Sjednica Vlade: Predsjednički izbori raspisani za 29. prosinca

Vlada je na današnjoj sjednici donijela službenu odluku da se izbori za Predsjednika Republike održe u nedjelju, 29. prosinca 2024., a odluka stupa na snagu 28. studenog, od kada započinju teći rokovi za prikupljanje potpisa za kandidaturu.

"Od dana raspisivanja pa do dana održavanja izbora mora proći najmanje 30 dana i zato je Vlada odredila nedjelju, 29. prosinca 2024.", rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Da bi se mogli natjecati za Pantovčak, kandidati od ponoći 29. studenog 2024. imaju 12 dana da prikupe 10.000 potpisa punoljetnih građana Hrvatske, neovisno stoje li iza njih političke stranke ili su nezavisni, a svaka osoba svojim potpisom može podržati samo jednog kandidata.

Po isteku 12 dana za prikupljanje potpisa, Državno izborno povjerenstvo ima rok od 48 sati za provjeru potpisa i objavu liste pravovaljanih kandidata, što znači da od 13. prosinca 2024. počinje službena izborna kampanja, koja traje do 24 sata prije održavanja izbora, kada nastupa izborna šutnja.

Ako niti jedan kandidat u prvom krugu ne osvoji većinu glasova svih birača koji su glasali, drugi krug s dva kandidata koji su osvojili najviše glasova održat će za dva tjedna, odnosno 12. siječnja 2025. godine.

Proizvođačima šećerne repe za nadoknadu šteta devet milijuna eura

Usvojen je Program potpore za nadoknadu štete koju su pretrpjeli proizvođači šećerne repe u 2024., vrijedan devet milijuna eura.

Cilj tog programa je, prema riječima potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josipa Dabre, proizvođačima šećerne repe ublažiti posljedice suše i ostalih prirodnih nepogoda koje su se dogodile ove godine, u skladu s kategorijom procijenjene štete, a koja za posljedicu ima smanjenje kvalitete i prinosa šećerne repe, kao i smanjenje digestije ispod razine tehnološke iskoristivosti u preradi.

Porast ovogodišnje proizvodnje šećerne repe, nakon pada posljednjih nekoliko godina, značajno je ugrožen katastrofalnom elementarnom nepogodom koja je pogodila proizvođače, kazao je ministar, navodeći da zasijane površine pod šećernom repom u 2024.  iznose 10.762 hektara, odnosno veće su za 30 posto u odnosu na prošlu godinu.

Prema strukturi sjetvenih površina po županijama, čak 85 posto površina otpada na dvije županije, Vukovarsko-srijemsku i Osječko-baranjsku, a šećerna repa se sije u još šest hrvatskih županija.

Dabro je kazao da, unatoč pravodobno provedenim agrotehničkim mjerama i odabiru kvalitetnog sjemenskog materijala, učestale vremenske neprilike su dovele do propadanja glavnine uroda te se uslijed postojećih problema proizvodi više melase kao nusprodukta nego šećera.

Provedba Programa propisat će se pravilnikom, provodit će ga Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, a sredstva za provedbu Programa osigurana su u državnom proračunu za ovu godinu.

Obveza plaćanja naknade za neostvarene kumulativne uštede energije

U saborsku proceduru poslan je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti, kojima bi se uvela obveza plaćanja naknade za neostvarene kumulativne uštede energije opskrbljivačima energije u sustavu obveza energetske učinkovitosti, koji ne ispune obvezu uštede energije na kraju razdoblja kumuliranja.

Od 1. siječnja 2024. obveze uštede energije koje države članice Europske unije moraju postići podižu se na 1,3 posto godišnje finalne potrošnje, od 1. siječnja 2026. to se povećava na 1,5 posto, a od 1. siječnja 2028. na 1,9 posto.

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar kazao je da se radi o izmjenama i dopunama koje se predlažu kako bi se hrvatski zakonodavni okvir uskladio s Direktivom Europske unije o energetskoj učinkovitosti.

"Direktivom je određen novi cilj potrošnje energije u 2030. godini u apsolutnim iznosima. Povećanje cilja potrošnje energije značajno je u odnosu na obveze propisane prethodnom direktivom o energetskoj učinkovitosti", rekao je.

Dodaje i da uštede energije više ne mogu biti rezultat mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti,  nastalih uvođenjem novih tehnologija za direktno izgaranje fosilnih goriva.

Da bi se ispunile obveze Hrvatske i zadržala dosadašnja visina obveza ušteda energije u sustavu obveza energetske učinkovitosti, predlaže se da se udio ušteda energije, koje se ostvaruje alternativnim mjerama politike, poveća s 30 na 50 posto. Time se žele zaštititi opskrbljivači energijom u sustavu obveza energetske učinkovitosti, jer bi se podizanje visine obveze uštede energije moglo negativno odraziti na njihovo poslovanje.

Banke će morati financirati aktivnosti financijskog opismenjavanja građana

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac predstavio je na današnjoj sjednici Vlade prijedloge izmjena i dopuna pet zakona upućenih u saborsku proceduru - onog o provedbi europske Uredbe o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira, zatim Zakona o reviziji, Zakona o računovodstvu, o kreditnim institucijama te Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije.

Kada je riječ o predloženim novostima u Zakonu o kreditnim institucijama, uvodi se obveza kreditnim institucijama da svake godine dio prihoda od obavljanja djelatnosti izdvajaju za financiranje aktivnosti koje idu u smjeru osnaživanja financijske pismenosti, s ciljem dodatnog jačanja financijske pismenosti hrvatskih građana.

