Sastanak na vrhu u Dubrovniku u formatu "16+1" dobra je prigoda za daljnju izgradnju odnosa s Kinom

Slika /Vijesti/2019/03 Ožujak/22 ožujka/{3181B68D-8447-6F4D-9792-DB6E8CAF0361}.jpg

"Bila je to prigoda da se osvrnemo na europski semestar, izvješće Europske komisije te da govorimo o uklanjanju prepreka za funkcioniranje jedinstvenog tržišta", naglasio je predsjednik Vlade Andrej Plenković u izjavi medijima u Bruxellesu gdje je zasjedalo Europsko vijeće.

Plenković je izvijestio da je danas prva tema na sastanku Europskog vijeća obuhvatila zapošljavanje, rast i gospodarska pitanja.

"Za Hrvatsku je bitno da Europska komisija da jednu cjelovitu analizu što možemo učiniti u sljedećim godinama da svi zajedno imamo veće koristi, uključivši i novu industrijsku strategiju Europske unije u sljedećih deset godina" kazao je Plenković i dodao da je o tome i govorio u svome izlaganju.

Istaknuo je da se posebno osvrnuo na recentno izvješće Europske komisije. "Ponovit ću da smo bili jedna članica od njih tri u prekomjernim makroekonomskim ekonomskim neravnotežama, a sada se nalazimo u društvu onih zemalja koje su samo u neravnotežama", rekao je, napomenuvši da taj status imaju države poput Njemačke, Nizozemske ili pak Švedske.

Predsjednik Vlade izdvojio je da je Hrvatska pokazala otpornost za različite ekonomske rizike i izazove te da je veliko postignuće u dvije godine izaći i iz procedure prekomjernog proračunskog manjka i iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.

"Predstoji nam učiniti maksimum da svi oni koji nas promatraju, međunarodne financijske institucije i agencije za kreditni rejting, konačno uvide sva ova postignuća te da radimo da nam kreditni rejting bude viši", kazao je.

Pet bilateralnih susreta s kineskim premijerom

Što se tiče Kine, izvijestio je da je rasprava na EV-u bila vrlo otvorena, pojasnivši da je pozicija svih članica slična, ali optika drukčija. Plenković je na sastanku govorio o pripremama za sastanak na vrhu u formatu  "16+1", koji će se održati u Dubrovniku 11. i 12. travnja, uz gospodarski forum i bilateralni posjet kineskog premijera Li Keqianga.

"Dobivena je prigoda da se samo dvije i pol godine otkako sam premijer taj summit održi u Hrvatskoj", kazao je.

Podsjetio je da je summit EU-Kina predviđen 9. travnja u Bruxellesu te će se razgovarati o međusobnim odnosima.

"Europska komisija je izašla s dokumentom, cjelovitom analizom u deset točaka – od vrijednosti, gospodarstva, sigurnosti, tehnologije, multilateralnih organizacija, poslovanja na jednakim osnovama, poštivanja procedura, otvorenosti tržišta pa do nediskriminacije. Iza svih tih načelnih stavova stoje sve članice Europske unije", napomenuo je.

Poručio je da je našim partnerima, posebice onima iz velikih članica, istaknuo upravo naglasak na optici.

"Imam čast biti predsjednik Vlade te sam u ove dvije i pol godine imao pet bilateralnih susreta s kineskim premijerom. Da ne postoji format "16+1", gledajući statistiku ranijih susreta, moja je skromna procjena da bi se to dogodilo u 40 godina. Dakle, taj je format zemljama poput Hrvatske dao priliku graditi odnose s Kinom koja se otvorila, imala je i summit u Šangaju posvećen uvozu u Kinu", rekao je.

Pelješki most - najvidljiviji i najveći pojedinačni projekt ove financijske perspektive

Novinare je zanimalo i na koji će način Europska unija ostvariti da Kina ima ista ona trgovinska pravila koja se poštuju i unutar Europske unije.

