Sjednica Vlade: Usvojena Strategija demografske revitalizacije

Vlada je usvojila Strategiju demografske revitalizacije Hrvatske do 2033. godine, koja ima dva strateška cilja - izgrađeno poticajno okruženje za obitelji i mlade te uravnotežena mobilnost stanovništva, a za provedbu je previđen iznos veći od 9,6 milijardi eura. Donesen je i Program razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2030. godine, koji je, kako je navela ministrica Vučković, vrijedan više od 592 milijuna eura.

Potpredsjednici Vlade i ministri Tomo Medved i Branko Bačić izvijestili su o aktivnostima i stanju vezanima uz obnovu od potresa.

Ulaganje u razvoj održivog turizma u Sisačko-moslavačkoj županiji

Potpredsjednik Medved posebno se osvrnuo na ulaganje u razvoj održivog turizma u Sisačko-moslavačkoj županiji te kazao da je to važan segment revitalizacije potresom pogođenih područja. Na tom području u protekle tri godine realizirano je nekoliko projekata kojima su poboljšani uvjeti i potpora razvoju posebnih oblika turizma, podizanja konkurentnosti turističkog gospodarstva i projekata lokalnih turističkih zajednica.

Ministarstvo turizma i sporta ulagalo je značajne napore u sufinanciranje sedam projekata izgradnje, građevinskih zahvata i opremanja sportskih objekata u Sisku, Kutini, Petrinji, Hrvatskoj Kostajnici, Gvozdu i Lekeniku za što je investirano više od 500 tisuća eura, dok su trenutno u realizaciji još tri projekta u Gvozdu, Jasenovcu i Glini, vrijednosti gotovo 105 tisuća eura.

Uz navedene aktivnosti, Ministarstvo turizma i sporta iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti sufinancira projekte regionalne diversifikacije i specijalizacije hrvatskog turizma ulaganjem u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti i jačanja održivosti te poticanja zelene i digitalne tranzicije poduzetnika u sektoru turizma.

U okviru ovih poziva ističe se projekt izgradnje hotela u Sisku vrijednosti 6,4 milijuna eura, a poglavito projekt ''Topusko na izvoru zdravlja - lječilišni i wellness turizam na održiv način'' ukupne vrijednosti gotovo 27,5 milijuna eura, od čega je 17,2 milijuna eura bespovratnih sredstava.

Potpredsjednik Bačić izvijestio je o svom posjetu Krapinsko-zagorskoj županiji gdje je obišao gradilišta sedam zamjenskih obiteljskih kuća te gradilište dvorca Stubički Golubovec, čija obnova iznosi 22 milijuna eura.

Na području Krapinsko-zagorske županije obnovljeno je 80 kuća, trenutno je aktivno 40 gradilišta, a u fazi projektiranja su 73 lokacije.

Što se obnove u Zagrebu tiče, kazao je da su radovi na obnovi Učiteljskog fakulteta, zgrade u državnom vlasništvu na lokaciji Ilica 25 i KBC-a Sestre milosrdnice vrijedni gotovo 200 milijuna eura.

Značajne investicije u energetsku obnovu kuća i višestambenih zgrada

Na području zagrebačkog i petrinjskog potresa obnovljeno je 11.333 objekta javne namjene i privatnog vlasništva. Trenutno je u obnovi 1533 gradilišta, dok je 1516 novih lokacija u javnoj nabavi, čime će se otvoriti još brojna gradilišta.

Bačić je posebno istaknuo da će za dva tjedna Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objaviti javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća na području Hrvatske, čiji će ukupan iznos biti 120 milijuna eura.

Najavio je da će u iduće tri godine za energetsku obnovu obiteljskih kuća i višestambenih zgrada biti uloženo 3 milijarde eura.

Za provedbu Strategije demografske revitalizacije predviđeno 9,6 milijardi eura

Vlada je usvojila Strategiju demografske revitalizacije Hrvatske do 2033. godine, koja ima dva strateška cilja - izgrađeno poticajno okruženje za obitelji i mlade te uravnotežena mobilnost stanovništva, a za provedbu je previđen iznos veći od 9,6 milijardi eura.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je kako je riječ o prvom strateškom dokumentu te vrste nakon usvajanja Nacionalne populacijske politike iz 2006. koji upotpunjuje ključne obrise razvojnih prioriteta te se nadograđuje na brojne dosadašnje mjere demografske politike, porezne politike, socijalne politike.

Državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić navela je kako je riječ o dokumentu od nacionalnog strateškog značenja koji postavlja okvir i područje djelovanja kako bi zaustavili negativne demografske trendove.

"Strategija je okvir za izradu planova, mjera i projekata, kako na lokalnoj tako i na regionalnoj razini. Strategija stvara okvir za izradu novih mjera koje će biti u skladu s društvenim promjenama, ali i s novim znanstvenim spoznajama", dodala je. 

