Konkretno, povećava se iznos police osiguranja od profesionalne odgovornosti za štetu koju bi posrednik mogao prouzročiti nalogodavcu ili trećim osobama u posredovanju i to na 100.000 eura, kao najmanju iznos po jednom štetnom događaju, odnosno na 300.000 eura za sve odštetne zahtjeve u jednoj osiguravateljskoj godini, rekao je ministar gospodarstva Ante Šušnjar.
Prema Prijedlogu zakona, posrednik tj. Agencija moći će za istu nekretninu naplatiti naknadu i od prodavatelja i od kupca, ali samo ako s njima ima zasebne ugovore, pri čemu ukupna naknada od obje strane ne smije prelaziti maksimalni iznos iz važećeg cjenika. Na primjer, ako agencija ima pravo naplatiti 4%, može naplatiti isključivo 2% od prodavatelja, 2% od kupca, s tim da će za obje strane obaviti različite usluge u posredovanju, objasnio je ministar Šušnjar.
Tako će, recimo, za jednog klijenta obaviti oglašavanje, a za drugoga uknjižbu i pravne poslove koji su vezani za promet nekretnina.
U Vladinom Prijedlogu preciznije se definira oglašavanje nekretnina s ciljem osiguravanja transparentnosti i sprječavanja zavaravajućeg i nepotpunog informiranja javnosti. Tako posrednik koji na temelju ugovora o posredovanju oglašava nekretninu na tržištu, ne smije uvjetovati razgledavanje te nekretnine trećoj osobi prethodnim potpisivanjem ugovora o posredovanju.
Uvodi se i stroga obveza posjedovanja pisanog ugovora o posredovanju prije bilo kakvog javnog oglašavanja nekretnine. Ministar Šušnjar kaže da se time staje na kraj praksi oglašavanja tuđih nekretnina bez znanja vlasnika.
Uvodi se nova obveza prema kojoj agencija koja trajno obavlja djelatnost posredovanja sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, mora imati najmanje jednog zaposlenog agenta na puno radno vrijeme. Time se želi ispriječiti djelovanje nelegalnih posrednika koji nisu registrirani za posredovanje ili koriste agente koji taj posao obavljaju povremeno i neprofesionalno, rekao je Šušnjar.
Omogućuje se digitalizacija postupka zahtjeva za izdavanje rješenja za obavljanje djelatnosti posredovanju prometnog nekretnina, čime se pojednostavnjuju administrativni proces i povećava učinkovitost sustava. To će se moći učiniti putem usluge START Plus u sustavu e-Građani.
Plan prijma 1.356 osoba u Hrvatsku vojsku tijekom 2026.
Na sjednici je donesen i Plan prijma osoblja za 2026. u Hrvatsku vojsku s prijedlogom plana promjena kategorija vojnog osoblja, kojim se osigurava popuna ustrojbenih mjesta u Hrvatskoj vojsci u skladu s obrambenim potrebama.
Planom se u ovoj godini predviđa prijam u službu 1255 osoba s tržišta rada na temelju javnog natječaja i to 1000 vojnika/mornara, 45 kandidata za časnike, 30 dočasnika i časnika kojima je djelatna vojna služba prestala na osobni zahtjev uz častan otpust bez prava na mirovinu, 30 državnih službenika i 150 namještenika u Hrvatsku vojsku.
Uz njih, planiran je prijam i 101 kadeta s kojima je sklopljen ugovor o kadetskoj službi i ugovor o osposobljavanju za časnike, a za 250 vojnih osoba već zaposlenih u Hrvatskoj vojsci mijenja se kategorija vojnog osoblja.
"Uveli smo temeljno vojno osposobljavanje radi obuke mlađe generacije vojnih obveznika, novaka i stjecanja potrebnih znanja i vještina koje su jedan od uvjeta za prijem u djelatnu vojnu službu. Svi oni mogu biti kandidati za prijem u kategoriju vojnika, odnosno mornara obuhvaćenu ovim planom", kazao je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić.
Sredstva za provedbu Plana osigurana su u državnom proračunu u iznosu od 85.340 eura dok procijenjeni bruto trošak rashoda za novozaposlene ukupno iznosi 9,5 milijuna eura.
Saboru prijedlog da proglasi Nacionalni dan posvojitelja
Saboru je Vlada predložila i da na inicijativu Udruge Josipove obitelji proglasi 19. ožujka Nacionalnim danom posvojitelja kako bi se u javnosti podigla svijest o zaštiti djece bez roditeljske skrbi.
Datum 19. ožujka bi se obilježavao kao spomendan s ciljem prepoznavanja i javnog priznanja doprinosa posvojitelja, koji svojim predanim i odgovornim roditeljstvom doprinose zaštiti prava djece koja nemaju odgovarajuću roditeljsku skrb, kazao je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić.
Proglašenje Nacionalnog dana posvojitelja dodatno bi doprinijelo društvenoj svijesti o važnosti pružanja sigurnog i trajnog obiteljskog okruženja i afirmiralo solidarnost i humanost u našem društvu.
