Grlić Radman je kazao da su predstavnici 51 tivatske obitelji, Krsto Bošković i Vinkov Marović, upozorili na dugogodišnju sporost u rješavanju povrata njihove imovine, odnosno upisa u katastar i provedbe pravovaljanih sudskih odluka koje traje više desetljeća.
"To su čestice koje su njima bile vraćene. Tu vidimo tu sporost i tu se mora država snažno postaviti jer u Europsku uniju ulaze kao država sa svojim institucijama. To je dobar test da se vidi koliko su one učinkovite", dodao je.
Rekao je da posebno zabrinjava činjenica da su slična pitanja u određenim slučajevima već bila riješena kod nekih drugih nacionalnosti, što je nazvao diskriminacijom te istaknuo da je Hrvatska skrenula pozornost crnogorskoj vladi na tu činjenicu.
"To dodatno otvara pitanje jednakog postupanja prema hrvatskoj manjini u Crnoj Gori", ocijenio je Grlić Radman, dodajući da je riječ o temeljnim civilizacijskim pitanjima vezanim za vladavinu prava i zaštitu manjina čije je rješavanje važan pokazatelj predanosti europskim vrijednostima.
Naglasio je da će Hrvatska nastaviti podupirati europski put Crne Gore, ali da istodobno očekuje konkretne iskorake u rješavanju otvorenih pitanja od interesa za hrvatsku zajednicu, za koju je kazao da zaslužuje punopravnu zaštitu i pravedan odnos institucija.
Hrvatska će nastaviti podupirati europski put Crne Gore, ali istodobno očekuje konkretne iskorake u rješavanju otvorenih pitanja od interesa za hrvatsku zajednicu koja zaslužuje punopravnu zaštitu i pravedan odnos institucija.
Pitanje elementarnih ljudskih prava
Predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) i zastupnik u crnogorskom parlamentu Adrian Vuksanović se govoreći nakon Grlić Radmana složio s njim da se pitanje povrata imovine tiče elementarnih ljudskih prava te je Hrvatskoj zahvalio na potpori u misiji s ciljem opstojnosti hrvatskog naroda u Crnoj Gori.
Pojasnio je da su crnogorski sudovi neke presude u korist hrvatskih obitelji donijeli prije 30 godina, ali da one nikada nisu sprovedene u djelo.
"Nije nikada vraćena ta zemlja Hrvatima dok je neka druga imovina u Crnoj Gori vraćena", rekao je i kao primjer, među ostalim, naveo povrat zemljišta građanima albanske nacionalnosti u Ulcinju, za što je kazao da pozdravlja, ali da i žele da takav tretman bude i za hrvatsku nacionalnu manjinu.
Da bi Crna Gora bila punopravna članica Europske unije, mora riješiti imovinska pitanja. Ne radi se samo o Hrvatima u Crnoj Gori. To će biti dobro kad se riješi, ali bit će dobro prvenstveno i za samu Crnu Goru, dodao je.
Istaknuo je da su Hrvati u njegovoj zemlji autohton narod i da su je obogatili svojim duhovnim i kulturološkim kapitalom.
Kazao je da je s hrvatskim dužnosnicima razgovarao i o pitanju zajamčenih mandata za nacionalne manjine u Crnoj Gori te da su mu pružili snažnu podršku u rješavanju tog pitanja, pri čemu je Hrvatsku nazvao pravim primjerom upravo u tom izbornom segmentu.
Izvor: Hina/Vlada
