Strategijom turizma stvaramo uvjete za brži i kvalitetniji razvoj turizma i osiguravamo osnovu za povlačenje sredstava iz fondova Europske unije čime direktno potičemo investicije u turističku infrastrukturu.
Vizija Hrvatske u 2020. godini: globalno prepoznatljiva turistička destinacija, konkurentna i atraktivna za investicije, koja stvara radna mjesta i na održiv način upravlja razvojem na svom cjelokupnom prostoru, njeguje kulturu kvalitete, a svojim gostima tijekom cijele godine pruža gostoljubivost, sigurnost te autentične sadržaje i doživljaje.
Strategijom razvoja turizma propisano je nekoliko glavnih ciljeva koji će se realizirati do 2020. godine:
- Konkurentnost: predviđen je ulazak Hrvatske među 20 turistički najkonkurentnijih zemalja svijeta;
- Investicije: predviđeno je 7 milijardi eura investicija;
- Poboljšanje strukture i kvalitete smještaja: predviđeno je povećanje hotelskog udjela u ukupnim smještajnim kapacitetima s dosadašnjih 13 posto na 18 posto, ali i povećanje kvalitete obiteljskog smještaja i smještaja u kampovima;
- Zapošljavanje: predviđeno je novih 20 do 22 tisuće direktnih, ali i 10 tisuća indirektnih radnih mjesta;
- Turistička potrošnja: predviđen je rast ukupne turističke potrošnje na oko 14,3 milijarde eura (12,5 milijardi eura inozmene potrošnje).
Statistički podaci za razdoblje od siječnja do studenog 2015. ukazuju na iznimne pozitivne trendove. Prije svega, turistički promet u razdoblju od siječnja do studenog 2015. ostvario je rast broja dolazaka od 8,4 posto
(14,6 milijuna dolazaka) te rast broja noćenja od 6,8 posto
(79,3 milijuna noćenja).
Turistički promet i u razdobljima pred i postsezone bilježi odlične rezultate, tako je u razdoblju svibanj – lipanj i rujan - listopad zabilježeno
7,3 posto više dolazaka (5,6 milijuna) te
6,5 posto više noćenja (25,9 milijuna). Ovo je rezultat dobre promocije i aktivnosti u sklopu projekta
Hrvatska 365.
Ono što je također važno je rast broja novozaposlenih, posebice broj novozaposlenih na neodređeno u turističkim zanimanjima. Broj novozaposlenih u periodu od siječnja do rujna je porastao za
0,2 posto, odnosno iznosio je 36,8 tisuća.
Broj novozaposlenih na neodređeno je porastao za
35 posto, a iznosio je 1,2 tisuće. Prihodi su u prvih 6 mjeseci bili
7,5 posto veći nego li za isto razdoblje u 2014. godini te su iznosili
2,28 milijardi eura.
Razvoj 10 ključnih proizvoda
Polazeći od postojećih obilježja hrvatske turističke ponude, ali i od kvalitativnih značajki hrvatske turističko-atrakcijske ponude, definirano je deset ključnih proizvodnih grupa na kojima valja graditi sustav turističkih proizvoda Hrvatske do 2020. godine:
- Sunce i more
- Nautički turizam
- Zdravstveni turizam
- Kulturni turizam
- Poslovni turizam
- Golf turizam
- Cikloturizam
- Eno i gastroturizam
- Ruralni i planinski turizam
- Pustolovni i sportski turizam
U skladu s Strategijom razvoja turizma u fazi finalizacije su i akcijski planovi koji predstavljaju temelj za budući razvoja i postizanje globalne prepoznatljivosti na turističkom tržištu, tržišnom repozicioniranju, vremenskom proširenju i geografskoj disperziji turističke potražnje, te bogaćenju proizvodnog portfelja turizma. Dosad su predstavljeni akcijski planovi za kulturni, zdravstveni, cikloturizam, socijalni turizam te nacionalni program upravljanja i uređenja morskih plaža.
