- Objavljeno: 25.03.2019.
Ulaganja u Rijeci će ojačati sve ključne infrastrukturne objekte, podići gospodarstvo i kvalitetu života Riječana
Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravio je danas Rijeci, gdje je obišao radove na rekonstrukciji željezničkog kolodvora Rijeka - Brajdica i izgradnji intermodularnog terminala, zajedničkog projekta Lučke uprave Rijeka i HŽ Infrastrukture, koji je sufinanciran sredstvima Instrumenta za povezivanje Europe. Potom je posjetio Klinički bolnički centar Rijeka te se upoznao s napretkom radova u izgradnji novih KBC-ovih odjela za ginekologiju i pedijatriju.
Nakon susreta s članovima Uprave Kliničkog bolničkog centra, predsjednik Vlade Plenković dao je izjavu za medije, kazavši da će se u sljedeće tri godine izgraditi nova zgrada Kliničkog bolničkog centra Rijeka. Podsjetio je da je Vlada 2018. godine donijela dvije važne odluke, višegodišnje financiranje od 400 milijuna kuna i novu odluku za drugu fazu gradnje bolnice od 350 milijuna kuna.Vlada donijela dvije važne odluke za KBC Rijeka vrijedne 750 milijuna kuna
"Dakle, projekt vrijedan 750 milijuna kuna, koji će ovu bolnicu iz 30-tih godina prošlog stoljeća, supstituirati jednom novom modernom zgradom i time omogućiti za više od 500 tisuća pacijenata koji gravitiraju KBC-u Rijeka da imaju najmoderniju i dostupnu zdravstvenu uslugu", poručio je Plenković.
Izrazio je zadovoljstvo što se ovaj projekt odvija u duhu partnerstva, suradnje i dijaloga između Vlade, Grada i Županije.
"Nadam se da ćemo uskoro kada se izabere izvođač radova prionuti poslu i za tri godine svjedočiti još jednom mozaiku ovoga prostora koji je već sada oplemenjen s fakultetima u okviru Sveučilišta u Rijeci", kazao je.
Osvrnuvši se na posjet terminalu na Brajdici, predsjednik Vlade je istaknuo da je riječ o projektu vrijednom oko 30 milijuna eura, što je dio ukupnih ulaganja u lučku, željezničku i cestovnu infrastrukturu u Rijeci u vrijednosti od 200 milijuna eura.
"Ovo je razdoblje kada će Rijeka za otprilike tri godine dobiti nove kapacitete te bržu i integriranu povezanost i riješiti cestovni problem koji je jedan od skupljih", rekao je Plenković.
U tom kontekstu spomenuo je i dovršetak ceste D-403 koja će omogućiti izlazak iz prostora terminala na autocestu na puno brži i jednostavniji način nego do sada.
"Zadovoljni smo s ovim ulaganjima koja će Rijeku učiniti ne samo Europskom prijestolnicom kulture iduće godine, a time i Hrvatsku staviti na kulturnu kartu Europe, nego znatno ojačati sve ključne infrastrukturne objekte i usluge koje jačaju gospodarstvo i kvalitetu života Riječana i svih onih koji žive u Primorsko-goranskoj županiji", naglasio je Plenković.
Još nije donesena konačna odluka za Uljanik i 3. maj
Odgovarajući na pitanja novinara predsjednik Vlade istaknuo je da su 3. maj i Uljanik izrazito važni za identitet Rijeke i Pule.
"Mi razumijemo sve moguće aspekte ovih tema, od političkih, ekonomskih, financijskih, do socijalnih i identitetskih i zato gledamo na koji način prići rješavanju ovog problema koji je sve samo ne jednostavan. Različite hrvatske vlade i porezni obveznici investirali su, što subvencijama, što jamstvima u našu brodogradnju u zadnjih 28 godina 35 milijardi kuna, a pozamašan dio išao je i na 3. maj i Uljanik", ustvrdio je Plenković.
Podsjetio je da je Vlada u prosincu, siječnju i veljači platila državna jamstva u iznosu od 3,1 milijardu kuna, što je nešto manje od četiri godišnja proračuna Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
Nažalost, rekao je Plenković, tu je došlo do niza pogrešnih poslovnih odluka i propusta koji su doveli do ove situacije.
"Pokušavamo pristupiti toj temi racionalno, da štitimo i ključni aspekt naše ekonomske politike, a to je fiskalna konsolidacija koja nam je u krajnjoj liniji rezultirala podizanjem kreditnog rejtinga na investicijsku razinu. Sve odluke pred nama moraju voditi računa o svim aspektima, i ukoliko je restrukturiranje održivo, krenut će se tim putem, a ako ne tim, nastojat ćemo naći druga rješenja", poručio je predsjednik Vlade, naglasivši da još nije donesena konačna odluka.
Uz predsjednika Vlade bili su ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministar zdravstva Milan Kujundžić, ministar turizma Gari Cappelli, državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava Majda Burić te državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Željko Plazonić.