U duhu partnerstva i suradnje, ostajemo predani socijalnom dijalogu

Premijer Andrej Plenković je na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća ocijenio dobrim što BDP raste već 11 kvartala zaredom, naglasivši da Hrvatska ima najveći rast BDP-a u trećem kvartalu među 24 zemlje Europske unije za koje postoje podaci. Rekao je i kako Vlada očekuje da bi inflaciju za koju je Europska komisija dala procjenu od 2,4 posto, mogli smanjiti i ispod toga, a podsjetio je i na pakete pomoći građanima i gospodarstvu vrijedne 7,2 milijarde eura.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na sjednici Gospodarsko-socijalnoga vijeća u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

U svom govoru, premijer Plenković zahvalio je socijalnim partnerima na izvrsnoj suradnji i razumijevanju u nerijetko zahtjevnim okolnostima, koje su, kako je rekao, ponajviše bile uzrokovane vanjskim čimbenicima, a reflektirale su se i na hrvatske gospodarske i socijalne prilike.

Kazao je da je ovaj sastanak prigoda da se rezimira 2023. godina, koju je obilježilo nekoliko velikih i bitnih postignuća.

Ulazak u Schengen i europodručje jedinstveni događaj za našu zemlju

Kao jedinstveni događaj koji ćemo još dugo pamtiti, premijer je naveo ulazak Hrvatske u Schengen i europodručje 1. siječnja ove godine, a potom i u Europski stabilizacijski mehanizam te Global Entry program sa SAD-om.

Plenković je rekao i da smo prema standardima Svjetske banke uvršteni među zemlje visokog dohotka, naglasivši da Hrvatska više nije zemlja s tržištem u nastajanju, već se u ubraja u razvijena gospodarstva, među kojima je 38 država svijeta.

Govoreći o provedbi Ciljeva održivog razvoja UN-a, premijer je kazao da smo na 12. mjestu od 193 zemlje, što znači, dodao je, da je naša politika itekako utemeljena na onome što su globalni i europski prioriteti.  

Istaknuo je i da je Hrvatska, s 20 milijuna gostiju, postala 18. globalna turistička destinacija.

Naglasio je i da smo jedina zemlja u svijetu koja je u ovim kriznim vremenima, po sve tri agencije za kreditni rejting, podigla svoj rejting za dva stupnja, što pokazuje da je hrvatsko gospodarstvo i otporno i dinamično. Dodao je i da su nam izgledi revidirani iz stabilnih u pozitivne po sve tri kreditne agencije te smo stepenicu od slova A.

"To je sve bilo u desetoj obljetnici našega članstva u Europskoj uniji", istaknuo je Plenković.

Osvrnuvši se na rast gospodarstva, premijer je iznio Vladina projekcije o rastu BDP-a od 2,8 posto za ovu godinu, rekavši da je to više od svih inicijalnih projekcija.

Izrazio je i očekivanja o smanjenju udjela javnog duga u BDP-u na 60,7 u ovoj godini, a, dodao je, u idućim godinama idemo prema 55 posto.

Plenković je kazao da imamo i trend smanjivanja inflacije, dodavši da je ona u studenom iznosila 4,7 posto, pri čemu za ovu godinu očekujemo prosječnu stopu inflacije na razini od 8 posto.

Rast BDP-a jedanaest kvartala zaredom

Rekao je da Hrvatska u idućoj godini, prema nedavnim prognozama Europske komisije, očekuje inflaciju od 2,4 posto, izrazivši uvjerenje da bismo ju mogli smanjiti i ispod toga.

Ocijenio je dobrim i što BDP raste već 11 kvartala zaredom, naglasivši da Hrvatska ima najveći rast BDP-a u trećem kvartalu među 24 zemlje Europske unije za koje postoje podaci.

Premijer je podsjetio i na pakete pomoći građanima i gospodarstvu vrijedne 7,2 milijarde eura, čime su se značajno smanjili troškovi energenata. Najavio je da će Vlada danas održati telefonsku sjednicu na kojoj će ponovno smanjiti cijene goriva, ocijenivši to dobrim i za hrvatske građane i gospodarstvo.

Kazao je da se nastavlja i s ulaganjima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kazavši da je Hrvatska prva zemlja koja je prešla 50 posto apsorpcije bespovratnih sredstava iz ovog instrumenta. Najavio je da ćemo ovaj tjedan podnijeti zahtjev Europskoj komisiji za novu tranšu u visini 163 milijuna eura. "I tu smo jako dobri i precizni u ispunjavanju kriterija koje smo sami sebi zadali", poručio je.

Podsjetio je da je na Vijeću za ekonomske i financijske poslove prihvaćen naš aneks Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i tu smo, kazao je premijer, u situaciji da imamo dodatnih 4,2 milijarde eura izrazito povoljnih zajmova.

Nikad manja nezaposlenost

Što se tiče plaća i tržišta rada, predsjednik Vlade je istaknuo jačanje zaposlenosti i kupovne moći građana.

Naglasio je i odgovorno upravljanje javnim financijama te kao izraz povjerenja državi naveo izdavanje narodne obveznice, kazavši da su građani uplatili milijardu i 350 milijuna eura, te izdavanje trezorskih zapisa, gdje su uplate građana iznosile 975 milijuna eura.

Premijer je kazao da je stopa zaposlenosti došla sa 63 na 71 posto, a stopa nezaposlenosti s 10 na 5 posto. Naglasio je da je Vlada je u mjere zapošljavanja uložila preko milijardu eura te uključila 235 tisuća osoba.