Josić je istaknula kako Hrvatsku 2033. godine vide kao Hrvatsku u kojoj će biti stvoreni povoljni uvjeti za obitelji i mlade, s razvijenim sustavom privlačenja ljudskih resursa, uključujući i učinkovitu integraciju doseljenika u hrvatsko društvo, a kao iznimno bitno navela je i smanjivanje regionalnih nejednakosti, što će dovesti do kvalitetnijeg života na ruralnim područjima.

Govoreći o prvom strateškom cilju, državna tajnica je navela kako će se izgrađenim poticajnim okruženjem za obitelji i mlade dobiti i postići dostupne i priuštive usluge za skrb i obrazovanje djece, moderne i fleksibilne radne aranžmane, ali isto tako i povećati financijske naknade za obitelji s malodobnom djecom i omogućiti im priuštivo stanovanje.

To se može postići kroz nekoliko područja intervencije - materijalne i nematerijalne potpore, porezne olakšice, stambeno zbrinjavanje, ulaganje u sustav ranog i predškolskog, osnovnoškolskog te srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, visoko obrazovanje, cjeloživotno obrazovanje te zdravo okruženje.

U drugom cilju - uravnoteženoj mobilnosti stanovništva, fokus je stavljen na povratne migracije hrvatskih državljana koji su se odselili nakon ulaska u EU i suradnju s pripadnicima hrvatske dijaspore i njihovim organizacijama i udruženjima, za koju je Josić ocijenila da mora biti daleko čvršća.

Migracijska politika koja doprinosi uravnoteženim migracijskim trendovima

Cilj je stvaranje sveobuhvatne migracijske politike koja doprinosi uravnoteženim migracijskim trendovima u skladu s potrebama tržišta rada i poželjnim razvojem društva, dok je krajnji cilj uravnoteženo gospodarstvo.

Između ostalog, Josić je u prezentaciji tijekom analize kretanja broja stanovnika, iznijela podatak kako je prema veličini demografskog pada u posljednjem desetljeću, Hrvatska među pet najnepovoljnije pozicioniranih EU zemalja - uz Latviju, Litvu, Bugarsku i Rumunjsku, a depopulaciju je najviše potaknulo iseljavanje nakon pristupanja Europskoj uniji, osobito među mlađom populacijom, što je dovelo i do smanjenja broja budućih rađanja.

Pri tome je dodala kako opći demografski cilj koji žele postići ovim dokumentom, a to je uravnotežena dobna struktura stanovništva, odnosno postizanje stacionarnog stanovništva u Hrvatskoj, proizlazi iz dosadašnjih politika koje je Vlada provodila u okviru demografske revitalizacije.

Prema sadašnjem indikativnom financijskom okviru, vrijednost trenutnih mjera strategije je oko 9,636 milijardi eura. Za provedbu ove strategije do 2033.  za prvi strateški cilj planiran je iznos od 8,439 milijardi eura, a za drugi strateški cilj iznos od 1,197 milijardi eura.

Za izgradnju objekta u KB Dubrava 152 milijuna eura kroz tri godine

Na sjednici je usvojen i Zaključak kojim Vlada podupire izgradnju novog objekta u Kliničkoj bolnici Dubrava za koji je u državnom proračunu za ovu te projekcijama za iduće dvije godine osigurano ukupno 152 milijuna eura.

U tom će objektu biti smješteni objedinjeni Hitni bolnički prijem, Centar za traumatologiju, Zavod za jednodnevnu kirurgiju, Odjel za onkologiju i radioterapiju te Zavod za znanstvenoistraživačku djelatnost i translacijsku medicinu.

Realizacijom ovoga projekta značajno će se unaprijediti rad KB Dubrava u cjelini i osigurati uvjeti za daljnji razvoj medicinskih djelatnosti tercijarne razine i pružanje kvalitetne zdravstvene zaštite pacijentima u bolnici, istaknuo je ministar zdravstva Vili Beroš.

Ministarstvo zdravstva današnjom je odlukom Vlade, u suradnji s KB Dubrava, zaduženo za poduzimanje potrebnih radnji za realizaciju projekta za koji je u ovoj godini u proračunu osigurano 12 milijuna eura, 60 milijuna eura u idućoj te 80 milijuna eura u 2026. godini.

Usvojen Program razvoja sektora mljekarstva

Donesen je i Program razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2030. godine i Akcijski plan za provedbu Programa razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2025. godine.

Predstavljajući Program razvoja sektora mljekarstva, ministrica poljoprivrede Marija Vučković kazala je da je riječ o temeljnom dokumentu, prvom takve vrste, koji definira ciljeve i strategije usmjerene jačanju i poboljšanju konkurentnosti sektora u budućnosti.

Naglasila je da rijetko koji sektor poljoprivrede poput proizvodnje mlijeka objedinjuje sve izazove i potrebe s kojima se suočava poljoprivreda, šire gospodarstvo i ruralni prostor današnjice.

To uključuje, navela je, ulaganja u istraživanje i razvoj, podizanje produktivnosti proizvodnje, zamjenu radne snage robotskim sustavima, smanjivanje štetnih emisija u okoliš, generacijsku obnovu te osiguranje pravičnosti potpora i dovoljnih prihoda za hrvatske poljoprivrednike.

