- Objavljeno: 14.02.2019.
U Sabor upućene izmjene Zakona o policiji
U Banskim dvorima održana je 143. sjednica Vlade. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je 17 točka, među kojima i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji, Prijedlog pokretanja postupka pregovora o sklapanju izmjena Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja i imenovanju pregovaračkog odbora Vlade RH, Prijedlog davanja suglasnosti predstavniku Vlade RH za prihvaćanje amandmana drugih predlagatelja na Konačni prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o privatizaciji INA - Industrije nafte d.d. te prijedlog izmjena Zaključka o digitalizaciji arhivskog gradiva iz Domovinskog rata.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović je u obrazloženju Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji naglasio da su primjenom Zakona o policiji iz 2011. u praksi uočene mogućnosti unaprjeđenja sustava izmjenama pojedinih odredbi.Božinović je kazao da se ovim prijedlogom jasnije propisuje način podnošenja izvješća o radu policije na način da glavni ravnatelj policije najkasnije do 31. ožujka podnosi pisano izvješće o radu policije ministru. "Ministar to izvješće dostavlja Vladi, koja ga najkasnije do 1. lipnja dostavlja Saboru", dodao je.
Izdvojio je da predložena odredba ne utječe na ovlaštenja radnih tijela Sabora da traže izvješća i podatke od ministra te njegovu obvezu da izvijesti o pitanjima i pojavama iz djelokruga ministarstva.
Predlaže se osnivanje Povjerenstva za rad po pritužbama na rad policijskih službenika, koje bi imalo dva člana iz Ministarstva unutarnjih poslova i 10 iz reda građana koje imenuje i razrješava Sabor.
"Novina je da se propisuje novčana naknada za članove Povjerenstva iz reda građana u iznosu 5% prosječne neto plaće isplaćene u Hrvatskoj u prethodnoj godini", pojasnio je ministar Božinović.
Izvijestio je da se briše odredba kojom je uređeno obavljanje poslova po pisanom nalogu nadređenog rukovoditelja. "S obzirom da se ta materija propisuje Zakonom o državnim službenicima, nema potrebe propisivanja posebnih odredbi za policijske službenike", rekao je.
Dopunjuje se odredba i propisuje novi razlog za razrješenje zamjenika i pomoćnika glavnog ravnatelja policije te načelnika policijskih uprava prije isteka mandata.
"Kao novi razlog za razrješenje prije isteka mandata, uvodi se ocjena 'zadovoljava' za prethodnu kalendarsku godinu. Na taj bi način ocjena rada najviših policijskih rukovoditelja, koja je ispod očekivane profesionalne razine, postala razlogom razrješenja", pojasnio je.
Novina je i naknada za stanovanje za policijskog službenika raspoređenog u mjesto rada koje je udaljeno više od 100 kilometara od mjesta njegova prebivališta, a koji nema riješeno stambeno pitanje. "Ovo bi pravo, također, ostvarivali policijski službenici kojima je mjesto rada na otoku, a mjesto prebivališta na kopnu ili drugom otoku, bez obzira na udaljenost", kazao je.
Predlaže se da se izvođenje sveučilišnih studija za potrebe javnosti proširi i na potrebe policije. Tako će policijski službenici moći nastaviti visokoškolsko obrazovanje na razinama iznad stručnog studija kriminalistike, te se omogućuju sveučilišni studiji na poslijediplomskoj razini, a također se otvara i mogućnost u području doktorskih studija.
Objedinjavanje inspekcijskih službi
Ministar turizma Gari Cappelli predstavio je dva prijedloga zakona koja se odnose na objedinjavanje inspekcija - Zakon o pružanju usluga u turizmu i Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti. Kako je pojasnio, Državni inspektorat od 1. travnja preuzima poslove inspekcijskog nadzora iz nadležnosti turističke inspekcije Ministarstva turizma, poslove inspekcijskog nadzora neregistriranog obavljanja ugostiteljske djelatnosti, pružanja ugostiteljskih usluga i usluga u turizmu iz nadležnosti Ministarstva financija i Carinske uprave, poslove sanitarne inspekcije Ministarstva zdravstva te se kroz izmjenu ovih dvaju
zakona radi usklađivanje s odredbama Zakona o Državnom inspektoratu.
Vlada je donijela Odluku o preseljenju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva koje ispunjavaju uvjete za odobrenje međunarodne zaštite za 2019. godinu.
