Primorac: Ponosan sam što sam bio dio Vlade i sudjelovao u ključnim reformama

Iako smo bili u superizbornoj godini, koja se obično ne smatra pogodnom za reforme, iznimno sam zadovoljan svime što smo ostvarili. Teško je izdvojiti jedan projekt, jer je svaki od njih sam za sebe bio velik iskorak, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac.

Kao najveće postignuće istaknuo je stabilnost javnih financija i smanjenje udjela javnog duga u BDP-u.

Kazao je kako je u njegovom mandatu Hrvatska prvi put ispunila oba kriterija iz Maastrichta, ostvarila povijesno visok kreditni rejting na A razini te dovršila ulazak u eurozonu i schengenski prostor.

Podsjetio je da je proces uvođenja eura zahtijevao izmjene oko stotinu zakona kako bi konverzija prošla nesmetano, od bankomata do svakodnevnih financijskih transakcija građana.

Primorac je podsjetio i na niz drugih projekata: izdavanje državnih obveznica i trezorskih zapisa, ukidanje prireza, jačanje fiskalne autonomije lokalne samouprave, uvođenje poreza na nekretnine te snažan iskorak u digitalizaciji.

Fiskalizacija 2.0, registar stanovništva, digitalna transformacija Porezne uprave i briga o portfelju javnih poduzeća bili su među ključnim prioritetima, rekao je, dodajući da je upravo upravljanje javnim poduzećima tijekom njegova mandata prešlo pod nadležnost Ministarstva financija.

Hrvatska na pragu punopravnog članstva u OECD-u

Govoreći o ulasku Hrvatske u OECD, Primorac je rekao da smo na samom pragu punopravnog članstva. Završno izvješće i prezentacija planirani su za siječanj. Glavni tajnik OECD-a dolazi u Zagreb predstaviti drugi ekonomski pregled Hrvatske, a možemo reći da je proces uspješno priveden kraju, kazao je.

Naglasio je da je Ministarstvo financija bilo zaduženo za 41 pravni instrument i praćenje osam odbora te istaknuo reformu upravljanja javnim poduzećima kao jedan od najvažnijih iskoraka.

Cilj reforme nije nužno ostvarivanje profita, istaknuo je i objasnio da javna poduzeća primarno postoje kako bi pružala javna dobra i usluge. Ako ostvaruju višak, to može značiti da su cijene tih usluga previsoke, dodao je.

Rekao je kako država mora jasno definirati zašto zadržava vlasništvo u pojedinom poduzeću i što želi njime postići te da će država ubuduće imati aktivniju vlasničku ulogu, s jasno postavljenim ciljevima, pokazateljima uspješnosti i profesionaliziranim upravama i nadzornim odborima.

Obveznicama i trezorskim zapisima mobilizirali smo štednju građana i pokrenuli tržište kapitala

Posebno je istaknuo iskorake u razvoju tržišta kapitala i uključivanju građana u financiranje javnog duga. Projekt je započeo 2023. godine, a prva obveznica izdana je na Međunarodni dan žena.

Podsjetio je da je Ministarstvo u tom razdoblju izdalo oko 18 izdanja vrijednosnih papira, uključujući tri obveznice i oko 15 izdanja trezorskih zapisa. Danas je oko 10 posto javnog duga u rukama građana, čime smo značajan dio kamata, više od 350 milijuna eura, preusmjerili s financijskih institucija izravno građanima, rekao je Primorac.

Dodao je kako se država i inače zaduživala, ali se ovim modelom umjesto banaka obratila izravno građanima, nudeći im prinose usporedive s onima koje bi imale financijske institucije, u trenutku kada su kamate na štednju bile gotovo nulte.

Primorac je naveo da je otvoreno je oko 50.000 novih investicijskih računa, a građani sudjelovali u oko 400.000 upisa vrijednosnih papira. Kroz sustav je pritom procirkuliralo približno 14 milijardi eura.

To je imalo snažan učinak na financijsku pismenost građana i vratilo živost na tržište kapitala, što se vidi i kroz tri inicijalne javne ponude dionica u samo jednoj godini, nakon što smo u prethodnom desetljeću imali tek dvije, rekao je.

