Uspoređivati modernu Hrvatsku s NDH je nedopustivo, svi moramo kreirati ozračje koje je tolerantno, a ne konfliktno

Predsjednik Vlade Andrej Plenković na početku današnje 176. sjednice ponovno je u ime hrvatske Vlade osudio napade koji su se dogodili na pripadnike srpske nacionalne manjine u Uzdolju, Đevrskama i Viškovu. Istaknuo je da je policija reagirala brzo i da su pronađeni počinitelji svih tih nedjela, poručivši da hrvatski sustav institucija funkcionira dobro.

"Ona su različitog karaktera, no ono što je najvažnije je da je policija reagirala brzo i da su pronađeni počinitelji svih tih nedjela", kazao je premijer, poručivši da hrvatski sustav institucija funkcionira dobro te da je riječ o djelima individualnih osoba, a ne odraz bilo kakve politike ili klime u društvu. Dodao je da će za njih konkretne osobe koje su ih počinile i odgovarati u hrvatskom pravnom sustavu.
 
Premijer je naglasio da ova Vlada i parlamentarna većina gradi politiku uključivosti svih nacionalnih manjina u politički život, štiti njihova prava i želi da se svi pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj osjećaju i dobro i sigurno.
 
"I to je jedno od temeljnih načela naše politike od kojeg nećemo odstupiti. To je vrlo važno i da naši sugrađani, pripadnici manjina razumiju, da cijela hrvatska javnost razumije, a naravno i oni koji prate zbivanja u našoj zemlji", kazao je Plenković.
 
Stoga smo inzistirali, podsjetio je Plenković, da u parlamentarnoj većini budu svi pripadnici nacionalnih manjina koji su izabrani u Hrvatski sabor.
 
"Osobno smatram da je to dobro, zdravo, korisno i učinkovito za ozračje u hrvatskom društvu, za uspostavljanje povjerenja, tolerancije, normalnih odnosa. To se odnosi i na predstavnike srpske manjine s obzirom da su se ovi slučajevi koji su se dogodili odnosili na pripadnike srpske nacionalne manjine", poručio je.
 
Hrvatska nije faktor nestabilnosti
 
Predsjednik Vlade odbacio je teze o Hrvatskoj kao faktoru nestabilnosti na prostoru jugoistoka Europe.
 
"Hrvatska je zemlja koja je riješila sve svoje temeljne nacionalne zadaće, od neovisnosti, slobode, demokracije, jačanja institucija, do članstva u Sjevernoatlantskom savezu i Europskoj uniji te gradi društvo u kojem se svi trebaju dobro osjećati i imati zaštićena prava u potpunosti. To je Hrvatska 2019. Sigurno je faktor stabilnosti i pokretač država jugoistoka Europe i njihov zagovornik na putu prema Europskoj uniji, a ne faktor nestabilnosti", naglasio je Plenković.

Ocijenio je nedopustivim uspoređivati današnju modernu Hrvatsku s NDH. Kazao je da je moderna i samostalna Hrvatska utemeljena na Domovinskom ratu i na demokratskim procesima 1990. godine.

Premijer je naglasio da je Hrvatska stasala zahvaljujući odvažnosti i hrabrosti hrvatskih branitelja i svih onih koji su dali živote za nju. "I to su temelji moderne Hrvatske. Ovo je zemlja koja je ugledna i u međunarodnoj zajednici. Mislim da naš međunarodni položaj nikada nije bio snažniji nego što je sada", rekao je Plenković.

Zajedno raditi na tolerantnijoj klimi u društvu

Poručio je da se zajedno mora raditi na tolerantnijoj klimi u društvu. Dodao je da postoje političke opcije, snage i ljudi koji svoj politički život i jedini put opstanka vide u kreiranju napetosti, osobito u kreiranju napetosti između Hrvata i srpske manjine ili pak poentiranja odnosa između Hrvatske i Srbije. Istaknuo je međutim da to nije politika Vlade i HDZ-a, ali niti parlamentarne većine.

"Naša politika je izgradnja normalnih, kvalitetnih, dobrosusjedskih odnosa i rješavanje svih otvorenih pitanja, zaostalih pitanja iz vremena velikosrpske agresije Miloševićeva režima, ali rješavanje tih pitanja na civiliziran način, dijalogom, razgovorima i pregovorima", poručio je premijer.

Zaštita prava srpske manjine uređena po najvišim europskim standardima

Predsjednik Vlade naglasio je da je pitanje zaštite prava srpske manjine u Hrvatskoj uređeno po najvišim europskim standardima. "I mi ćemo ga njegovati, to je naša politička volja, ali i baština prvog hrvatskog predsjednika", rekao je Plenković, ocijenivši važnim da svi u Hrvatskoj budu odgovorni i kreiraju ozračje koje je tolerantno, a ne konfliktno. Dodao je da takvo ozračje vrlo brzo, ako se tome ne stane na kraj, može biti spirala mržnje.

"Mi kažemo dosta spirali mržnje. Nema potrebe za tako nečim u Hrvatskoj 2019.", poručio je Plenković, upitavši koje to pitanje Vlada nije riješila, bilo da se odnosi na Hrvatsku kao državu ili na prava srpske manjine i drugih manjina u zemlji. U tom kontekstu podsjetio je i na Operativni program za manjine koji je dio aktivnosti Vlade. "Imamo redoviti dijalog, rješavamo sva otvorena pitanja, uvjereni da imamo političke i operativne snage, ali i proračunskih sredstava da ih rješavamo na najbolji mogući način", kazao je premijer.

