Europsko jamstvo za djecu (ECG) usmjereno je na sprječavanje i suzbijanje socijalne isključenosti djece osiguravanjem pristupa ključnim uslugama za djecu, uključujući obrazovanje, zdravstvenu skrb, kvalitetnu prehranu i stanovanje.
Ministar je naveo kako je u program kroz različite mehanizme djelovanja do sada uloženo 630 milijuna eura kroz Europski socijalni fond, NPOO i državni proračun te da se njegova prava vrijednost mjeri napretkom i promjenama u svakodnevnom životu djece.
Naime, Hrvatska je bila jedna od sedam država članica EU-a koje su provele 24-mjesečni pilot-program nakon kojega je Vlada u srpnju 2023. usvojila Nacionalni akcijski plan za provedbu preporuka Vijeća EU- a o uspostavi ECG-a, što je ključni operativni alat, a današnja dvodnevna konferencija održava se kako bi se razmijenila iskustva te ostvario put prema ECG-ovoj bržoj primjeni u cijeloj regiji.
Hrvatska svojim primjerom predvodnik u Europskom jamstvu
Pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić istaknula je kako je Hrvatska lider u ovom području sa svojim primjerom dobre prakse i integriranim pristupom uslugama za djecu.
"Sama činjenica da u Europi postoji više od 20 milijuna djece koja su u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, govori u prilog tome da je nužno provesti operativne mjere kojima ćemo te rizike smanjiti. ECG je vrlo snažan operativni dokument koji integrira sve usluge i omogućava svoj djeci ono što su im prava", istaknula je.
Iako se na razini Europe rizik siromaštva djece povećao s 22,3 posto na 24,2 posto, Hrvatska i Finska su jedne od zemalja koje bilježe smanjenje, dodala je.
"Ključni pomaci koji su napravljeni u Hrvatskoj odnose se na opći pristup i mogućnost da svako dijete dobije besplatan školski obrok, dok je izazov za iduće razdoblje je da to omogućimo i srednjoškolcima, povećanje kapaciteta obuhvata djece u ranom predškolskom odgoju i obrazovanju, razvoj socijalnih usluga te integrirani model Centra za pružanje usluga u zajednici u Međimurju koji se planira razviti u svim područjima RH gdje nam izostaju usluge za djecu", navela je Katkić Stanić.
Regionalna direktorica UNICEF-a za Europu i središnju Aziju Regina De Dominicis naglasila je kako je jedno od četvero djece u Europi siromašno, a definicija siromaštva nije samo novčana, već višedimenzionalna siromaštvu. Kao ključne prijetnje koje pogoršavaju situaciju navela je sukobe, migracije i klimatske promjene, naglasivši potrebu za jačanjem Europskog jamstva za djecu.
Ružić o kartici: Digla se buka, radimo za dobrobit korisnika
Ministar Ružić je u razgovoru s novinarima odgovorio na pitanje je li već razgovarao s udrugama oko kartice na koju će se primati inkluzivni dodatak.
"Nije mi jasno zbog čega se od informacije da mi tehnički razvijamo karticu, da radimo na razini financijske razrade novčanih tokova i na razini digitalne, tehničke podloge, digla nekakva buka. Ne znam koji je interes, očito nije baš na strani korisnika", rekao je.
Ponovio je kako su višekratno isticali činjenicu da rade tehničku pripremu, da rade u interesu korisnika i da će samu korisničku platformu, dakle funkcionalnost kartice, finalizirati u budućnosti isključivo u razgovoru s korisnicima. Naveo je kako rade u interesu ljudi koji dobivaju inkluzivni dodatak te da je to sjajna inicijativa.
Pri tome je dodao kako ova Vlada daje ogroman novac kako bi sugrađani u potrebi imali što bolju kvalitetu života.
Nije mi jasno zbog čega se od informacije da mi tehnički razvijamo karticu digla nekakva buka. Više puta smo istaknuli činjenicu da ćemo samu korisničku platformu finalizirati u budućnosti isključivo u razgovoru s korisnicima. Radimo u interesu ljudi koji dobivaju inkluzivni dodatak.
"Kada se uz takav trud i dobre namjere kroz digitalizaciju i veću dostupnost nepotrebno spekulira u medijskom prostoru, ne mogu reći da mi je drago. Mislim da moramo biti jedinstveni jer je sve to za dobrobit naših korisnika", poručio je Ružić.
Izvor: Hina/Vlada