"Dijalogom i partnerstvom. To je uvodna rečenica svih koji su danas govorili. Treba imati na umu da najveće zemlje Europske unije najviše trguju s Kinom. One imaju najviše interesa da ti odnosi budu što tješnji. Vidim želju da se dogovore okviri koji su prihvatljivi na razini multilateralnih organizacija, pa i da Kina u tom pogledu prihvaća određene standarde, koji su viši od onih do sada", odgovorio je.

Na pitanje novinara ima li netko u Europskoj uniji problem s činjenicom da kineske tvrtke grade Pelješki most i željeznicu u Bugarskoj, premijer Plenković je odgovorio: "Apsolutno ne."

"Da je postojao neki problem, nisam siguran da bismo uspjeli dobiti privolu Europske komisije da se odobre sredstva. Bio je javni natječaj, nikakva posebna pogodba s nekom kineskom kompanijom. Oni su konkurirali. Pravila su europskih natječaja da su otvorena prema svima. I kad sam bio u Kini vidio sam način na koji radi China Road and Bridge Corporation. Razgovarao sam s njihovim predstavnicima. Otišao sam pogledati gradilište Pelješkog mosta sa strane Komarne i to zaista ide jako dobro i učinkovito. Ljudi koji su u stanju izgraditi most od 55 kilometara preko mora, izgradit će i ovaj od 2,5 kilometra", rekao je Plenković, dodavši da će Pelješki most ostati trajni spomenik jedinstvene situacije u kojoj spajamo hrvatski teritorij i imamo europska sredstva.

Naglasio je da je Pelješki most najvidljiviji i najveći pojedinačni projekt ove financijske perspektive i još jedno novo partnerstvo s Kinom.

Imamo velike iskorake u korištenju EU fondova

Upitan za ministricu Gabrijelu Žalac, kazao je da je ono što je rekla njemu, rekla i u javnosti.

"Ja tu više nemam što dodati. Ona radi svoj posao i ima zadaću da nastavi. U našem mandatu zatekli smo devet, a sada smo na 65 posto ugovorenih poslova. Zajednička ambicija nam je da to bude 85 posto do kraja godine. Ta dodana vrijednost bitna je za naš gospodarski razvoj i ono što nazivamo konvergencijom, a to je da članstvo u EU postupno diže manje razvijenije na razinu onih razvijenijih. Uz to, smanjujemo nejednakost unutar Hrvatske. A ministrica Žalac radi na oba ta projekta. Primjerice, kroz "Projekt Slavonija", ali i u cijeloj Hrvatskoj – regionalni razvoj, potpomognuta područja, otoci… Znam koliko je do sada napravila i kolike smo velike iskorake napravili u zadnje vrijeme. I projektno i u pogledu sredstava, a da ne govorimo u radu na Nacionalnoj strategiji do 2030. Imamo još puno posla", kazao je.

Argumentirana i pametna promjena - iza koje Vlada stoji

Vezano za Zakon o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, Plenković je odgovorio da Vlada nije čekala do posljednjeg trenutka i da je zakon išao u normalnu proceduru u dva čitanja.

"Ovo što gledamo danas po meni je krajnje nelogično i nejasno. Svatko tko ima i malo razuma, tko je prošao političke kampanje, mora pogledati činjenicama u oči. Cijela Hrvatska je jedna izborna jedinica, 12 je kandidata, kampanja temeljem zakona traje otprilike 45 dana, a po listi su sredstva 1,5 milijuna kuna", rekao je Plenković, ocijenivši da je to katastrofalna procjena i greška koju treba ispraviti.

"Ovim i nekim drugim promjenama htjeli smo da taj iznos bude četiri milijuna kuna", naglasio je.

Izdvojio je bitnim da predizborna kampanja za Europski parlament bude vidljiva. Podsjetio je da je bio u dvije kampanje i kao nositelj liste, dodavši da je teško voditi kampanju u kojoj ne postoji mogućnost imati televizijski spot.

"Moj je interes kao proeuropski usmjerenog premijera da hrvatski građani čuju, vide i znaju što je Europa, što su teme i politike, da se maknemo od predrasuda i lažnih informacija, banalnosti koje govore oni koji pojma nemaju o Europskoj uniji", kazao je.

