Vlada Saboru uputila novi zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu

Poslove civilne obavještajne službe ubuduće bi, umjesto dviju - Obavještajne agencije i Protuobavještajne agencije, obavljala jedna, Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA), dok bi poslove vojne obavještajne službe obavljala Vojna sigurnosno-obavještajna agencija (VSOA).

ZAGREB, 22. ožujka 2006. (Hina) - Poslove civilne obavještajne službe ubuduće bi, umjesto dviju - Obavještajne agencije i Protuobavještajne agencije, obavljala jedna, Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA), dok bi poslove vojne obavještajne službe obavljala Vojna sigurnosno-obavještajna agencija (VSOA).

Prijedlog je to iz novog zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu Hrvatske kojeg je Vlada s današnje sjednice uputila Saboru.

Premijer Ivo Sanader podsjetio je da se s predsjednikom države dogovorio da se ide u reformu sigurnosno-obavještajnog sustava te da je za to osnovana i posebna radna skupina i konzultirane političke stranke.

Premijer procjenjuje da možda postoji i mogućnost konsenzusa oko prijedloga.

Prema prijedlogu, rad sigurnosno-obavještajnih agencija nadzirao bi Hrvatski sabor, Predsjednik Republike, Vlada, Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih službi.

Parlamentarni nadzor predviđa i nadzor putem Odbora za nacionalnu sigurnost koji bi mogao obaviti i neposredan nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija.

Tim bi Odborom predsjedao zastupnik iz najveće oporbene stranke, no, na to će se morati pričekati do sljedećih parlamentarnih izbora.

Naime, ta bi se odredba, prema prijelaznim i završnim odredbama, primjenjivala s odgodom, odnosno tek nakon sljedećih parlamentarnih izbora.

Obavještajne će agencije i nadalje nadzirati i civilno vijeće, Vijeće za građanski nadzor, ali novina je da bi ono to radilo samo na zahtjev građana.

Civilno vijeće moći će zatražiti pisano očitavanje agencija, ali i pozvati na razgovor ravnatelja, a poslije toga predmet bi predalo saborskom Odboru. Ukoliko smatra da je potreban nadzor to će proslijediti i Uredu vijeća za nacionalnu sigurnost.

Ured Vijeća pak zakonom se definira kao tijelo koje obavlja stručni nadzor nad radom obavještajnih agencija.

Ured bi obavljao i stručni nadzor nad Operativno-tehničkim centrom (OTC), posebnim centrom ovlaštenim za mjere nadzora telekomunikacija.

Tajni nadzor sadržaja komunikacija u okviru telekomunikacijskih usluga, kao i tajni nadzor nad poštanskim i drugim pošiljkama te tajni nadzor i tehničko snimanje unutrašnjosti objekata, zatvorenih prostora i predmeta moći će se pak obavljati samo na temelju pisanog obrazloženja naloga za njihovo provođenje koje izdaje sudac Vrhovnog suda.

Te mjere mogu trajati najdulje četiri mjeseca, a zatraži li se njihovo produženje u tom će slučaju odlučivati ne jedan nego tri suca Vrhovnog suda.

Ravnatelj SOA-e, u slučaju žurne potrebe za poduzimanjem navedenih mjera, moći će i bez čekanja odluke Vrhovnog suda donijeti odluku o njihovu uvođenju, ali će istodobno s temeljitim obrazloženjem to morati uputiti i Uredu Vijeća i Vrhovnom sudu. Odobri li Vrhovni sud taj zahtjev u roku 24 sata donosi se rješenje i nastavljaju mjere, a ne odobri li, one će se morati prekinuti.

Ravnatelji sigurnosno-obavještajnih agencija i nadalje bi se imenovali ili razrješavali uz supotpis predsjednika države i predsjednika Vlade, a sam unutarnji ustroj i SOA-e i VSOA-e uredit će se podzakonskim aktima.

Premijer Ivo Sanader najavio je kako će idući tjedan u proceduru i zakonski prijedlozi o tajnosti podataka i o informacijskoj sigurnosti, a za oko mjesec dana i prijedlog o sigurnosnoj provjeri, čime bi, istaknuto je na Vladi, u cijelosti bilo definirano područje nacionalne sigurnosti.



Pisane vijesti