Kulturni turizam
Kulturni turizam jedan je od deset ključnih proizvoda prepoznat kao jedan od nositelja Strategije razvoja turizma do 2020. godine. Do 2020. godine prognozira se daljnji rast i razvoj kulturnog turizma te se ističe velik značaj ovoga proizvoda za budući rast ukupnog turističkog sektora, posebice u razdoblju pred i posezone.
Ciljevi razvoja kulturnog turizma su koncipirani na preobrazbi Hrvatske u kulturno odredište, s posebno naglašenom važnošću velikih gradova kao pokretača razvoja, te otvaranju novih tržišnih segmenata. Nadalje, bogatstvo hrvatske kulturno-povijesne baštine čini veliku snagu resursno-atrakcijske osnove Hrvatske. O tomu svjedoči velik broj kulturnih dobara pod zaštitom UNESCO-a, kao što su povijesna jezgra Dubrovnika, Dioklecijanova palača u Splitu, Šibenska katedrala, povijesna jezgra grada Trogira, Eufrazijeva bazilika u Poreču i Starogradsko polje, ali i brojna druga vrijedna kulturna dobra. Posebno valja naglasiti da Hrvatska u svojoj bogatoj kulturno-povijesnoj baštini raspolaže s više od tisuću dvoraca, kurija i utvrda, što je iznimni potencijal za budući turistički razvoj, posebice kontinentalnog dijela zemlje.
Temeljem smjernica za razvoj kulturnog turizma koje proizlaze iz Strategije razvoja turizma RH do 2020. te poštujući postavljena ključna razvojna načela, definirano je pet strateških ciljeva.
Ciljevi se odnose na :
- Razvoj i opremanje ključnih nacionalnih kulturno-turističkih
atrakcija kvalitetnim vizitacijskim sadržajima
- Osmišljavanje i priprema kulturno-turističkog proizvodnog portfelja na nacionalnoj i regionalnim razinama za plasman na turističko tržište
- Aktivacija međunarodnog i domaćeg turističkog tržišta dobro osmišljenim marketingom kako bi se stvorila tržišna prepoznatljivost na međunarodnoj razini te potakla domaća potražnja.
- Stvaranje organizacijskih i institucionalnih preduvjete za razvoj kulturnog turizma kroz partnerstva te stalnim unapređivanjem znanja, vještina i kompetencija dionika kulturnog turizma za razvoj proizvoda, poduzetništvo u turizmu i pružanje kvalitetne usluge.
Zdravstveni turizam
Hrvatska je dio jedne od najrazvijenijih regija zdravstvenog turizma u Europi.
Prema kriterijima atraktivnosti i konkurentnosti, zdravstveni turizam ulazi u skupinu potencijalno vodećih turističkih proizvoda Hrvatske. Riječ je o proizvodu koji, potaknut trendom starenja populacije u razvijenim zemljama svijeta i sve izraženijom orijentacijom društva na zdravi život, pokazuje iznadprosječne stope rasta na globalnom turističkom tržištu.
S obzirom na značajne komparativne prednosti Hrvatske, poput kvalificiranog kadra i dobre reputacije zdravstvenih usluga, konkurentnih cijena, ali i blizine i dostupnosti s velikih emitivnih tržišta te opću turističku atraktivnost, moguće je ustvrditi da se radi i o proizvodu s visokim potencijalom rasta i u našoj zemlji.
Strategija razvoja turizma RH i Nacionalna strategija razvoja zdravstva prepoznaju tri oblika zdravstvenog turizma :
- wellness turizam
- lječilišni turizam
- medicinski turizam
Ponuda zdravstvenog turizma u Hrvatskoj danas obuhvaća kompleksan skup pružatelja usluga wellnessa (oko 80 hotela, različiti wellness centri), lječilišnog (15 specijalnih bolnica i lječilišta) i medicinskog turizma (veliki bolnički sustavi i velik broj privatnih ordinacija). Ponuda je disperzirana diljem zemlje iako postoji očigledna koncentracija na Kvarneru, u Istri, županijama Sjeverne Hrvatske te na području Zagreba.
