Vlada usvojila paket programa za saniranje posljedica poplave

Slika /Vijesti/2014/Srpanj/10 srpnja/WEB-sjednica-ZM.jpg

Privremeni smještaj stradalnika, komunalni javni radovi i pomoć poslodavcima, stipendije, besplatna pravna pomoć, kao i pomoć braniteljima, samo su neke od mjera kojima će Vlada pomoći stanovništvu Vukovarsko-srijemske županije.

S današnje, 174. sjednice Vlade Republike Hrvatske, Saboru je upućen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zračnom prometu, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona. Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić kazao je da su promjene inicirane radi produženja do sada propisanog roka odnosno do 28. srpnja 2014. godine, kako bi se stvorili uvjeti obavljanja zaštitnog pregleda putnika i njihove ručne prtljage pravnim osobama registriranim za obavljanje zaštitarske djelatnosti. Rok će se produžiti do 26. ožujka 2015. godine. Govoreći o razlozima takve odluke, ministar Hajdaš Dončić pojasnio je da je u proces uključeno više subjekata, od Ministarstva unutarnjih poslova, Agencije za civilno zrakoplovstvo, operatera zračnih luka do pravnih osoba koje su registrirane za obavljanje zaštite i pregleda te da i „neke“ od aktivnosti koje su nužne za okončanje procesa nisu dovršene. Donošenjem predmetnog prijedloga Zakona otklonit će se zapreke u postupanju Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku, urediti status pilota sportsko-rekreativnih zrakoplova kao zrakoplovnog osoblja, omogućiti oduzimanje dozvola zrakoplovnog osoblja u slučajevima postupanja suprotno primjenjivim propisima čime se ugrožava sigurnost zračnog prometa, pravno urediti izvođenje padobranskih skokova te urediti prekršajne odredbe.
 
Ministar pomorstva prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić predstavio je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o cestama. Pojasnio je da se radi o efikasnijem postupanju katastarskih ureda i zemljišnoknjižnih sudova u postupcima kada javne i nerazvrstane ceste nisu evidentirane u katastru, a koje su izgrađene prije stupanja na snagu Zakona o cestama. „Redefiniramo tri članka: 124., 131. i 132. važećeg Zakona o cestama, kako bi se izbjegli dugotrajni žalbeni postupci i kako bi omogućili da na temelju iste dokumentacije koja je ovjerena u katastarskom uredu, zemljišnoknjižni sudovi provedu upis javne ceste u zemljišnu knjigu odmah, ne čekajući pravomoćnost sudskog rješenja“, kazao je ministar Hajdaš Dončić.
 
Hrvatskom saboru upućen je i Konačni prijedlog zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija. Ministar financija Boris Lalovac izvijestio je da se u odnosu na Prijedlog zakona, ovaj Konačni prijedlog razlikuje u sljedećem: brisane su vjerske zajednice iz popisa obveznika primjene odredbi ovoga zakona, izuzev u dijelu koji se odnosi na dostavu izvještaja o potrošnji proračunskih sredstava i financijski nadzor sredstava iz javnih izvora. Brisana je odredba o iznosu od 230.000,00 kuna prihoda kao granica iznad koje je za obavljanje gospodarske djelatnosti potrebno osnovati trgovačko društvo ili drugi oblik udruživanja koji nije neprofitni. Nadalje, sindikati i udruge poslodavaca izuzimaju se od obveze objave godišnjeg financijskog izvještaja putem Registra neprofitnih organizacija te revizorskog izvješća o obavljenoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja, odnosno o uvidu u financijske izvještaje za prethodnu godinu, ali mogu dostaviti navedena izvješća zainteresiranim stranama ako se time ne narušava njihovo slobodno i neovisno djelovanje.
 