Apelirao je na sve aktere u društvu da kreiraju ozračje koje je primjereno Hrvatskoj 21. stoljeća i koja će predsjedati Europskom unijom za nekoliko mjeseci.

"I važno je da svi politički akteri vode o tome računa i ne izgovaraju kvalifikacije koje pridonose polarizaciji, nego obrnuto, koji oble uglove koji se vrlo lako mogu izoštriti neopreznim i neprimjerenim izjavama. Svatko od nas u tom pogledu ima svoju zadaću, a posebno to očekujem od svih članica i članova Vlade pa i stranaka u parlamentarnoj većini, a počinitelje ovih djela treba najoštrije sankcionirati", poručio je premijer Plenković.

Kontinuirani rast hrvatskog gospodarstva

Predsjednik Vlade osvrnuo se i na informaciju o rastu hrvatskog BDP-a u drugom tromjesečju za 2,4, naglasivši da je to je potvrda da hrvatsko gospodarstvo raste već 20. kvartal zaredom. "Dakle, bilježimo kontinuirani rast hrvatskog gospodarstva i to je pozitivno i to je dobro", kazao je.

Ocijenio je važnim podatak da je kumulativni rast u prvih šest mjeseci 3,1 posto, što je, rekao je,  potpuno u skladu s ljetnim projekcijama gospodarskog rasta koje je predstavila Europska komisija prije nekoliko tjedana, a čak i više od onoga što smo sami predvidjeli. "Vjerujem da će i treće tromjesečje biti pozitivno, s obzirom na sve indikatore koje imamo", kazao je Plenković. 

Istaknuo je da je rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju viši od prosjeka Europske unije od 1,3 posto i eurozone od 1,1 posto.

Iz podataka o BDP-u u drugom tromjesečju, predsjednik Vlade izdvojio je i veliki porast bruto investicija u fiksni kapital, čak 8,2 posto.

"Rastao je i izvoz, ali s obzirom na dosta visoku bazu, nešto manje", kazao je Plenković, naglasivši kako su potrebni veći napori za povećanje industrijske proizvodnje. 

Predsjednik Vlade kazao je da je uočen je i vrlo visok rast uvoza, što je jedna od temeljnih razloga rasta od 2,4 posto, dodavši kako kod izvoza treba imati u vidu i činjenicu da su usporile ekonomije nekih naših vanjsko trgovinskih partnera. "No, to treba biti poticaj da nastavimo s politikom kakvu sada vodimo, koja je odgovorna i omogućit će daljnji gospodarskih rast", istaknuo je.

Nastaviti s fiskalnom konsolidacijom

Podsjetio je pritom da je u mandatu ove Vlade prosječna plaća porasla za 800 kuna, da je prosječna plaća u gradu Zagrebu oko 1.000 eura, da su indeksacijom mirovine ukupno porasle za oko 12 posto, da je proračunskom disciplinom ostvaren proračunski višak, unatoč isplatama državnih jamstava za brodogradilište Uljanik te da je Ministarstvo financija ovaj tjedan po prvi put izdalo trezorske zapise od 32 milijuna eura uz negativnu kamatnu stopu od 0,05 posto.

"To je sve potvrda da je naš makroekonomski okvir dobar i povoljan, da moramo nastaviti s fiskalnom konsolidacijom, odgovornim raspolaganjem novcima poreznih obveznika i ulaganjem u rast i razvoj", naglasio je predsjednik Vlade.

Sastanak s Frankom Grgićem

Premijer je podsjetio i na druge aktualne teme. U tom kontekstu spomenuo je sastanak sa svjetskim juniorskim prvakom i rekorderom na1500m slobodno Frankom Grgićem. Kazao je da je mladi športaš pravi plivački dragulj, iskazavši uvjerenje u nastavak dobre suradnje s Hrvatskim plivačkim savezom.

Izdvojio je i sastanak s predstavnicima Istarske županije i Opće bolnice Pula, rekavši da je dogovoren nastavak aktivnosti oko završetka financijske konstrukcije za Opću bolnicu u Puli, koja je jedan veliki projekt za Istarsku županiju i grad Pulu. "Nadam se da ćemo okončanjem ovog projekta dići zdravstvenu zaštitu Istarske županije na najvišu razinu", kazao je premijer.

Posjet županijama

Predsjednik Vlade izvijestio je da je ovih dana u društvu ministara posjetio Osječko-baranjsku, Vukovarsko-srijemsku i Primorsko-goransku županiju. Izdvojio je otkrivanje spomenika poginulom snimatelju Hrvatske televizije Žarku Kaiću. U Županji je premijer sudjelovao na obilježavanju Dana grada te je obišao tvornicu šećera Sladorane i tvornicu kombajna Same Deutz Fahr Žetelice. U Gorskom Kotaru posjetio je tvrtku Cedar koja se bavi drvnom industrijom, kazavši da je riječ o kompaniji koja je generator gospodarskog rasta i zapošljavanja. 

Najavio je da će danas posjetiti Varaždinsku županiju, a potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić bit će na 12. obljetnici obilježavanja kornatske tragedije.

Uoči obilježavanja Međunarodnog dana nestalih osoba u Vinkovcima, predsjednik Vlade primit će članove Upravnog odbora Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja na čelu s njihovom predsjednicom Ljiljanom Alvir.



 

Pisane vijesti | Andrej Plenković