Riječ je o izmjenama pravilnika o medicinskim kriterijima za utvrđivanje smrti osobe čiji se dijelovi tijela mogu uzimati radi presađivanja. Pravilnik je prošao javno savjetovanje i spreman je za objavu u Narodnim novinama, a njegov je cilj usklađivanje s europskim standardima i povećanje broja dostupnih organa za transplantaciju.
To je važan iskorak za daljnji razvoj transplantacijskog programa u Hrvatskoj, poručila je ministrica, dodavši da je taj program već među najuspješnijima u Europi, no da broj dostupnih organa i dalje ne prati potrebe pacijenata na listama čekanja.
“Pristupili smo izmjenama jer su brojne europske zemlje već prilagodile protokole utvrđivanja smrti kako bi povećale broj donora. Hrvatska ovim pravilnikom slijedi taj smjer”, rekla je ministrica.
Ključna novost odnosi se na proširenje kriterija utvrđivanja smrti. Do sada je u Hrvatskoj darivanje organa bilo moguće isključivo nakon utvrđene moždane smrti, odnosno kod pacijenata s teškim oštećenjima mozga.
Novim pravilnikom omogućuje se i darivanje organa nakon utvrđene cirkulacijske smrti, odnosno kada prestane rad srca, nakon čega u kratkom vremenu nepovratno prestaje i funkcija mozga.
Time se značajno proširuje skup potencijalnih darivatelja, jer uključuje i pacijente kod kojih je primarni uzrok smrti zastoj srca, a ne ozljeda mozga.
Stručnjaci ističu da je riječ o složenijem postupku koji zahtijeva dodatne protokole i organizaciju, zbog čega će se u početku provoditi u ograničenom broju bolnica.
Izmjenama Pravilnika o medicinskim kriterijima za utvrđivanje smrti osobe čiji se dijelovi tijela mogu uzimati radi presađivanja stvaraju se preduvjeti za povećanje broja darivatelja, veću dostupnost organa te smanjenje smrtnosti pacijenata koji čekaju transplantaciju.
Hrvatska među vodećim zemljama po broju donora na milijun stanovnika
Procjene su da bi se na godišnjoj razini moglo osigurati desetak dodatnih organa, uz mogućnost rasta u budućnosti.
Hrvatska je, uz Španjolsku, godinama bila među vodećim zemljama po broju donora na milijun stanovnika, no uvođenjem darivanja nakon cirkulacijske smrti očekuje se dodatno jačanje sustava. Španjolska, koja je taj model uvela ranije, danas bilježi više od 50 donora na milijun stanovnika, dok ih Hrvatska ima oko 30.
Ministrica je zahvalila obiteljima koje pristaju na darivanje organa, istaknuvši da bez njihove suglasnosti transplantacijski program ne bi bio moguć.
U Hrvatskoj je na snazi sustav pretpostavljenog pristanka, no u praksi se uvijek razgovara s obitelji preminule osobe, a odbijanja su relativno rijetka i kreću se između 15 i 20 posto.
Novi pravilnik stupit će na snagu osam dana nakon objave u Narodnim novinama, nakon čega slijedi izrada detaljnih protokola postupanja za sve zdravstvene ustanove uključene u transplantacijski sustav.
Nije gotov nadzor vezano uz smrt 35-godišnjaka u Zadru
Nije dovršen interni nadzor Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije u slučaju smrti 35-godišnjaka, izjavila je ministrica zdravstva Irena Hrstić te poručila da će, vezano uz taj slučaj, Ministarstvo zdravstva uputiti zdravstvenu inspekciju.
Zadarski Zavod za hitnu medicinu pokrenuo je nadzor, Ministarstvo zdravstva šalje inspekciju, a medicinsku dokumentaciju će zatražiti i Liječnička komora, rekla je ministrica, odgovarajući na novinarska pitanja.
Hrstić je navela da su unutarnji nadzor Zavoda, postupanje Ministarstva i aktivnosti Komore uobičajeni postupci u takvim situacijama.
Izrazila je sućut obitelji i bliskim osobama preminulog te navela da je, prema trenutačno dostupnim informacijama, u tijeku interni nadzor postupanja u Zavodu za hitnu medicinu Zadarske županije, čiji nalaz još nije dovršen.
Specijalizirano liječenje opeklina s najboljim ishodima provodi se u Zagrebu, a primarna obrada uvijek se obavlja u najbližoj zdravstvenoj ustanovi
Komentirala je i slučaj 14-godišnjeg dječaka iz Dubrovnika koji je zadobio teške ozljede nakon strujnog udara na trafostanici te je hitno premješten iz KBC-a Split u Kliniku za dječje bolesti Zagreb gdje se nalazi na jedinici intenzivnog liječenja.
Na novinarsko pitanje bi li postupanje bilo brže da je dječak ozlijeđen u većem gradu poput Zagreba ili Splita, ministrica je rekla da se specijalizirano liječenje opeklina s najboljim ishodima provodi u Zagrebu, i to za odrasle u Klinici za traumatologiju u Draškovićevoj, a za djecu u Klaićevoj bolnici.
Dodala je da se primarna obrada uvijek obavlja u najbližoj zdravstvenoj ustanovi, nakon čega se pacijenti prema potrebi upućuju u specijalizirane centre.
Izvor: Vlada/Hina
