Sjednica: Vlada donijela Strategiju prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2030. godine

Danas je u Banskim dvorima održana 53. sjednica Vlade Republike Hrvatske. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je devetnaest točaka dnevnog reda.

Ministar financija Zdravko Marić predstavio je Nacrt konačnog prijedloga zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju, kojim se uvodi Europski standardizirani informativni obrazac (ESIS) na razini Europske unije koji će sadržavati sve relevantne informacije o vjerovniku, kreditnom posredniku, glavnim obilježjima kredita, kamatnoj stopi, prijevremenoj otplati i sl., a temeljem kojeg će potrošačima biti lakše uspoređivati ponude o kreditu. Kada kreditna institucija dostavi obvezujuću ponudu, dužna je potrošaču ostaviti rok od najmanje 15 dana za donošenje informirane odluke unutar kojih je ponuda obvezujuća za kreditnu instituciju. Potrošaču se daje pravo da u roku od 14 dana nakon sklapanja ugovora odustane od ugovora bez navođenja razloga bez naknade. Ujednačen je izračun efektivne kamatne stope na razini Europske unije pri čemu je određena i matematička formula koja će se koristiti na početku i za vrijeme trajanja kredita.
 
Ministar Marić pojasnio je da se ovim Zakonom osigurava veća zaštita potrošača pri kreditiranju u stranoj valuti, omogućava prijevremena otplata kredita bez naknade, uvodi proces procjene kreditne sposobnosti potrošača, definira razina stručnosti i znanja osoblja kreditne institucije i kreditnih posrednika te poboljšava zaštita potrošača u slučaju poteškoća pri plaćanju obveza.
 
Obrazlažući Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Kristian Turkalj kazao je da se predloženim zakonom dodatno usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije na području pravosudne suradnje u kaznenim stvarima između država članica Europske unije.
 
Predloženim četvrtim izmjenama i dopunama Zakon se usklađuje s Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o pravu na pristup odvjetniku u kaznenom postupku i u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga, te o pravu na obavješćivanje treće strane u slučaju oduzimanja slobode i na komunikaciju s trećim osobama i konzularnim tijelima te s Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o europskom istražnom nalogu u kaznenim stvarima.
 
Implementacijom navedenih direktiva, osim propisivanja minimalnih prava osoba uhićenih u svrhu izvršavanja europskog uhidbenog naloga, uvedeno je i pravo na odvjetnika uhićenim osobama u odnosu na koje je izdan europski uhidbeni nalog, čime se dalje doprinosi učvršćivanju načela uzajamnog povjerenja i uzajamnog priznavanja u području slobode, sigurnosti i pravde. Ujedno, u pravni poredak Republike Hrvatske uvodi se novi oblik pravosudne suradnje – europski istražni nalog, a koji izdaje država članica koja provodi kazneni ili prekršajni postupak, u svrhu provođenja jedne ili više dokaznih radnji u državi koja izvršava europski istražni nalog radi prikupljanja dokaza. Također se predloženim zakonom, a nakon provedenih konzultacija s pravosudnim i drugim nadležnim tijelima, otklanjaju određene poteškoće uočene u dosadašnjoj praksi u postupcima po europskom uhidbenom nalogu.
 
Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić predstavio je Konačni prijedlog zakona o prekograničnoj provedbi odluka o novčanoj kazni u području upućivanja radnika. 
 
U cilju učinkovitijega provođenja temeljnih pravila koja uređuju upućivanje radnika, usvojena je Direktiva o provedbi Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga i izmjeni Uredbe (EU) o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI”).
 
Ministar Pavić pojasnio je da se predmetnim direktivama upućenim radnicima jamči minimum zaštite prava, koja moraju osigurati poslodavci za vrijeme dok ih upućuju na rad u drugu državu članicu Europske unije ili Europskoga gospodarskoga prostora. Kazao je i da ovaj Konačni prijedlog zakona istovjetan prvom čitanju, a za potpuno transponiranje Direktive u lipnju je donesen Zakon o strancima. Dodao je da je potrebno donijeti još dva pravilnika kako bi se Direktiva u potpunosti transponirala. 
 
Prihvaćen je Zaključak u vezi s prihvaćanjem Operativnih programa za nacionalne manjine za razdoblje 2017. – 2020.    
 
Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić podsjetila je da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 24. studenoga 2016. donijela Odluku o izradi Operativnih programa nacionalnih manjina kojima će se odrediti mehanizmi osiguranja prava nacionalnih manjina te podrške djelovanju njihovih tijela, u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i drugim posebnim propisima.
 
Potpredsjednica Vlade smatra da se radi o kvalitetnom dokumentu, kojemu je cilj jačati doprinos nacionalnih manjina razvoju hrvatskoga društva. „Prijedlog operativnih programa za nacionalne manjine pokriva razdoblje od 2017. – 2020. i u tom smislu su obuhvaćeni svi elementi koje propisuje Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, a to su jezik i pismo, odgoj i obrazovanje, kulturna autonomija, pristup sredstvima javnog priopćavanja, zastupljenost u predstavničkim tijelima, sudjelovanje predstavnika nacionalnih manjina u javnom životu, pravo na samoorganiziranje i udruživanje radi ostvarivanja zajedničkih interesa, unaprjeđenje razvojnih programa gdje povijesno žive pripadnici nacionalnih manjina i promicanje mira i tolerancije te vrednota Ustava Republike Hrvatske“, kazala je potpredsjednica Pejčinović-Burić.
 
S obzirom na specifičnosti pojedinih nacionalnih manjina i potrebe unaprjeđenja postojeće razine njihove zaštite, posebni operativni programi izrađeni su za srpsku, talijansku, češku, slovačku, mađarsku, albansku i romsku nacionalnu manjinu.
 
Predmetni prijedlog operativnih programa izrađen je u suradnji s Uredom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i nadležnim tijelima državne uprave te je usklađen s mišljenjima, primjedbama i prijedlozima zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatskome saboru.
 
Vlada je na sjednici donijela i Strategiju prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2030. godine.
 
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković izvijestio je da se ovom Odlukom osigurava okvir za razvoj prometnog sektora u Republici Hrvatskoj i financiranje prometnih projekata te definira usklađenost s drugim strategijama, poput koncepta funkcionalnih regija, glavnih planova, sektorske strategije itd).
 
Kazao je da je Nacrt Strategije izrađen u skladu s Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. godine, koja propisuje zajedničke odredbe Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondova) kao preduvjeta (tzv. ex-ante uvjeta) za programski period sektorskih strategija u razdoblju od 2014. do 2020. godine.
 
Ministar Butković istaknuo je da je Operativnim programom „Konkurentnost i kohezija“ 2014.-2020. kroz prioritetnu os 7 Povezanost i mobilnost alocirano 1,26 milijardi eura za prometne projekte, kroz Instrument za povezivanje Europe (CEF) 456 milijuna eura i kroz Operativni program Promet 236 milijuna eura. Dodao je da su sredstva za financiranje osigurana u Državnom proračunu na pozicijama Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
 
Metodologija izrade Strategije definirana je kroz Akcijski plan Europske komisije za ispunjavanje ex-ante uvjeta te isti podrazumijeva da Strategija staje na definiranim mjerama koje je potrebno provesti za svaki vid prometa. 
 
Ministar je pojasnio da Strategija definira 16 ciljeva koji su primjenjivi za sve vidove prometa, 37 specifičnih ciljeva i 118 mjera (infrastruktura, rad i organizacija) podijeljenih u 6 prometnih sektora-željeznički, cestovni, zračni, pomorstvo i unutarnja plovidba, javni gradski, prigradski i regionalni prijevoz.
 
Opći ciljevi Strategije su promijeniti raspodjelu prometa putnika u prilog javnog prijevoza (JP) te oblicima prijevoza s nultom emisijom štetnih plinova promijeniti raspodjelu prometa tereta u prilog željezničkog i pomorskog prometa te prometa unutarnjim plovnim putovima, razviti prometni sustav (upravljanje, organiziranje i razvoj infrastrukture i održavanja) prema načelu ekonomske održivosti, smanjiti utjecaj prometnog sustava na klimatske promjene, smanjiti utjecaj na okoliš (okolišna održivost), povećati sigurnosti prometnog sustava, povećati interoperabilnosti (JP, željeznički, cestovni, pomorski i zračni promet te promet unutarnjim plovnim putovima), dalje razvijati hrvatski dio TEN-T mreže (osnovne i sveobuhvatne).
 
Specifični ciljevi koji vrijede za sve prometne sektore su: Kvalitetnije usuglasiti upravljanje prometom sa susjednim zemljama (BiH – Luka Ploče, cestovne i željezničke veze s BiH, Slovenijom, Srbijom, Italijom, Crnom Gorom i Mađarskom), upotpuniti razvoj turističkog sektora kao glavnog gospodarskog čimbenika adekvatnim razvojem prometa, osobito u prilog JP-a i zelene mobilnosti, poboljšati dostupnost udaljenih dijelova Hrvatske, npr. otoka Južne Dalmacije, razviti potencijal glavnih logističkih središta (Luke Rijeka, luke Split, luke Ploče, luke Vukovar, luke Osijek, luke Slavonski Brod, čvora Zagreb), pojačati položaj Hrvatske kao logističkog čvorišta šire regije, uz osobit naglasak na Zagreb te poboljšati integraciju prometnog sektora u društveno-ekonomska kretanja u regiji (koncept funkcionalnih regija, FR).
 
Provedena je javna rasprave u razdoblju od 8. lipnja do 8. srpnja 2017. godine. Krajnji rok za potpuno ispunjenje ex ante uvjeta prema Europskoj komisiji koji ujedno znači mogućnost potpunog iskorištenja sredstava iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ je donošenje Strategije do 31. kolovoza 2017. godine.
 
Prihvaćen je Plan suradnje i potpore za Program potpore strukturnim reformama 2017.-2020. za Republiku Hrvatsku, a dana je i suglasnost Kliničkom bolničkom centru Zagreb za stjecanje nekretnine izgradnjom podzemnog spojnog hodnika između lokacije Rebro, Kišpatićeva 12 i lokacije Jordanovac 104. 
 
Vlada je donijela Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva znanosti i obrazovanja te je izmijenila i dopunila Uredbu o razinama onečišćujućih tvari u zraku.
 
Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je Prijedlog zaključka o provedbi odabira investicijskog savjetnika u transakciji mogućeg otkupa dionica koje drži Mol Hungarian Oil&Gas PLC u INA – Industrija nafte d.d., kazavši da je cilj da se provede odabir investicijskog savjetnika koji bi pomogao Vladi u transakciji mogućeg otkupa dionica.

Pojasnio je da su tijekom rasprava na Savjetu za pregovore s Molom, koji se sastao nekoliko puta, utvrđeni kriteriji i model za otkup dionica INA-e. „Zadatak investicijskog savjetnika odnosi se na procjenu vrijednosti INA-e, evaluaciju te razmatranje potencijalnih strateških partnera“, dodao je Plenković.

Ovim Zaključkom zadužuje se Ministarstvo financija i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da zajedno provedu postupak odabira investicijskog savjetnika te da slijedom provedenog postupka odabira Savjetu za pregovore s Mol Hungarian Oil&Gas PLC vezano uz mogući otkup dionica koje drži Mol Hungarian Oil&Gas PLC u INA- Industrija nafte d.d., Zagreb i Vladi Republike Hrvatske predlože donošenje odgovarajućih odluka.
 
Donesena je Odluka o raspisivanju prijevremenih izbora za Gradsko vijeće Grada Orahovice te se za dan provedbe izbora određuje nedjelja, 1. listopada 2017. godine.
 
Također, donesena je Odluka o raspisivanju dopunskih izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave iz reda pripadnika nacionalne manjine.
 
Vlada je dala suglasnost i na Odluku Skupštine Istarske županije o izmjeni Odluke o osnivanju Lučke uprave Umag – Novigrad te je izmijenila i dopunila Odluku o koncesiji pomorskog dobra u svrhu gospodarskog korištenja luke posebne namjene - luke nautičkog turizma Borik.
 
Na kraju, izmijenjena je i dopunjena Odluka o davanju koncesije za osnivanje Slobodne zone Kukuljanovo.

Pisane vijesti | Odluke i sjednice Vlade | Andrej Plenković