Donesene su odluke o donošenju Programa obnove i saniranja posljedica katastrofe na području Vukovarsko-srijemske županije i to za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji. Program uključuje i privremeni smještaj stradalnika za vrijeme obnove stambenih zgrada, komunalne javne radove i pomoć poslodavcima, zaštitu zdravlja ljudi, obnovu kulturnih dobara i kulturne infrastrukture te uspostavljanje kulturnih djelatnosti, djelatnost obrazovanja, cestovnu infrastrukturu te program pravne pomoći.

„Ministarstvo branitelja iz svog djelokruga rada doprinos Programu obnove i saniranja posljedica katastrofe na području Vukovarsko-srijemske županije daje kroz nekoliko točaka", rekao je ministar branitelja Predrag Matić te, među ostalim istaknuo: mogućnost odgode otplate stambenog kredita za 2014. godinu do 31. 12. 2015., stambeno zbrinjavanje do kraja ove godine svih ratnih vojnih invalida s tog područja koji su podnijeli zahtjev te mogućnost da udruge iz Domovinskog rata s tog područja do 50 posto sredstava dobivenih za rad namjenski utroše za aktivnosti vezane uz pomoć poplavljenim područjima.
 
Potpredsjednica Vlade i ministrica Milanka Opačić predstavila je program Ministarstva socijalne politike i mladih koji se temelji na zbrinjavanju onih koji su ostali bez domova, a koji nisu na drugi način našli svoj smještaj. One koji još nisu našli svoj smještaj, istaknula je ministrica, može se smjestiti u preostale kapacitete hostela Borovo, a stiglo je i četrdesetak kontejnera za privremeni smještaj koji bi u sljedećih par dana trebali biti u potpunosti opremljeni. Na taj će se način omogućiti, svima koji sudjeluju u obnovi, smještaj što bliže svojim domovima. Ministrica Opaćić najavila je i skorašnje izmještanje dijela zaposlenika Centra za socijalnu skrb u Gunju kako bi bilo što bliže stanovništvu.
 
Zamjenik ministra rada i mirovinskoga sustava Božidar Štubelj, najavio je dvije aktivnosti iz djelokruga Ministarstva rada i mirovinskoga sustava. Za komunalne javne radovi gdje bi se zapošljavalo domicilno stanovništvo na uređenju i saniranju posljedica predviđeno je 12.870.000,00 kuna. Drugi program je pomoć poslodavcima i samostalnim obveznicima plaćanja doprinosa na području zahvaćenim poplavama. Za ovu aktivnost planirano je 13.337.700,00 kuna.
 
Ministarstvo zdravlja predvidjelo je dvije mjere: zaštite pučanstva od zaraznih bolesti te mjere obnove, uređenja i opremanja zgrada zdravstvenog sustava na poplavljenim područjima, a zamjenik ministrice kulture Berislav Šipuš, predstavio je program obnove kulturnih dobara i kulturne infrastrukture te uspostavljanje kulturnih djelatnosti. Za provedbu ovih mjera zaduženo je Ministarstvo kulture i Konzervatorski odjel u Vukovaru.
 
Ministar Vedran Mornar predstavio je šest mjera koje je pripremilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Mjere obuhvaćaju 250 redovnih studenata i 660 učenika osnovnih škola. Studenti će dobiti, najavio je ministar Mornar, pravo na posebnu stipendiju za dvije školske godine, pravo na smještaj u studentske domove, pravo na lakši upis na studij te pravo na subvencioniranje troškova studija. Učenici mogu ostvariti pravo na besplatnu prehranu u školama te mogućnost oslobađanju od plaćanja pristojbi za ishođenje dokumenata.
 
Program obnove i saniranja cestovne infrastrukture predstavio je ministar Siniša Hajdaš Dončić, istaknuvši da su se potrebna sredstva u iznosu od 95.300.000,00 kuna (bez PDV-a), osigurala preraspodjelom sredstava namijenjenih Hrvatskim cestama.
 
Ministar Orsat Miljenić predstavio je nekoliko mjera iz djelokruga Ministarstva pravosuđa. Jedna od njih je probacija, a ministar je istaknuo da osuđenici od početka sudjeluju na radovima u poplavljenim područjima. Osim toga, ljudima na tim područjima osigurat će se dostupnija besplatna pravna pomoć Također, ovršni postupci, rekao je ministar, će zastati, a oni koji su pokrenuti moći će se na zahtjev stranke zaustaviti do saniranja posljedica. Kamate za to vrijeme neće teći, da se ljudi ne dovode u nepovoljniji položaj. Kod parničnih postupaka stranke će moći zatražiti ili zastoj ili hitnost, a u postupcima koji su vezani uz ostvarenje prava oslobađaju se od plaćanja sudskih pristojbi. Predviđena je i mogućnost premještaja državnih službenika, kako bi se omogućila potrebna ekipiranost na područjima pogođenih poplavom.
 
Usvojen je Akcijski plan za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2016. godine. Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić podsjetila je da je inicijativa Partnerstvo za otvorenu vlast pokrenuta od strane predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Baracka Obame, na margini Opće skupštine Ujedinjenih naroda 2011. godine., „i govori o suradnji vlade i civilnog društva te zagovaranju i ostvarivanju otvorenije i odgovornije vlasti“. Inicijativi Partnerstvo za otvorenu vlast pridružilo se 65 država. „Naš prošli Akcijski plan i njegova realizacija ocijenjen je ,od strane nezavisnih stručnjaka, među pet najboljih“, istaknula je ministrica Pusić i dodala da će se temeljem tih ocjena Hrvatska kandidirati u Upravni odbor inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast. Govoreći o četirima glavnim karakteristikama novog Akcijskog plana, ministrica Pusić je navela: poboljšanje zakonskog okvira prava na pristup informacijama, proaktivna objava informacija i podataka, transparentnost rada javne uprave i sudjelovanje javnosti u oblikovanju i provedbi javnih politika.
 
„Radi se o Povjerenstvu koje bi koordiniralo i određivalo raspodjelu financijskih sredstava koja su posebno odrađena za pomoć Hrvatima u Bosni i Hercegovini odnosno projektima koji se kandidiraju od njihove strane, za 2014. godinu“, kazala je ministrica Vesna Pusić, obrazlažući Odluku o osnivanju Povjerenstva za koordinaciju potpore i financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2014. godinu, dodavši da se to Povjerenstvo osniva svake godine. U 2014. godini u Državnom proračunu Republike Hrvatske, izdvojena su financijska sredstva u iznosu od 20.000.000,00 kuna.
 
Donesena je i Odluka o osnivanju Međuresorne radne skupine za podršku Uredu zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava u pripremi predmeta koji se odnose na istrage ratnih zločina i drugih kaznenih djela počinjenih za vrijeme ili neposredno nakon Vojno-redarstvene akcije „Oluja“ pred Europskim sudom za ljudska prava. Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić izvijestio je da su pred Europskim sudom za ljudska prava započeli sudski postupci po 21 zahtjevu (tužbi) više podnositelja protiv Republike Hrvatske koji tuže Republiku Hrvatsku smatrajući da njezina tijela nisu provela učinkovitu istragu smrti njihovih bliskih rođaka civila koji su poginuli za vrijeme ili neposredno nakon provođenja vojno-redarstvene akcije Oluja u kolovozu 1995. godine. U svakom predmetu država treba dostaviti prvo očitovanje Sudu najkasnije do 15.9.2014. „Ovo je vrlo bitno jer se radi o istraživanju kojim će se utvrditi jesu li povrijeđena prava zajamčena Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda“, kazao je ministar Ostojić. Prijedlogom odluke se predlaže osnivanje međuresorne radne skupine čiji bi članovi bili iskusni predstavnici nadležnih tijela koji su uključeni u problematiku istraga ratnih zločina za vrijeme i neposredno nakon Vojno redarstvene akcije „Oluja".
 
 
 
 

Pisane vijesti