Naglasio je da je ovo razumna, racionalna, ispravna, argumentirana i pametna promjena, iza koje Vlada stoji.

"Svatko tko zna što znači 45 dana biti u kampanji, treba reći - hvala Bogu da se netko sjetio popraviti jednu anomaliju koja je onemogućavala da ti izbori budu vidljivi. I to je jedan od razloga zašto je izlaznost prvi put bila 20, a drugi put 25 posto. Ako nastavimo tako, bit će 26 posto. Nije nam to u interesu. Demokracija podrazumijeva participaciju, a ona mora biti potaknuta. Ljudi moraju znati da su izbori i da na tim izborima sudjeluju. Više će znati ako se više aktera time bavi. Ovi koji ne znaju skoro ništa o Europskoj uniji i smatraju da ovim cirkusom nešto čine, samo daju svoju legitimaciju da nemaju veze ni s Europom ni s europskim vrijednostima", kazao je.

Da dobra volja postoji, znaju i u Uljaniku i u 3. maju

Što se tiče stanja u Uljaniku,  Plenković je kazao da se na dokovima Uljanika dovršava brod kojeg Uljanik, zbog svih pogrešnih odluka koje su se dogodile, nije mogao dovršiti sam, pa je vlasnik tog broda uzeo druge radnike koji rade u brodogradilištu te dolazi svaki dan zrakoplovom kako bi osobno nadgledao kako se kvalitetno, bez propusta, s čvrstim kontrolama i pravovremeno može napraviti ono što kasni i što mu je povećalo troškove.

"Važno je da to javnost zna. Restrukturiranje brodogradnje je kompleksna i zahtjevna ekonomska, financijska, operativna pa i politička operacija", istaknuo je Plenković, dodavši da je nakon isplate jamstava ranijih Vlada, ova Vlada plaćala jamstva brodova koji nisu napravljeni.
"Novca nema, a nema ni brodova. A država kao jamac mora platiti. Sada smo dovoljno ekonomski otporni, jaki i konsolidirani da možemo isplatiti 3,1 milijardu kuna", rekao je te podsjetio da Europska komisija mora odobriti svaki plan restrukturiranja.

Poručio je da je Vlada pokazala dobru volju prošle godine. Dana je tzv. pomoć kompaniji u poteškoćama u iznosu od 716 milijuna kuna kako bi se isplatile plaće u Puli i Rijeci, isplatili kooperanti, dio dobavljača i pokrenula proizvodnja.

"Taj je novac trajao šest mjeseci. Sada smo suočeni s novim zahtjevom, za tzv. međufinanciranje od strane Uljanik brodogradilišta. Izvorni zahtjev je 690 milijuna kuna, plus još 100 ili 200. Broj ukupnih troškova restrukturiranja koje navodi potencijalni strateški partner viši je od 1,4 milijardi kuna. Kada se to realnije pogleda, dolazimo do 1,9 milijardi. Troškovi stečaja, prema našim procjenama, su 557 milijuna eura, minus ovo što smo isplatili", napomenuo je Plenković, istaknuvši pritom da se uz naš napor da brodogradnja bude održiva i ljudi dobivaju plaće, mora voditi računa o svim elementima.

"Ne mogu reći da će fiskalna konsolidacija biti adut i forte, ako se ponovno moraju tražiti veliki novci u proračunu koji nisu predviđeni. Novci se mogu naći na financijskim tržištima na kojima se moramo zaduživati. Moramo voditi nijansiranu raspravu i donositi bitne odluke. Da dobra volja postoji, znaju i u Uljaniku i u 3. maju. Nismo bježali, došli smo i u jedno i u drugo brodogradilište, razgovarali s radnicima i sindikatima te upravom. Naš je napor pozitivan, no treba gledati je li realno da to restrukturiranje bude održivo, da se kompanija oporavi te da se to dugoročno isplati", naglasio je.

Zaključio je da je to odluka za koju treba analiza i vrijeme, dodavši da je to stav svih partnera u koaliciji.



Pisane vijesti | Andrej Plenković