Vlada prihvatila plan daljnjeg razvoja plinske mreže

Slika /2016/Glavno tajništvo/ENG/novosti/Arhiva/vlada_prihvatila_plan_daljnjeg_razvoja_plinske_mreze.jpg

ZAGREB, 5. lipnja 2008. (Hina) - Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila plan daljnjega razvoja plinske mreže, koji obuhvaća izgradnju dvaju novih dobavnih pravaca, i to za transport prirodnog plina iz Rusije i Azerbajdžana.

Prema riječima potpredsjednika Vlade Damira Polančeca, u cilju osiguranja kontinuiteta i sigurnosti dobave prirodnog plina za svaki hrvatski grad, uspostavio bi se dobavni pravac prema Mađarskoj za transport plina iz Rusije, koji bi trebao biti dovršen do 2011. godine.

Tim bi se pravcem smanjili troškovi transporta plina iz Rusije, rekao je Polančec najavljujući i spajanje tog plinovoda na planirani LNG terminal koji će se graditi u Hrvatskoj i time omogućiti ne samo uvoz, već i izvoz plina iz Hrvatske.

Drugi se dobavni pravac odnosni na plinovod koji se u sklopu Jadransko-jonske inicijative gradi za dostavu plina iz Azerbajdžana do Albanije, nakon čega bi se jedan krak tog pravca podmorskim putem spajao na talijanski plinski sustav, a drugi bi preko Crne Gore, Bosne i Hercegovine te Hrvatske išao do sjevera Italije.

U tu je svrhu Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva na današnjoj sjednici zaduženo da s mađarskim resornim ministarstvom precizira energetski sporazum koji bi omogućio izgradnju prvog pravca te uspostavi tzv. Upravljački odbor, u kojemu bi predstavnici zemalja kroz koji bi prolazio drugi pravac razradili ovu ideju, rekao je Polančec.

Predsjednik Vlade Ivo Sanader tom je prilikom kazao i kako se jučer nakon incidenta u NE Krško čuo sa slovenskim premijerom Janezom Janšom koji mu je rekao da je sve pod kontrolom, da sve mjerodavne službe zadužene za NE Krško funkcioniraju i surađuju s hrvatskih službama te da nema razloga za zabrinutost.

Ujedno je ponovio kako Hrvatska mora početi razmatrati mogućnosti te "sve pluseve i minuse" izgradnje svoje nuklearne elektrane, a kako bi u idućim godinama osigurala dostupnost energije svim svojim građanima.

Istaknuo je i kako se ni Vlada ni stranke vladajuće koalicije još uvijek nisu opredijelile niti za niti protiv izgradnje NE, ali da se i ta mogućnost, kao i nastavak projekta Družba Adrije, moraju razmotriti u cilju osiguranja energetske neovisnosti zemlje.

Vlada je danas prihvatila i Plan intervencije u slučaju izvanrednog poremećaja opskrbe tržišta naftom i naftnim derivatima, koji će se, po Polančecovim riječima, primjenjivati u iznimnim slučajevima poput ugroze integriteta Republike Hrvatske ili velikih elementarnih nepogoda u Hrvatskoj ili zemljama iz kojih se nabavljaju nafta i nafti derivati.

Taj plan, među ostalim, sadrži obvezu svih sudionika na naftnom tržištu - dobavljača, proizvođača, trgovaca i dr., da u normalnim uvjetima svakog tjedna, a u izvanrednim uvjetima svakoga dana, Hrvatskoj agenciji za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata (HANDA) dostavljaju podatke o stanju svojih zaliha.

U izvanrednim uvjetima ovim se planom Vladi omogućava da, primjerice, zabrani izvoz nafte i naftnih derivata, ali i da npr. ograniči maksimalnu brzinu vožnje javnim cestama, ograniči radno vrijeme benzinskim postajama ili ograniči plovidbu brodova i zrakoplova.

Nadzor nad provedbom ovoga plana provodit će Stručno povjerenstvo za praćenje redovite opskrbe tržišta naftom i naftnim derivatima, osnovano temeljem današnje odluke Vlade, a u kojemu će biti predstavnici Ministarstva gospodarstva, HANDA-e, Hrvatske energetske regulatorne agencije, HEP-a, Ine, i triju energetskih subjekata s najvećim udjelom na tržištu.



Pisane vijesti