Stvorili smo alternativu ulaganju u nekretnine, a poduzetnicima lakši pristup kapitalu

Naglasio je da je cilj bio stvoriti alternativu ulaganju u nekretnine te omogućiti malim i srednjim poduzećima lakši pristup kapitalu.

Objasnio je da je za gospodarstvo loše da poduzeća u potrazi za financiranjem odlaze na strana tržišta i ondje ostavljaju znanje, ideje i kreativni potencijal. Zato smo kroz IPO fond, municipalni fond, jačanje uloge HBOR-a i suradnju s Hanfom nastojali potaknuti upravo najmanje da izađu na tržište kapitala, rekao je.

U tom je kontekstu istaknuo i uvođenje tzv. Sandbox mehanizma, sigurnog okruženja u kojem potencijalni izdavatelji mogu proći cijeli postupak izlaska na burzu bez stvarnih financijskih posljedica. Vjerujem da će taj projekt u budućnosti zaživjeti i biti vrlo uspješan, zaključio je.
 
Reformom Porezne uprave 90 posto poreznih obveza utvrđivat će se digitalnim putem

Govoreći o fiskalizaciji 2.0, istaknuo je da je riječ o dijelu šire digitalne transformacije poreznog sustava, koja se temelji na tri ključna stupa. Prvi je digitalna transformacija same Porezne uprave i njezinih internih procesa, uključujući ePoreznu i mPoreznu, čime će se, kako je rekao, gotovo 90 posto poreznih obveza utvrđivati digitalnim putem.

Drugi stup je uspostava registra stanovništva, projekta koji je Ministarstvo financija preuzelo tijekom njegova mandata. To pokazuje da smo spremni preuzeti odgovornost i za projekte koji možda nisu izvorno u nadležnosti ministarstva, ali su ključni za razvoj fiskalnog sustava, rekao je Primorac.

Treći stup čini fiskalizacija 2.0, koju je opisao kao iskorak prvenstveno prema poduzetnicima.

Fiskalizacija 2.0 obuhvaća oko 300 tisuća poreznih obveznika, a pogreške se otkrivaju odmah

Primorac je poručio da fiskalizacija 2.0 nije tek nadogradnja prethodnog sustava, već potpuno nova platforma.

Objasnio je da je fiskalizacija 1.0 obuhvaćala oko 100 tisuća poreznih obveznika i odnosila se na fiskalizaciju računa prema potrošačima. Fiskalizacija 2.0 obuhvaća oko 300 tisuća poreznih obveznika i temelji se na digitalnoj razmjeni računa među poduzetnicima, krosvalidaciji podataka i sustavima koji automatski prepoznaju pogreške, kazao je.

Dodao je da se pogreške koje su se ranije mogle otkriti tek poreznim nadzorom sada vide odmah, jer sustav ne dopušta slanje, zaprimanje ili fiskalizaciju računa koji ne ispunjava osnovne uvjete. Kazao je da je prilagodba novom sustavu u početku bila zahtjevna i za poduzetnike i za računovođe, ali izrazio uvjerenje da će se početni stresovi ubrzo zaboraviti, a koristi digitalizacije postajati sve vidljivije.

Napravili smo doista kvantni skok, rekao je, dodavši da kako vrijeme bude prolazilo, ljudi će sve više prepoznavati koristi, a ono što je bilo stresno pasti će u drugi plan.

Do danas otvoreno 65 tisuća besplatnih računa

Osvrnuo se i na projekt besplatnih bankovnih računa. Do danas je otvoreno oko 65 tisuća besplatnih računa. Posebno mi je drago što su većina korisnika umirovljenici i druge ranjive skupine, rekao je Primorac, pozvavši sve zainteresirane građane da u svojim bankama zatraže besplatan račun.

Istaknuo je kako je riječ o još jednom projektu kojim se nastojalo ojačati zaštitu potrošača i pojednostaviti financijske usluge građanima.

Na kraju je zahvalio svom timu u Ministarstvu financija, kolegama u Vladi i parlamentarnim zastupnicima na potpori te kazao kako je ponosan što je bio dio ove Vlade i imao priliku sudjelovati u ključnim reformama.

Izvor: HRT/Vlada