"Provedbom programa preseljenja i ovom odlukom Vlada nastoji osigurati zakonit način dolaska državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva u potrebi međunarodne zaštite na područje Europske unije u mjeri u kojoj je to za Hrvatsku održivo, čime želimo dodatno izbjeći stradavanje i iskorištavanje tih ljudi od krijumčara kod neregularnih dolazaka u Europsku uniju", istaknuo je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Napomenuo je da Hrvatska ovu odluku donosi na temelju raspoloživih kapaciteta te ispunjavanja obveza koje proizlaze iz europskih i međunarodnih akata vezanih uz izbjeglice te uzimajući u obzir da kao članica Europske unije podržava načelo solidarnosti i ravnomjerne podjele odgovornosti.
Riješeno pitanje statusa radnika Algoritma, ali i ostalih u sličnoj situaciji
Usvojena je Odluka o obustavi, nepokretanju postupaka naknade štete i o otpisu tražbina na ime naknade štete po osnovi nepripadno ostvarenih prava na rodiljne i roditeljske potpore te o podmirenju naknade štete iz obveznog zdravstvenog osiguranja.
Zbog neujednačene prakse postupanja stečajnih upravitelja u primjeni odredbi Stečajnog zakona, utvrđeni su slučajevi u kojima radnicima koji su bili na dugotrajnom bolovanju, odnosno na rodiljnom i roditeljskom dopustu, stečajni upravitelj nije otkazao ugovor o radu, nisu propisano odjavljeni na mirovinsko osiguranje, te nisu obaviješteni da im je poslodavac brisan iz sudskog registra.
Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić poručio je da se ovom odlukom rješava status radnika tvrtke Algoritam, ali i svih ostalih radnika koji su se našli u sličnoj situaciji.
"Na ovaj način rješavamo problem dvjestotinjak osoba koje su se našle u takvoj situaciji i sprječavamo da se takve situacije dogode ubuduće. Vlada pokazuje da zna reagirati na potrebe građana kad se nađu u pravnim zavrzlamama. Odlukom omogućavamo našim sustavima da ne rade ovrhe, odnosno da ne pokreću postupke naknade štete za ljude u takvoj situaciji", napomenuo je Pavić, zahvalivši svima koji su bili uključeni u rješavanje ovog pitanja.
Usvojena je, također, i Odluka o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog odbora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za sklapanje Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt Nabave spremnika za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada.
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić izvijestio je da proveden iskaz interesa za nabavku spremnika za otpadni papir, staklo, plastiku, odvojeno prikupljanje biootpada i miješani reciklabilni kruti otpad.
Procijenjena vrijednost Projekta iznosi 370.631.802,09 kuna s porezom na dodanu vrijednost. Bespovratna sredstva u visini od 85 % dodjeljuju se iz EU fondova, a ostatak od 15 % financirat će jedinice lokalne samouprave.
"Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost će kroz jedan objedinjeni postupak javne nabave nabaviti 1.230.695 spremnika, za 407 jedinica lokalne samouprave", izvijestio je ministar Ćorić, dodavši da je ova nabavka jedan od najznačajnijih iskoraka u izgradnji infrastrukture za uspostavljanje učinkovitog sustava gospodarenja otpadom.
Naglasio je da vjeruje da će ovo, uz ostale aktivnosti, pridonijeti ispunjenju zadanih europskih ciljeva u vezi odvajanja i recikliranja otpada.
Potpora Hrvatima u Bosni i Hercegovini
Govoreći o Odluci o dodjeli sredstava za poticaj za zdravstvo u Bosni i Hercegovini za 2019. godinu, ministar zdravstva Milan Kujundžić kazao je da će se sredstva u iznosu od 40 milijuna kuna sukcesivno tijekom 2019. godine doznačavati Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar.
"Sredstva se doznačuju radi podmirenja dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala. O načinu utroška doznačenih sredstava Ministarstvo zdravstva i Sveučilišna klinička bolnica Mostar potpisat će ugovor", kazao je.
Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić poručila je da je ova potpora samo dio širih aktivnosti na planu pomoći Hrvatima izvan Hrvatske.
"U ovom slučaju, riječ je o pomoći Hrvatima u BiH, a sve u kontekstu osiguranja jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH s druga dva konstitutivna naroda", istaknula je te dodala da Hrvatska podupire Sveučilište u Mostaru i Hrvatsko narodno kazalište.