Naša je želja do 2020.godine da zdravstveni turizam u Hrvatskoj bude međunarodno prepoznat ponajviše po poželjnosti svoje raznolike i visokokvalitetne wellness ponude, ali i po znatno unaprijeđenoj kvaliteti ponude lječilišnog turizma te stalno rastućoj globalnoj konkurentnosti za tržište spremnih medicinskih ustanova
.
Hrvatska 365: Doživi Hrvatsku tijekom cijele godine
S temeljnim ciljem jačanja svjesnosti o brendu, tj. razvoja svijesti o Hrvatskoj kao destinaciji s atraktivnom ponudom i tijekom razdoblja pred i posezone, kao i s ciljem upoznavanja poslovnih partnera i potencijalnih gostiju s destinacijama koje u pred i posezoni turistima nude autentične i zanimljive proizvode/sadržaje i iskustva, Hrvatska turistička zajednica osmislila je komunikacijsku/marketinšku kampanju –
Hrvatska 365.
Pod PPS konceptom se podrazumijeva razvoj atraktivne i konkurentne destinacijske ponude s dodanom vrijednošću u razdoblju pred i posezone koja će pozicionirati Hrvatsku kao zemlju koja izvan glavne turističke sezone nudi posebne, autentične i privlačne turističke proizvode, dostupne cestovnim i/ili zračnim prijevozom, zatim, kreirati nove motive dolaska i proizvode za različite potrošačke segmente i tržište posebnih interesa, prilagođene preferencijama kupaca i omogućiti produženje turističke sezone, smanjenje sezonalnosti te povećanje turističkog prometa.
U pilot programu Hrvatska 365 za posezonu 2014. godine sudjelovale su
22 destinacije koje su po prvi puta formirane neovisno o administrativnim granicama i u kojima je više od 50% turističkih sadržaja otvoreno.
Već je pilot projekt pokazao da je na lokalnim i županijskim razinama prepoznat njegov izuzetan značaj. Tako je u 2015. godini temeljem objavljenog javnog poziva u projekt „Hrvatska 365“ uključeno ukupno 40 destinacija iz svih dijelova Hrvatske.
Projekt „Hrvatska 365“ vrlo pozitivno prihvatili su i strani partneri – zrakoplovne kompanije, turoperatori i turističke agencije koji su stalno naglašavali da je proširenje i poboljšanje ponude sadržaja, koji ne ovise o vremenskim prilikama i koji su prilagođeni preferencijama kupaca u razdoblju pred i posezone, temeljni uvjet za produženje sezone.
Cilj je brendirati sve destinacije i sve objekti koji će biti uključeni u turistički proizvod pod sloganom Hrvatska 365, koji je zaštićen kao autentični turistički proizvod.
Croatia : Full of Life
Hrvatska je iznimno bogata turistička zemlja, koja je puno više od 'sunca i mora'. Kako bi se predstavili našim gostima kao destinacija koja nudi veliki broj različitih životnih stilova, predstavljen je i novi komunikacijski koncept „Croatia, Full of life“.
Taj koncept predstavlja kompletnu komunikacijsku platformu Hrvatske kao turističke destinacije te je novi koncept ujedno i temelj nove strategije pozicioniranja hrvatskog turizma na međunarodnom tržištu.
Odabirom ovog koncepta ujedno se mijenja i dosadašnji slogan hrvatskog turizma „Mediteran kakav je nekad bio“ nakon 15 godina upotrebe. Ipak, odabrani komunikacijski koncept ne predstavlja samo slogan, već kompletnu platformu iz koje će proizlaziti priče o Hrvatskoj kao turističkoj destinaciji.
Razvojna načela hrvatskog turizma do 2020. godine
Poželjan razvoj hrvatskog turizma podrazumijeva upravljanje resursima koje udovoljava osnovnim ekonomskim, socijalnim i estetskim kriterijima dugoročno održivog poslovanja uz rast blagostanja, očuvanje kulturnog integriteta te vitalnih ekoloških sustava i biološke raznolikosti. Sukladno tome, viziju razvoja turizma do 2020. godine će se temeljiti na sljedećih deset načela:
