeri postigne suglasje sindikalnih središnjica i Hrvatske udruge poslodavaca oko određenih pitanja.
Odlaganje ispunjavanja uvjeta u odnosu na EU u Poglavlju 19. Socijalna politika i zapošljavanje i tehničko usklađivanje radnog zakonodavstva nakon gotovo petnaest mjeseci zajedničkog rada objektivno više nije bilo moguće.
Polazeći od iskazanog interesa sindikata i poslodavaca za izmjene i dopune i drugih interesnih pitanja i instituta Zakona o radu, Vlada RH je odredila dodatni rok od 60 dana, što znači da socijalni partneri imaju priliku u konstruktivnom i argumentiranom dijalogu riješiti sva prijeporna pitanja, bez nepotrebne nervoze i pritisaka.
Može se zaključiti da niti jedno pravo radnika ovim izmjenama i dopunama Zakona o radu nije umanjeno, već se, naprotiv, radi o određenom poboljšanju prava radnika. Istovremeno, u ovoj fazi nije prihvaćen niti jedan prijedlog poslodavaca za određene izmjene i dopune predmetnog Zakona.
Posebno je važno naglasiti da je prijedlog Zakona o radu s tekstom konačnog prijedloga Zakona dobio prethodnu ocjenu potpune usklađenosti od strane Europske komisije.
Vlada RH razumije i sindikate i poslodavce, ali isto tako očekuje njihovu daleko veću i bolju međusobnu suradnju u obostranom, ali i općem interesu, kao i odgovarajuću spremnost na međusobne kompromise
Budući su sindikati u ovom trenutku inicirali drugačije uređenje instituta ugovora o radu na određeno vrijeme, a usko povezano s tim institutom, poslodavci su istaknuli interes i potrebu drugačije regulative ugovora o radu na neodređeno vrijeme, bilo je nužno odložiti navedena i neka druga pitanja za daljnju fazu dopuna Zakona o radu.
Narednih 60 dana prilika je da se na djelu pokaže veća kooperativnost i međusobno razumijevanje položaja radnika i poslodavaca, od strane predstavnika sindikata i Hrvatske udruge poslodavaca, vodeći pri tome računa o pravnoj stečevini EU.
I ovom prilikom potrebno je naglasiti da Zakon o radu utvrđuje minimum određenih prava, a višu razinu prava, detaljnije reguliranje određenih pitanja, kao i specifičnosti u pojedinim djelatnostima, odnosno društvima moguće je regulirati kolektivnim ugovorima, u čemu je prisutna potpuna autonomija udruga sindikata i poslodavaca.
Prosvjedi sindikalnih središnjica oko sadržaja izmjena i dopuna Zakona o radu tj. usklađivanja s Direktivama EU nisu utemeljeni. U svim daljnjim aktivnostima na promjeni radnog zakonodavstva sindikati imaju pravo, ali i obvezu aktivno sudjelovati.
Vlada drži da je teško razumjeti opravdanost odluke sindikalnih središnjica da ne sudjeluju u radu GSV-a, kao nacionalnog tripartitnog tijela budući si na taj način uskraćuju mogućnost predstavljanja interesa radnika i formuliranja mišljenja socijalnih partnera o svim strateškim i interesnim pitanjima.
Isto tako, opredjeljenje sindikata za prosvjede umjesto suradnju na izradi Sporazuma o socijalnom partnerstvu u cilju prevladavanja krize, a u cilju dogovora o gospodarsko-socijalnim ciljevima neće pridonijeti unapređenju položaja radnika i naporima za prevladavanje prisutnih teškoća.
Zato Vlada i ovom prigodom poziva socijalne partnere na daljnju produktivnu i korektnu suradnju.
Pisane vijesti | Priopćenja
Kad su u pitanju izmjene i dopune Zakona o radu, Vlada RH težila je tome da se u što većoj mjeri postigne suglasje sindikalnih središnjica i Hrvatske udruge poslodavaca oko određenih pitanja.
Odlaganje ispunjavanja uvjeta u odnosu na EU u Poglavlju 19. Socijalna politika i zapošljavanje i tehničko usklađivanje radnog zakonodavstva nakon gotovo petnaest mjeseci zajedničkog rada objektivno više nije bilo moguće.
Polazeći od iskazanog interesa sindikata i poslodavaca za izmjene i dopune i drugih interesnih pitanja i instituta Zakona o radu, Vlada RH je odredila dodatni rok od 60 dana, što znači da socijalni partneri imaju priliku u konstruktivnom i argumentiranom dijalogu riješiti sva prijeporna pitanja, bez nepotrebne nervoze i pritisaka.
Može se zaključiti da niti jedno pravo radnika ovim izmjenama i dopunama Zakona o radu nije umanjeno, već se, naprotiv, radi o određenom poboljšanju prava radnika. Istovremeno, u ovoj fazi nije prihvaćen niti jedan prijedlog poslodavaca za određene izmjene i dopune predmetnog Zakona.
Posebno je važno naglasiti da je prijedlog Zakona o radu s tekstom konačnog prijedloga Zakona dobio prethodnu ocjenu potpune usklađenosti od strane Europske komisije.
Vlada RH razumije i sindikate i poslodavce, ali isto tako očekuje njihovu daleko veću i bolju međusobnu suradnju u obostranom, ali i općem interesu, kao i odgovarajuću spremnost na međusobne kompromise
Budući su sindikati u ovom trenutku inicirali drugačije uređenje instituta ugovora o radu na određeno vrijeme, a usko povezano s tim institutom, poslodavci su istaknuli interes i potrebu drugačije regulative ugovora o radu na neodređeno vrijeme, bilo je nužno odložiti navedena i neka druga pitanja za daljnju fazu dopuna Zakona o radu.
Narednih 60 dana prilika je da se na djelu pokaže veća kooperativnost i međusobno razumijevanje položaja radnika i poslodavaca, od strane predstavnika sindikata i Hrvatske udruge poslodavaca, vodeći pri tome računa o pravnoj stečevini EU.
I ovom prilikom potrebno je naglasiti da Zakon o radu utvrđuje minimum određenih prava, a višu razinu prava, detaljnije reguliranje određenih pitanja, kao i specifičnosti u pojedinim djelatnostima, odnosno društvima moguće je regulirati kolektivnim ugovorima, u čemu je prisutna potpuna autonomija udruga sindikata i poslodavaca.
Prosvjedi sindikalnih središnjica oko sadržaja izmjena i dopuna Zakona o radu tj. usklađivanja s Direktivama EU nisu utemeljeni. U svim daljnjim aktivnostima na promjeni radnog zakonodavstva sindikati imaju pravo, ali i obvezu aktivno sudjelovati.
Vlada drži da je teško razumjeti opravdanost odluke sindikalnih središnjica da ne sudjeluju u radu GSV-a, kao nacionalnog tripartitnog tijela budući si na taj način uskraćuju mogućnost predstavljanja interesa radnika i formuliranja mišljenja socijalnih partnera o svim strateškim i interesnim pitanjima.
Isto tako, opredjeljenje sindikata za prosvjede umjesto suradnju na izradi Sporazuma o socijalnom partnerstvu u cilju prevladavanja krize, a u cilju dogovora o gospodarsko-socijalnim ciljevima neće pridonijeti unapređenju položaja radnika i naporima za prevladavanje prisutnih teškoća.
Zato Vlada i ovom prigodom poziva socijalne partnere na daljnju produktivnu i korektnu suradnju.