​Svjetski dan bolesnika

„Gdje smo i kako dalje“ sve se više nameće kao pitanje na području Nacionalnih preventivnih programa u Hrvatskoj. Povodom Svjetskog dana bolesnika i projekcija globalne epidemije onkoloških bolesti od strane vodećih zdravstvenih međunarodnih institucija na temelju kojih pratimo pojavnost na nacionalnoj razini, održali smo radni sastanak s vodećim stručnjacima, udrugama i predstavnicima zdravstvenih ustanova kako bismo na tragu reformskih mjera učinili dodatne iskorake u unaprijeđenu probira Nacionalnih preventivnih programa kroz reviziju postojećih i uvođenje novih Nacionalnih preventivnih programa“ istaknuo je ministar Beroš koji je izrazio zadovoljstvo povratnim dojmovima sudionika radnog sastanka na kojem su sudjelovali predstavnici Ministarstva zdravstva prim. dr. sc. Marija Bubaš, dr. med. spec. i prim. Vera Katalinić – Janković, dr. med., ravnatelj HZJZ-a izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med. spec., voditelji Nacionalnih preventivnih programa akademik Miroslav Samaržija, prof. dr. sc. Boris Brkljačić, dr. med. spec., Ivana Brkić - Biloš, doc.dr.sc., Mario Šekerija, dr.med., izv. prof. dr. sc. Marija Buljan te predstavnici udruga pacijenata i predstavnici zdravstvenih ustanova.

Tom prigodom dr. med. spec., Ivana Brkić - Biloš istaknula je da je rak debelog i završnog crijeva najučestalija zloćudna bolest u Hrvatskoj, a skoro petina oboljelih je mlađa od 60 godina. Ako se rak debelog crijeva otkrije u ranoj fazi, petogodišnje preživljenje iznosi oko 90%, no prema posljednjim podacima Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva, svega oko 25% pozvanih osoba napravi test unutar programa, upozorila je Brkić-Biloš napominjući da se upravo iz tog razloga čini revizija postojećeg Nacionalnog preventivnog programa prema primjerima zemalja sjeverne i zapadne Europe te je pokrenuto donošenje Nacrta programa oportunističkog probira raka debelog i završnog crijeva u visokorizičnih pacijenata u ordinacijama obiteljske medicine.

Da Hrvatska može ostvariti pozitivne iskorake u provedbi Nacionalnih preventivnih programa istaknuo je akadamik Samaržija koji je uz podršku svojeg tima i Ministarstva zdravstva pozicionirao Nacionalni program za probir i rano otkrivanje raka pluća kao 1. u Europskoj uniji. Jedan od ključnih elemenata u uspješnoj provedbi je kompletna digitalizacija koja je omogućila integriranje svih razina zdravstvene zaštite, od primarne, sekundarne i tercijarne, a stavljanjem liječnika obiteljske medicine na centralno mjesto probira i naručivanja sudionika Nacionalnog programa. Time su stvoreni uvjeti da je odaziv na naručeni Low-Dose CT veći od 95% na što se nadovezao i ministar Beroš:

„Svom snagom podržavam reviziju postojećih i razvoj novih Nacionalnih preventivnih programa, stoga zahvaljujem akademiku Samaržiji i njegovu timu koji su upravo radi odličnog dizajna programa i visokog broja uključenih sudionika dobili ulogu voditelja radne skupine „Provedbena mreža programa ranog otkrivanja raka pluća“ u velikom europskom projektu dizajniranja, stvaranja kriterija i implementacije programa ranog otkrivanja karcinoma pluća na području svih zemalja EU“, dodajući da, prema riječima akademika Samaržije, u svojoj čitavoj profesionalnoj karijeri nije spasio toliko ljudi koliko u ove dvije godine od kada je u provedbi preventivni program, što su ekstremni dosezi.

Još jedan pozitivan primjer provedbe je Nacionalni program ranog otkrivanja dojke koji je direktno povezan s kontinuiranim padom od 24% smrtnosti od ove opake bolesti u Hrvatskoj. Prof. dr. sc. Boris Brkljačić, dr. med. spec. naglasio je da je u sklopu programa, uz veliku posvećenost skupine stručnjaka radiologa, epidemiologa i ostalih liječnika kliničara te javnozdravstvenih djelatnika, ostvaren odaziv od 60% koji planiraju dodatno podignuti kroz dodatno unaprjeđenje procesa pozivanja i komunikaciju svih dionika programa čemu će zasigurno doprinijeti i sama revizija postojećih programa.