Državna škola više neće biti uvjet za imenovanja na pravosudne dužnosti

"Ako ste završili Pravni fakultet i ako ste položili pravosudni ispit, nema potrebe treći put prolaziti ono što već znate. Smisao Državne škole bit će nadogradnja. Dakle, imamo bazu i ono što ste stekli kroz praksu, ali i stalne izmjene zakona koje dolaze zbog usklađivanja s pravnom stečevinom", rekao je Habijan na konferenciji za medije u Ministarstvu pravosuđa.

Ministar je predstavio zakonske prijedloge koje ubrzo idu u proceduru, radi se o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću, Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću i Zakona o Pravosudnoj akademiji.

Njima se mijenjaju pravila ulaska u pravosudne dužnosti, što znači da oni koji žele postati suci ili državni odvjetnici više nemaju obvezu završavanja Državne škole za pravosudne dužnosnike u trajanju od jedne godine. 

"Uvjeti će umjesto toga biti najmanje dvije godine rada u svojstvu savjetnika u pravosudnim tijelima, odvjetničkog vježbenika ili javnobilježničkog savjetnika i pet godina za one koji nakon položenog pravosudnog ispita rade na drugim pravnim poslovima", istaknuo je Habijan.

Stručno usavršavanje i dodatno obrazovanje pravosudnih dužnosnika

Državna škola za pravosudne dužnosnike ubuduće će se baviti stručnim usavršavanjem i dodatnim obrazovanjem pravosudnih dužnosnika kojima će biti potrebna neka nova znanja. Kao primjer, ministar je naveo Zakon o provedbi Akta o umjetnoj inteligenciji.

"Tamo imate novo kazneno djelo, to je dovođenje u opasnost života i imovine sustavom umjetne inteligencije, što će prije ili kasnije biti jedan od predmeta na sudu. No, ako gledamo materiju na Pravnom fakultetu ili pravosudnom ispitu, to nigdje niste učili niti itko zna u ovom trenutku gdje je doseg umjetne inteligencije", kazao je.

Pohađanje Državne škole uz rad predstavlja dodatno opterećenje, dodaje Habijan, a obveza njezina pohađanja odgađa ulazak u sustav. To je problem zbog nepovoljne dobne strukture pravosudnih dužnosnika. 
 
Nepovoljna dobna struktura u pravosuđu

Prema podacima iz 2024.godine, 35 posto sudaca je starije od 60 godina, dok je 2014. godine takvih bilo 15 posto. S druge strane, broj sudaca u skupini između 30 i 40 godina pao je sa 13 na šest posto.

Ako se gledaju samo državni odvjetnici, također je primjetan porast u dobi između 60 i 70 godina, s 10 posto 2014. na 20 posto 2024. Državnih odvjetnika ispod 40 godina ima devet posto, a 2014.godine bilo ih je 25 posto.

"Jako puno mladih i dobrih savjetnika je odustalo zato jer ih je pohađanje škole dodatno opterećivalo. Uz rad su morali ostvariti neke rezultate, a gomilali su se i zaostaci koje nitko drugi nije mogao pokriti. Možda ih ovo potakne neke od njih da se vrate u sustav", kazala je ravnateljica Uprave za organizaciju pravosuđa Ana Kožul Ergarac.

Zaključak zagrebačke Gradske skupštine je "čudnovati kljunaš"

Komentirajući političku i pravnu situaciju nakon dočeka rukometaša, Habijan je kazao kako je zaključak Gradske skupštine zbog kojega je zabranjen nastup Marka Perkovića Thompsona koncipiran tako da generalizira, vrlo općenito određuje i daje nekome ovlasti da nešto zabrani.

Rekao je da je pitanje koliko zaključak Gradske skupštine ima veze sa samoupravnim djelokrugom i generalno odlučuje o tome da će se nekome nešto zabraniti. Upitao se kako netko može unaprijed znati što će se dogoditi i tako nekome nešto zabraniti.

"Ono što je po meni nevjerojatno jest da se na taj način može dovesti u pitanje primjerice doček pape u Zagrebu gdje će netko zato što smatra da nije ideološki sklon onome što papa promovira zabraniti njegov dolazak ili na Markovu trgu ne dozvoliti inauguraciju novog predsjednika ili predsjednice zato što mu se netko ne sviđa. Ako je to doista tako, mislim da imamo velik problem", istaknuo je ministar.

Tvrdi da Vlada oko odluke o preuzimanju organizacije dočeka nije pogriješila i da postoje situacije u kojima vlada ima pravo neke stvari riješiti apsolutno drugačije te da postoje izuzeci.

Nejasno je kako nazvati zaključak Gradske skupštine

"Je li to pravni akt, opći akt, ne znam što je to. To je jedan čudnovati kljunaš, čušpajz od svega, sklepani uradak. Promašen je i način na koji je koncipiran da generalizira i vrlo općenito određuje i daje nekome ovlast da nešto zabrani, dovodi u pitanje ustavnost", poručio je Habijan.

Tvrdnje oporbe da vladina odluka o organiziranju dočeka rukometaša nije u skladu s Ustavom komentirao je riječima da je to njihova politička uloga i dužnost, ali da mu je čudno da se doček rukometaša i proslava bronce svela na argumentaciju oporbe da doček svom silom zabrani.
Na novinarsko pitanje je li HDZ politički profitirao od ove situacije, ministar je odgovorio da on ne bi to gledao kroz tu prizmu.

"Mislim da su profitirali hrvatski građani i građanke koji su dočekali rukometaše. Netko je imao neku drugačiju ideju iz sebičnih i uskih političkih interesa i obilo im se o glavu", rekao je Habijan.

Vrhovni i Ustavni sud redovno funkcioniraju

Upitan kako gleda na prekinute dogovore oko ustavnih sudaca i činjenicu da je već dugo vremena Vrhovni sud bez čelne osobe, ministar je poručio da sudovi funkcioniraju, ali da želi vjerovati da je oporbi stalo do funkcioniranja institucija i da će se u tom smislu pregovori nastaviti i u konačnici odlučiti o tri suca Ustavnog suda.

Ponovio je da vladajuća većina ostaje kod istih kriterija za njihov izbor - načela proporcionalnosti te da Ustavni sud bude refleksija odnosa snaga unutar parlamenta, dodavši da je HDZ spreman za nastavak pregovora i da im je interes da sve institucije budu popunjene.

Izvor: Vlada/Hina