Kako je naveo, u prethodnom desetljeću, od 2010. do 2020. godine, prosječno je godišnje posvojeno 115 djece, dok ih je u posljednjih pet godina prosječno godišnje posvojeno 164. Trenutno 302 djece ima ispunjene pretpostavke za posvojenje, a u Registru je upisano 1212 potencijalnih posvojitelja.
"Proglašenje Nacionalnog dana posvojenja, uvjereni smo, dodatno bi doprinijelo društvenoj svijesti o važnosti pružanja sigurnog i trajnog obiteljskog okruženja i afirmiralo solidarnost i humanost u našem društvu", dodao je ministar.
Sanacija lokacije onečišćene otpadom na prostoru bivše vojarne Šepurine na području Nina
Donesena je i Odluka o sanaciji lokacije onečišćene otpadom na prostoru bivše vojarne Šepurine na području Grada Nina. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurat će sredstva za sanacije u iznosu najviše do 4,4 milijuna eura s PDV-om, što čini sto posto procijenjenih troškova svih aktivnosti sanacije.
Procijenjena količina različite vrste ilegalno odloženog otpada je veća od 37.000 kubičnih metara, navela je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.
Prijevremeni izbori u Drenovcima i Prološcu u nedjelju, 26. travnja
Vlada je donijela i Odluku o upućivanju hrvatskog policijskog časnika u Republiku Indiju, kojeg će imenovati ministar unutarnjih poslova. Učinjeno je to zbog prepoznate važnosti jačanja međunarodne suradnje s Indijom, Bangladešom i Nepalom, čiji su državljani sve prisutniji u migracijama prema EU, pa tako i prema Hrvatskoj, ali i sve zastupljeniji u broju stranih radnika.
Prijevremene izbore za članove općinskih vijeća općina Drenovci i Proložac Vlada je raspisala za nedjelju, 26. travnja.
Darovana nekretnina za izgradnju Spomen doma obitelji Čengić
Donesena je i Odluka o darovanju nekretnine u svrhu izgradnje Spomen doma obitelji Čengić, a točku je obrazložio potpredsjednik Vlade i ministar branitelja Tomo Medved.
"Stradanje obitelji Čengić jedan je od najbrutalnijih ratnih zločina nad civilima tijekom Domovinskog rata, ali i podsjetnik na sudbinu obitelji koje su ostale u svojim domovima na tada privremeno okupiranim područjima. Kao trajni spomen na mučki ubijenu obitelj Čengić, Ministarstvo hrvatskih branitelja financira prenamjenu njihovog obiteljskog doma u Spomen dom", poručio je Medved.
Spomen dom obitelji Čengić kao trajni znak sjećanja
Nakon što su riješeni imovinsko-pravni odnosi te postupci izdavanja građevinske dozvole, Vlada je na današnjoj sjednici donijela odluku o darovanju nekretnine u Erveniku Udruzi hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata (UHDDR) radi izgradnje Spomen doma obitelji Čengić te dodjeli sredstava za realizaciju radova uređenja pristupnog puta do budućeg Spomen doma. Tržišna vrijednost darovane nekretnine, odnosno dvorišta površine 178 metara četvornih iznosi 1.610 eura.
Ministarstvo hrvatskih branitelja, temeljem prijedloga UHDDR-a te prikupljene dokumentacije, uputilo je prijedlog Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za pokretanje postupka darovanja predmetne čestice, a UHDDR je ishodila pravomoćnu građevinsku dozvolu za rekonstrukciju i prenamjenu zgrade stambene namjene u zgradu javne i društvene namjene na građevnoj čestici u vlasništvu obitelji Čengić i predmetnoj čestici u vlasništvu Republike Hrvatske.
"Spomen dom za obitelj Čengić neće biti samo građevinski objekt, već trajni znak sjećanja i pijeteta prema svim žrtvama Domovinskog rata", poručio je potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.
Makadamski put do Spomen doma uredit će Županijska uprava za ceste na području Šibensko-kninske županije te po završetku radova prometnicu predati Općini Ervenik na daljnje upravljanje i održavanje, za što je u državnom proračunu za ovu godinu osigurano 268.847 eura s PDV-om.
Rješavanje dugovanja prema Gradu Zagrebu
Na sjednici je donesena i Odluka o nastavku rješavanja spornih imovinsko-pravnih odnosa između Republike Hrvatske i Grada Zagreba sklapanjem II. Sporazuma o nagodbi. Kako je podsjetio ministar Bačić, prošlogodišnjim potpisanim Sporazumom država je stekla pravo vlasništva na 50 posto nekretnine radi izgradnje nove dječje bolnice, vrijednosti 14,4 milijuna eura, zbog čega je Vlada Gradu Zagrebu prepustila dio nekretnina za izgradnju dječjih vrtića u Stenjevcu i Malešnici, osnovne škole Čulinec, bazena u Dubravi, uređenje prostora gradske knjižnice i Društveno-kulturnog centra Paromlin i prenamjenu objekta za vrtić u Cerju.