"Pokušavamo na razne načine osigurati uvjete za Hrvate u BiH da u potpunosti mogu ostvariti svoja prava na visoko obrazovanje na hrvatskom jeziku", naglasila je, te u kontekstu pomoći Hrvatima u BiH izdvojila i aktivnosti Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Suradnja s Memorijalnim centrom Domovinskog rata Vukovar
Prihvaćen je Zaključak o izmjeni i dopuni Zaključka o digitalizaciji arhivskog gradiva iz Domovinskog rata. Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved kazao je da je Ministarstvo hrvatskih branitelja Zaključkom Vlade od 4. kolovoza 2017. godine zaduženo za koordinaciju i provođenje poslova digitalizacije arhivskog gradiva iz Domovinskog rata, u suradnji s Ministarstvom obrane, Ministarstvom unutarnjih poslova i Hrvatskim memorijalno-dokumentacijskim centrom Domovinskog rata.
"Ministarstvo je 2017. godine pokrenulo provedbu EU projekta digitalizacije arhivskog gradiva iz Domovinskog rata u cilju čuvanja arhivskog gradiva iz Domovinskog rata koje sa nalazi u opasnosti od nepovratnog gubitka. Ukupna financijska alokacija projekta iznosi 82 milijuna kuna, a projekt je sufinanciran sredstvima Europskog socijalnog fonda", kazao je ministar Medved.
Izvijestio je da ključne aktivnosti projekta uključuju odabir i pripremu lokacija s arhivskim gradivom iz Domovinskog rata, izradu klasificiranog informacijskog sustava s pripadajućom bazom podataka, kao i obradu i digitalizaciju arhivskog gradiva.
"Ovim Zaključkom predlaže se proširenje suradnje i na Javnu ustanovu 'Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar', jer je tijekom provedbe projekta uočena potreba za angažiranjem dodatnih stručnih kapaciteta u provedbi postupka digitalizacije arhivskog gradiva", kazao je.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je da je ovo dobra poruka prema Vukovaru, hrvatskim braniteljima i dignitetu Domovinskog rata.
"Članstvo u Europskoj uniji, konkretno kroz Europski socijalni fond sa čak 82 milijuna kuna omogućuje da se digitalizira arhivsko gradivo izrazito vrijedno za hrvatsku povijest", poručio je.
Pokretanje pregovora o sklapanju izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora u zdravstvu
Vezano za Odluku o pokretanju postupka pregovora o sklapanju izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja i imenovanju pregovaračkog odbora Vlade Republike Hrvatske, ministar zdravstva Milan Kujundžić podsjetio je da je Kolektivni ugovor zaključen 26. ožujka 2018. godine, na vrijeme od godinu dana.
"Sindikati potpisnici - Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara - medicinskih tehničara i Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske - sukladno su članku 18. Kolektivnog ugovora dostavili prijedlog za početak pregovora o izmjenama i dopunama istoga. Sukladno navedenoj odredbi Kolektivnog ugovora, ugovorna strana Vlada RH mora se pisano očitovati o prijedlogu sindikata potpisnika u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga te mora pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga", istaknuo je ministar Kujundžić, dodavši da se u protivnom stječu uvjeti za primjenom odredbi Kolektivnog ugovora o postupku mirenja.
Kako je kazao, Kolektivni ugovor zaključen je na vrijeme od godinu dana kako bi se tijekom tog razdoblja donijele izmjene i dopune Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata te kako bi Hrvatski liječnički sindikat ostvario reprezentativnost za pregovore i sudjelovanje u pregovaračkom odboru sindikata za sljedeći Kolektivni ugovor.
"Kako izmjene toga zakona nisu donesene, u dogovoru s reprezentativnim sindikatima, otvaranjem pregovora o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora planira se produljenje njegova važenja. Slijedom navedenog, predlaže se Vladi donošenje odluke o pokretanju pregovora o sklapanju izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja i imenovanju pregovaračkog odbora Vlade", pojasnio je ministar Kujundžić.
Prihvaćen je Zaključak o davanju prethodne suglasnosti predstavniku Vlade Republike Hrvatske za prihvaćanje amandmana drugih predlagatelja na Konačni prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o privatizaciji INA - Industrije nafte d.d. Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić izvijestio je da se predloženim amandmanima uvodi obveza predstavnika Republike Hrvatske na čuvanje poslovne tajne koje saznaju na sjednicama Uprave.
"A sve radi usklađenja predloženog zakona sa Zakonom o trgovačkim društvima", zaključio je.