Antiinflatorne mjere vođene su načelom solidarnosti i pravednosti

Paket mjera koji je Vlada danas usvojila s ciljem smanjenja inflatornih pritisaka ocijenio je pravovremenim, rekavši da se on vodi s dva temeljna načela - solidarnosti i pravednosti.

Mjere su sveobuhvatne i ekonomski branjive, istaknuo je, a prije svega vode računa o kontroli državne potrošnje, uz zadržavanje svih stečenih prava zaposlenika i umirovljenika.

Uz to, uvodi se moratorij na sve administrativne cijene koje određuje država ili državna poduzeća, kazao je i dodao da su predviđene i izmjene u poreznom sustavu s ciljem postavljanja ravnoteže u različitim aspektima ekonomske aktivnosti, podsjetivši da hrvatsko gospodarstvo kontinuirano raste 20 kvartala zaredom.

Preokrenuli smo negativne trendove iz 2016. i sada smo uspješniji nego ikad

Govoreći o postignućima Vladine politike u proteklih deset godina, podsjetio je da Hrvatska u 2016. godini bila u proceduri prekomjernih makroekonomskih neravnoteža i prekomjernog proračunskog manjka, dok je kreditni rejting bio na razini koja se kolokvijalno naziva smećem.

Odgovornim upravljanjem javnim financijama, ozbiljnom ekonomskom politikom i rasterećenjima građana i gospodarstva, Vlada je preokrenula te trendove te ostvarila brojne iskorake, poput članstva u Schengenu i eurozoni, a uskoro i OECD-u, dok je kreditni rejting sada na investicijskoj razini A.

Najvažnijim je istaknuo broj zaposlenih, a danas u Hrvatskoj radi milijun i 760 tisuća ljudi, dok je nezaposlenih oko 60 tisuća, što je prirodna razina nezaposlenih.

Uz to, prosječna plaća narasla je sa 749 eura u 2016. na 1.555 eura danas, medijalna na 1.317, a minimalna bruto plaća na 1.050 eura.

„To su ukupna postignuća, uz rast gospodarstva lani od 3,4 posto i smanjivanje udjela javnoga duga u BDP-u na 56,3 posto“, poručio je.

Rast hrvatskog BDP-a i u prvom kvartalu ove godine dvostruko veći od prosjeka EU

Jedini problem koji je ostao su inflatorni pritisci, a kroz niz kriza Vlada je svojim mjerama čuvala koheziju hrvatskog društva, kazao je premijer Plenković.

I danas objavljeni rezultati o rastu BDP-a od 2,2 posto u prvom kvartalu, dodao je, dvostruko su veći od prosjeka Europske unije koji je 1 posto, kao i eurozone čiji je prosjek 0,8 posto.

„Hrvatska je više nego duplo bolja od prosjeka eurozone i Europske unije“, kazao je.

U tom je kontekstu podsjetio na Vladinu politiku lovljenja koraka s onim članicama koje su u Europskoj uniji duže.

Na tom je putu, dodao je, Vlada poduzela sve kako bi smanjila taj razmak koji je 2016. bio jako velik.

„Danas smo mi dosegli 78 posto prosjeka razvijenosti Europske po kriteriju BDP per capita, a bili smo na 61 posto. Naš je apsolutni BDP porastao za 100 posto, sa 47 milijardi eura na 93 milijarde“, ustvrdio je.

Porez na ekstra profit radi zaštite onih na koje najviše djeluju inflatorni pritisci

Kada se od rasta plaća od 108 posto, oduzme 39 posto inflacije, dodao je, dolazimo na realni rast plaća od 49 posto.

Međutim, u našem društvu postoje ljudi koji imaju i slabija primanja i na njih djeluju inflatorni pritisci, upozorio je premijer.
 
„Upravo zato idemo s posebnim segmentom poreza na dobit koji se odnosi na profitne marže srednjih i velikih kompanija, njih oko 1.700“, istaknuo je premijer podsjetivši da će izvozne kompanije iz toga biti izuzete.

Netko diže cijenu da bi nekom drugom bilo teže nešto nabaviti ili kupiti i na taj način djeluje inflatorno na tržištu, pojasnio je.

Drugi segment odnosi se na samostalne djelatnosti u usporedbi s nesamostalnim radom.

Naime, prije 10 godina bilo je 25 tisuća onih koji su se bavili samostalnim radom kojima se priznalo za rashode 85 posto troškova. Njih je danas 101 tisuća i imaju povoljniji tretman nego netko tko radi i plaća sva davanja i doprinose.

Paket je cjelovit, ekonomski branjiv i precizno cilja na one koji su bili generatori inflacije

„Želimo tu samo malo izbalansirati po razredima da se dobije pravednost“, pojasnio je.

Jedan dio mjera odnosi se i na kratkoročni najam u turizmu, dodao je, gdje je donji prag paušala po krevetu godišnje diže sa 70 na 100 eura i sa 100 na 150.  

„Mi oslobađamo sve umirovljenike poreza na dohodak“, naglasio je premijer dodajući da je ta mjera vrijedna 180 milijuna eura koji će ostati hrvatskim umirovljenicima.

„Paket je cjelovit, izbalansiran, ekonomski branjiv i precizno cilja na one sektore za koje smatramo da su svojim aktivnostima bili generatori inflatornih pritisaka“, poručio je premijer.