Nagodbom se, dodao je, rješava najveći dio preostalih dugovanja prema Gradu Zagrebu u iznosu 5,4 milijuna eura. "Današnjim dodatkom Sporazuma Gradu Zagrebu ćemo prenijeti nekretnine za potrebe izgradnje dječjih vrtića, osnovne škole na Podbrežju, domova za starije u Dubravi i Prečkom u vrijednosti 4,8 milijuna eura", naveo je ministar.
Razliku u vrijednosti nekretnina u iznosu od 547.210 eura koja će preostati nakon provedbe II. Sporazuma o nagodbi, država će naknaditi Gradu Zagrebu prijenosom u vlasništvo dodatne nekretnine o čemu će se sklopiti poseban sporazum.
Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar 10,3 milijuna eura
Vlada je na sjednici dodijelila i sredstava za poticaj zdravstvu u Bosni i Hercegovini za ovu godinu te će se po ovoj odluci Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar sukcesivno doznačiti 10,3 milijuna eura za podmirenje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala.
Bolnici će se jednokratno, za razdoblje siječanj - ožujak, doznačiti 3, 1 milijuna eura, a za razdoblje od travanja do prosinca po 800. 000 eura mjesečno.
Ministarstvo zdravstva i Sveučilišna klinička bolnica Mostar potpisat će ugovor o načinu utroška tih sredstava, s tim da je Ministarstvo obvezno pratiti utrošak sredstava koja će se doznačavati Bolnici.
Sama Bolnica obvezna je, u roku od sedam dana od dana svake doznake, pisanim putem Ministarstvu dostaviti izvješće o utrošku sredstava s pripadajućim dokazima iz kojih je vidljivo da su sredstva utrošena pravodobno i namjenski.
Preraspodjela 213 milijuna eura u proračunu za nadoknadu razlike u cijeni plina
Vlada je na sjednici preraspodijelila 213 milijuna eura u državnom proračunu, za nadoknadu u razlici cijene plina prema Gradskoj plinari Zagreb-Opskrbi i E.ON Plinu, sukladno obračunu Hrvatske energetske regulatorne agencije za razdoblje od drugog kvartala 2023. do trećeg kvartala 2024. godine.
Preraspodjela se provodi na temelju Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu, sukladno kojemu se sredstva za saniranje posljedica narušavanja sigurnosne situacije u Europi uslijed agresije na Ukrajinu mogu tijekom proračunske godine odlukom Vlade osiguravati preraspodjelom bez ograničenja, ako za to postoji mogućnost i sukladno potrebi.
Osiguravaju se i sredstva za podmirenje obveza koje su dodatno nastale zbog promijenjenih okolnosti na energetskom tržištu u Republici Hrvatskoj kao i povećanja procijenjenih iznosa sredstava potrebnih za nadoknadu prema energetskim subjektima i izvanproračunskim korisnicima.
Izbjegavanje dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i SAD-a
Donesena je i Odluka o pokretanju postupka za sklapanje Protokola između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država kojim se mijenja i dopunjuje Konvencija između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju porezne utaje u odnosu na poreze na dohodak.
Pitanje izbjegavanja dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država trebalo je biti riješeno konvencijom između dviju vlada koja je potpisana krajem 2022. godine. Hrvatska je započela postupak njezina potvrđivanja, međutim zbog stajališta američke strane oko određenih odredbi ona nije stupila na snagu.
Zbog toga je američka strana predložila izmjene pojedinih odredaba konvencije sklapanjem protokola.
Dobrotvorni koncert Zaklade „Anamarija Carević“ povodom šeste godišnjice zagrebačkog potresa
Vlada je na sjednici prihvatila i pokroviteljstvo nad dobrotvornim koncertom Zaklade „Anamarija Carević“, koji će se održati u Zagrebu 31. ožujka 2026. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog.
Ovaj humanitarni koncert održava se povodom šeste godišnjice zagrebačkog potresa 22. ožujka 2020. i tragične smrti djevojčice Anamarije Carević, a sav prihod usmjeren je na obnovu bazilike Srca Isusova i izgradnju novog pastoralnog centra u Palmotićevoj 31 u Zagrebu.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je da je bazilika Srca Isusova jedan od simbola stradanja u zagrebačkom potresu te najavila svečani koncert u bazilici na obljetnicu potresa, čime će ona biti otvorena za javnost. „Nadamo se da će se veliki broj sugrađana, kao i svake godine, odazvati i time doprinijeti radu Zaklade, ali se i prisjetiti Anamarije i njezine žrtve“, kazala je.
U Šibeniku u lipnju Europska konferencija o kvaliteti u službenoj statistici
Prihvaćeno je i pokroviteljstvo nad 12. Europskom konferencijom o kvaliteti u službenoj statistici koja će se održati u Šibeniku od 3. do 5. lipnja 2026.
Ovogodišnja Konferencija održava se pod sloganom „Službena statistika: jačanje povjerenja, oblikovanje budućnosti", a program obuhvaća tri tematska područja usmjerena na suvremene izazove službene statistike, s posebnim naglaskom na izazove povezane s digitalizacijom i primjenom umjetne inteligencije.
Izvor: Hina/Vlada
.JPG?preset=gallery-fullsize)