Naveo je i da je, u osam godina ove Vlade, prosječna plaća porasla za 54 posto te iznosi 1.156 eura, podsjetivši da je u Vladinom programu planirano da bude tisuću eura, a sad je za 156 eura veća.

Rekao je i da je prosječna bruto plaća došla na 1.596 eura, dok je za 103 posto povećana minimalna neto plaća, koja je 2016. iznosila 414 eura, a od 1.1. 2024. bit će 840 eura.

Kazao je i da je broj osiguranika u studenom ove godine iznosio 1.658.116, što je za 13 posto, odnosno 200 tisuća više, nego u studenom 2016.  

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, na dan 30.11., bilo je 327 tisuća osiguranika sa sklopljenim ugovorom na određeno vrijeme, a milijun i 330 tisuća na neodređeno vrijeme, naveo je Plenković.

Naglasio je da imamo i najmanji broj nezaposlenih te je ta brojka u studenom iznosila 113 tisuća.

"To je tako jer smo vodili politiku stabilnosti javnih financija, dosegli najviše razine kreditnoga rejtinge, očuvali radna mjesta, povećali zaposlenost, smanjili nezaposlenost, osigurali rast plaća, napravili ogradu oko građana i gospodarstva u vremenu Covida i energetske krize, a pritom nastavili politiku poreznih, administrativnih i parafiskalnih rasterećenja", poručio je Plenković.

Rast plaća za 219 tisuća ljudi u državnom i javnom sektoru 

Kad je riječ o državnom i javnom sektoru, premijer je naveo da je osnovica za izračun plaće povećana za 40 posto. Izdvojio je i povećanje jednokratnih materijalnih prava i to: regres sa 166 na 300 eura, božićnica sa 166 na 300 eura, dar u prigodi dana Sv. Nikole sa 66 na 100 eura, ugovoreno je potpuno novo pravo - uskrsnica od 100 eura, iznos dnevnice i terenskog dodatka povećan je s 21 euro na najmanje 26 eura te je uvećana i osnovica za izračun otpremnine prilikom odlaska u mirovinu.

Povećana je i naknada prijevoza po kilometru sa 0,13 eura na 0,18 eura te naknada za sistematske preglede sa 66 na 160 eura. Uveden je dodatak za završen specijalistički studij od 5 posto. Uvećan je i najniži koeficijenti od 2 posto do 5 posto u rasponu od 0,601-0,920.

Osiguran je dodatak u lipnju od 100, 80 odnosno 60 eura, koji je obuhvatio 219 tisuća ljudi u državnom i javnom sektoru. 

U razdoblju od 1. do 10. mjeseca 2023. prosječna mjesečna bruto plaća javnih i državnih službenika iznosila je 1.844 eura, od toga javni 1.860 eura, a državni 1.802 eura, naveo je premijer.

Spomenuo je i povećanje osnovice od 5 posto, istaknuvši da je u razdoblju od 2016. do 10. mjeseca 2023. prosječna mjesečna bruto plaća javnih i državnih službenika nominalno rasla za 55,5 posto.

Stopa inflacije u istom razdoblju na razini godišnjeg prosjeka iznosila je 26,6 posto, iz čega proizlazi realan rast plaća od gotovo 23 posto.

Kontinuirana briga o umirovljenicima

Premijer se dotakao i mirovinskog sustava, kazavši da je Vlada imala šest intervencija u iznosu od gotovo 375 milijuna eura za 700 tisuća umirovljenika.

Naveo je da je Vlada od 1. siječnja povećala najniže mirovina za 3 posto, a obiteljske za 10 posto.

Omogućeno je korištenje 27 posto dijela obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu, a proširen je i krug osoba koje mogu raditi i primati mirovinu te se trenutno na tržištu rada nalazi 27 tisuća umirovljenika. Zakonom o doprinosima ukinuto je plaćanje dodatnog zdravstvenog doprinosa od 3 posto, a usvojene su i izmjene Zakona o smanjenju mirovina te se od 1. srpnja 2023. mirovine iznad 464 eura, koje se sada smanjuju za 10 posto umanjuju za 5 posto.

Izmjenama Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe od 1. siječnja podiže se iznos nacionalne naknade na 150 eura.

Premijer je rekao da se relaksiraju uvjeti za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu, a spomenuo je i važne izmjene zakona kojima se uređuje kapitalizirani mirovinski sustav. Tijekom 2024., dodao je,  ponovo uvodimo pozitivne promjene u mirovinski sustav, što će omogućiti majkama koje idu u mirovinu da dobiju 12 mjeseci radnog staža po djetetu umjesto dosadašnjih 6.

Kazao je da je 2024. godina izrazito važna u političkom, gospodarskom i socijalnom smislu te istaknuo demografsku revitalizaciju, dekarbonizaciju, digitalizaciju i ulaganje u obrazovanje kao četiri piste djelovanja ključne za društveni i ekonomski razvoj.

Istaknuvši da je iduća godina izborna na razini Europske unije, u SAD-u i Rusiji pa i u Hrvatskoj, poručio je da to globalni politički, ekonomski i socijalni kontekst čini dodatno izazovnim.

"Međutim, Hrvatska u nju ulazi izrazito financijski, ekonomski pa i socijalno konsolidirana nakon globalnih kriza koje traju cijeli ovaj mandat, a mi smo u takvim okolnostima sačuvali socijalnu koheziju", naglasio je Plenković.

Na kraju je čestitao Krešimiru Severu što će predsjedati GSV-om od iduće godine..
 

Pisane vijesti