Vjerujemo da će se krivulja mjesečne inflacije smanjivati do kraja godine, dodao je.

Žigman je stručan upravo u područjima monetarne politike

Na pitanje ima li išta sporno u kandidaturi Ante Žigmana za guvernera Hrvatske narodne banke, s obzirom da mu je supruga ministrica u Vladi, premijer je odgovorio protupitanjem u čemu je razlika je li na čelu HANFA-e, dužnost koju trenutno obavlja, ili HNB-a.

Ustvrdivši kako ni ministrica Nataša Mikuš Žigman ni Ante Žigman nisu članovi ni jedne stranke, već karijerni ljudi, istaknuo je da je Žigman u svojoj karijeri bio i u HNB-u i u Ministarstvu financija i u poslovnim bankama, a osam godina je na čelu HANFA-e.

„Stručnjak je upravo za ona područja ekonomije i monetarne politike kojima se prvi čovjek narodne banke treba baviti“, poručio je dodajući da su ga podržali svi partneri u parlamentarnoj većini.

Smatra, dodao je, da će Žigman biti dobar partner upravo u osnovnoj misiji HNB-a, a to je čuvanje stabilnosti cijena, odnosno borbi protiv inflacije.

Sopta nema nikakvu kaznenu odgovornost za nesreću u Jadroliniji i ima pravo na nastavak svojih aktivnosti

Upitan o imenovanje Davida Sopte u upravu ACI-ja, s obzirom na tragediju koja se dogodila u Jadroliniji, premijer je podsjetio da su gospodin Sopta i drugi članovi Uprave Jadrolinije podnijeli ostavke.

Prošla je godina dana, a Državno odvjetništvo nema ništa zbog čega bi teretilo niti gospodina Soptu niti bilo kojeg drugog člana Uprave.

Izrazivši još jednom žaljenje zbog nesreće koja se dogodila u Jadroliniji, dodao je kako ona nema nikakve veze s Upravom. Kaznenu odgovornost nadležna tijela vide na onima koji su tada upravljali brodom Lastovo, podsjetio je.

Prema tome, gospodin Sopta ima pravo na nastavak svojih aktivnosti i participiranje u radu neke druge kompanije.

Umjesto da nekreativno bacaju ljagu na Vladu, bolje da se u SDP i Možemo pozabave aferom Hipodrom

„Tu nema ničega osim lešinarskog ponašanja SDP-a i Možemo koji idu kao klauni okolo i nastoje potpuno nekreativno bacati ljagu na HDZ i Vladu, umjesto da se pozabave aferom Hipodrom“, poručio je.

Dodao  je da je Tomašević, koji je čelnik Možemo, godinu dana branio gospodina Kostanjevića podsjetivši na njegovu rečenicu kako vjeruje više Kostanjeviću nego Turudiću, da bi se kasnije Kostanjević nagodio s tim istim Turudićem priznavši mito od 450 tisuća eura i štetu od milijun i 800 tisuća eura za Grad Zagreb.

Pitanje ima li trzavica u vladajućoj koaliciji i hoće li ona preživjeti do kraja ocijenio je deplasiranim, osobito nakon 10 godina.

Teme kojima se bavi niz komentatora o izvanrednim izborima i opstankom koalicije nazvao je prožvakanim i dosadnim.

„Što me ne nazovu i provjere sa mnom ako imaju ideju o izvanrednim izborima“, poručio im je.

Izbori će biti u redovitom roku, a ja sam tu da vodim HDZ u nove izborne pobjede

Idući izbori bit će u 2028., u redovitom roku, a njegova treća Vlada je tek na pola mandata, odgovorio je na pitanje hoće li po još jedan mandat.

„Ja sam predsjednik HDZ-a i sigurno sam tu da vodim HDZ u nove izborne pobjede“, poručio je.

Upitan misli li da bi se Zoran Milanović mogao kandidirati, kazao je kako nije na njemu da na to odgovara.

„To nije do mene, meni je sasvim svejedno“, poručio je.

U tom se kontekstu osvrnuo i na proces izbora tri preostala Ustavna suca koji blokira lijeva oporba ustvrdivši da se vode jednom jedinom logikom.

„Da Ustavni sud u punom sastavu slučajno ne bi rekao Milanoviću u budućnosti ili u nekakvoj drugoj situaciji da je ono što su radili 2024. bilo flagrantno protuustavno“, ustvrdio je.

Imamo što pokazati - hrvatsko društvo danas i 2016. nije isto
 
Vlada radi svoj posao, ima svoja postignuća i svoje rezultate i svoj rad koji traje 10 godina i trajat će sigurno još dvije.

„A ako nam hrvatski narod odluči za dvije godine ponovno pokloniti povjerenje, mi ćemo i tada puni energije, elana i entuzijazma raditi za Hrvatsku“, istaknuo je.

Naglasio je da Vlada ima što pokazati te da Hrvatska danas i 2016. nije isto društvo ni u pogledu razvijenosti ni u pogledu međunarodne razvijenosti ni u pogledu socijalnog i ekonomskog standarda građana.

Od druge cijevi tunela Učka, dovršenog Koridora Vc, Pelješkog mosta, nabave Rafalea, do ogromnih ulaganja u ravnomjerni regionalni razvoj i obnovu škola, vrtića, fakulteta i bolnica vrijednu 4,9 milijardi eura.

„Samo o tome treba malo više govoriti. Netko se za to potrudio“, zaključio je.