"S obzirom na ključnu važnost ovog sektora i potrebu za unaprjeđenjem tehnoloških aspekata razvidna je neophodnost kontinuiranog ulaganja u ostvarivanje tih ciljeva te potreba da takva ulaganja imaju svoju formu i strukturu", rekla je Vučković.

Kazala je kako su u Programu prikazani sektorski ciljevi, prioriteti te mjere kojima se ti ciljevi namjeravaju ostvariti. Pojasnila je da je Program strukturiran kroz tri ključna direktna cilja - povećanje broja krava, ovaca i koza u proizvodnji mlijeka, povećanje produktivnosti u proizvodnji mlijeka putem unapređenja tehnologije i suradnjom s uzgojnim udruženjima na podizanju genetike, osiguravanje dostupnih i dostatnih preradbenih kapaciteta te jačanje ponude.

Vučković je naglasila da će provedba Programa rezultirati povećanjem populacije krava, ovaca i koza u proizvodnji mlijeka. Dodala je da se procjenjuje da će ukupna proizvodnja kravljeg mlijeka u Hrvatskoj do kraja 2030. biti oko 630 milijuna litara, ovčjeg 8,4 milijuna litara, a kozjeg 11,2 milijuna litara.

Navela je da je Program vrijedan više od 592 milijuna eura, dok ukupna sredstva za provedbu Akcijskog plana do 2025. godine iznose 141,7 milijuna eura.

Sedam milijuna eura za proizvođače svinja većih klaoničkih težina

Izmijenjen je i Program državne potpore proizvođačima svinja većih klaoničkih težina zbog otežanih uvjeta poslovanja uzrokovanih mjerama za suzbijanje afričke svinjske kuge.
  
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je rekla je kako je to jedan od najznačajnijih programa pomoći mnogim malim i srednjim proizvođačima.

Podsjetila je da je donesen u studenom lani, bio je vrijedan 3,5 milijuna eura i namijenjen je proizvođačima tovnih svinja, mikro, malim i srednjim proizvođačima koji proizvode svinje većih završnih težina, a čiji su se objekti nalazili u zoni ograničenja.

Cilj Programa je dodjela potpore za nadoknadu gubitka prihoda za svinje većih završnih težina otpremljene iz objekata u zoni ograničenja na klanje, sukladno relevantnim propisima i mjerama kontrole bolesti.

Izmjene Programa odnose se na produženje razdoblja prihvatljivosti grla tovnih svinja većih završnih težina isporučenih s farmi u zoni ograničenja upisanih u jedinstveni registar državnih životinja (JRDŽ) na klanje u odobrene objekte za klanje papkara određene za umanjene rizika od afričke svinjske kuge, s razdoblja od 1. listopada 2023. do 31. prosinca 2023. na razdoblje od 1. listopada 2023. do 31. siječnja 2024. godine.

Zbog produljenja razdoblja prihvatljivosti grla i velikog broja prihvatljivih grla za potporu financijska sredstva potrebna za provedbu programa povećavaju se s dosadašnjih 3,5 milijuna eura na sedam milijuna eura.

Vučković je navela i kako vrijednost usvojenih 11 mjera namijenjenih sektoru svinjogojstva pogođenom ASK krajem lipnja prošle godine iznosi 41 milijun eura do sada, pri čemu je isplaćeno 17,25 milijuna eura, a nešto manje od milijun eura danas je u pripremi i u obradi.

Vlada imenovala predsjednika i članove Vijeća za praćenje i unaprjeđenje sustava plaća

Vlada je imenovala predsjednika i članove Vijeća za praćenje i unaprjeđenje sustava plaća u državnoj službi i javnim službama, osnovanog temeljem Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama s ciljem sprječavanja stihijskog uređenja sustava plaća.

Predsjednikom Vijeća imenuje se ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, dok se članovima Vijeća imenuju predstavnici Ureda predsjednika Vlade, Ministarstva pravosuđa i uprave, Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva financija, Ministarstva zdravstva, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva kulture i medija, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Matice hrvatskih sindikata, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Odlukom su utvrđene i zadaće Vijeća i to: praćenje sustava plaća u državnoj službi i javnim službama, analiziranje konkurentnosti plaća u tim službama u odnosu na realan sektor, praćenje financijske održivosti sustava, praćenje provedbe načela jednakosti plaća i vrednovanja radnih mjesta, kao i  davati mišljenja na prijedloge uredbi sukladno Zakonu o plaćama te u okviru svoga djelokruga predlagati promjene u sustavu plaća.

Obilježavanje 150. obljetnice Hrvatskoga liječničkog zbora

Prihvaćeno je i pokroviteljstvo nad obilježavanjem 150. obljetnice Hrvatskoga liječničkog zbora.

Ministar Beroš je istaknuo kako će obilježavanje te obljetnice potaknuti na refleksiju o izazovima suvremenog zdravstvenog sustava te na potrebu kontinuirane suradnje između struke, institucija i građana u ostvarivanju zajedničkog cilja - unapređenju zdravlja i dobrobiti svih članova društva.

Izvor: Vlada/Hina



Pisane vijesti