„Tom odredbom i odgovarajućom prekršajnom odredbom, koja je dodana za slučaj njezinog kršenja, želi se potaknuti još aktivnije uključivanje kreditnih institucija u provedbu aktivnosti koje su usmjerene na povećanje financijske pismenosti“, poručio je Primorac.

Pritom se, dodao je, daje ovlast ministru financija da odlukom donese smjernicu o ispunjavanju te obveze kreditne institucije.

Navodi se i da će se novčanom kaznom u iznosu od 26.540 do 66.360 eura kazniti kreditna institucija ako dio prihoda svake godine ne izdvoji za financiranje navedenih aktivnosti, a također, u iznosu od 2.650 do 6.630 eura kaznit će se i odgovorna osoba iz uprave kreditne institucije.

Od ostalih zakona, kada su u pitanju predložene izmjene Zakona o reviziji, propisuje se odgoda primjene novih odredbi kojima se uređuje obveza stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora i to do 1. siječnja 2026., čime se produžuje razdoblje za prilagodbu na prelazak na novi sustav stalnog stručnog usavršavanja za godinu dana, a uslijed te odgode, kazao je Primorac, ovlašteni revizor će imati dovoljno vremena za pripremu i prilagodbu novom modelu.

Primjena europske Uredbe DORA

Vlada je u saborsku proceduru uputila i izmjene i dopune Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima te Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, s ciljem, kako je naveo ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, omogućavanja primjene europske Uredbe o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor (DORA) na institucije za strukovno mirovinsko osiguranje, da bi se unaprijedila njihova digitalna otpornost na informacijske, komunikacijske i tehnološke rizike.

Uredba DORA stupa na snagu u siječnju iduće godine, a donosi značajne promjene u regulaciji financijskog sektora, s ciljem jačanja otpornosti na kibernetičke prijetnje, odnosno usklađuje i pojačava regulaciju upravljanja rizicima informacijske i komunikacijske tehnologije u financijskom sektoru diljem Europske unije.

Izmjenama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, pojasnio je Piletić, želi se također, ispuniti kriteriji u procesu pristupanja Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), na način da se mirovinskim društvima iz trećih zemalja, koje su pristupnice OECD-ovih Kodeksa za liberalizaciju, omogući obavljanje djelatnosti osnivanja i upravljanja dobrovoljnim mirovinskim fondovima (DMF) u Hrvatskoj, ali isključivo preko podružnice osnovane u Hrvatskoj.

Konačni prijedlog Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara

U Hrvatski sabor je upućen i Konačni prijedlog Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara kojim se uvode olakšice za gradnju građanima koji imaju zemljišta na arheološkim nalazištima.

"Poslije 20 godina donosi se novi, cjeloviti zakon, puno je novih dijelova koji se tiču i licenci vezano uz obavljanje poslova na kulturnim dobrima i postupanja u hitnim situacijama, to smo naučili, nažalost, i kod potresa. Uvodimo nove e-usluge, 13 posto zgrada u Hrvatskoj nalazi se u kulturno povijesnim cjelinama, tako da će ova unaprjeđenja imati utjecaj na velik broj naših građana", kazala je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek govoreći o Konačnom prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Uvodimo i ozbiljnu olakšicu za građane koji imaju zemljišta na prostorima koji su zaštićeni kao arheološka nalazišta, dodala je, pojasnivši da će, ako fizičke osobe grade zgradu za osobne potrebe, troškove arheoloških istraživanja snositi Ministarstvo kulture i medija, što će predstavljati značajno olakšanje građanima kojima je često to jedina nekretnina.

U odnosu na prvo čitanje, u Konačnom prijedlogu su izostavljene odredbe kojima se uređuje dodjela koncesija, a koje se i dalje mogu dodjeljivati sukladno zakonu kojim se uređuju koncesije.

Precizirane su mjere koje se mogu poduzeti protiv izvođača radova arheoloških iskapanja koje obavlja bez odobrenja ili protivno uvjetima utvrđenim u rješenju o odobrenju. Ministarstvo kulture i medija donosi rješenje o privremenoj obustavi radova, a protiv izvođača radova inspekcija pokreće prekršajni postupak, odnosno podnosi kaznenu prijavu.

Komunalni redari će dobiti ovlast da mogu narediti investitoru/izvođaču obustavu radova na kulturnom dobru koji se poduzimaju bez odobrenja za zahvat ili potvrđenog glavnog projekta, sukladno Zakonu o građevinskoj inspekciji.

Vlasnika kulturnog dobra obvezuje se unijeti u godišnji i višegodišnji program održavanja zgrade koja je zaštićeno kulturno dobro provedbu mjera zaštite i očuvanja kulturnog dobra koje je utvrdilo resorno ministarstvo, odnosno usklađuje se sa Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada.

Propisuje se postupak za izdavanje posebnih uvjeta zaštite, potrebna dokumentacija i postupanje, predviđa donošenje standarda, konzervatorskih smjernica i drugih akata nužnih za učinkovitu provedbu mjera zaštite i očuvanja kulturnih dobara te osigurava jedinstvenost konzervatorske službe na cijelom području Hrvatske na način da Ministarstvo kulture i medija od 1. siječnja 2026. preuzima poslove zaštite i očuvanja kulturnih dobara za područje Grada Zagreba koje je obavljao Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba.

Izmjene i dopune Zakona o Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja

Vlada je usvojila i Prijedloga zakona o izmjeni i dopuni Zakona o Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs naveo je novost koja se tiče davanja ovlasti Vladi da, po uzoru na proceduru koja se provodi za državnu maturu, na prijedlog ministra nadležnog za obrazovanje odredi pravnu osobu u državnom vlasništvu koja će obavljati usluge tiskanja, pakiranja, distribucije, povrata, pripreme za ocjenjivanje, obradu podataka i arhiviranje nacionalnih ispita.



Pisane vijesti