Državna matura uvest će se 2009., zapisano je u Planu razvoja sustava odgoja i obrazovanja do 2010. što ga je danas utvrdila hrvatska Vlada.
ZAGREB, 9. lipnja 2005.(Hina) - Državna matura uvest će se 2009., zapisano je u Planu razvoja sustava odgoja i obrazovanja do 2010. što ga je danas utvrdila hrvatska Vlada.
Ujedno je utvrdila i izmjene Zakona o srednjem školstvu prema kojima će učenici, koji ove jeseni upišu prvi razred gimnazije, polagati državnu maturu.
Državnu maturu polagat će i učenici koji se godinu dana kasnije, dakle školske godine 2006/2007., upišu u prvi razred četverogodišnje strukovne ili umjetničke škole.
Kako bi budući srednjoškolci i njihovi roditelji na vrijeme znali sve o uvođenju državne mature, Ministarstvo znanosti i obrazovanja traži da Sabor izmjene izglasa po hitnom postupku, prije 30. lipnja kada počinju prijave za upis u ljetnom roku.
Ministarstvo predlaže i da ministar propisuje uvjete i načine za organiziranje izleta i ekskurzija, da ravnatelja srednje škole imenuje i razrješava školski odbor, da nastavnik s navršenih 65 godina života
i najmanje 20 godina staža obavezno odlazi u mirovinu, s tim da može raditi dok ne istekne školska godina u kojoj je ispunio te uvjete.
Po prijedlogu Ministarstva, radnici srednjih škola i učeničkih domova liječnički će se morati pregledati svake tri godine.
Vlada se suglasila da se u Kninu osnuje Veleučilište Marko Marulić, sa studijskim programima trgovinskog poslovanja i poduzetništva, prehrambene tehnologije, poljoprivrede krša, konkretno stočarstva i biljne proizvodnje.
Želimo da ljudi u Kninu ostaju, a za tu perspektivu Knin mora imati visoko učilište, istaknuo je premijer Ivo Sanader.
Plan razvoja obrazovanja u idućih pet godina financijski će pomoći Međunarodna banka za obnovu i razvoj, a Vlada je odobrila da se pokrene postupak za sklapanje ugovora o zajmu vrijednom 85 milijuna dolara.
Saboru je pak predložila potvrđivanja okvirnog zajma za komunalnu infrastrukturu za projekt "Integralni razvoj lokalne zajednice", težak ukupno oko 300 milijuna eura, od čega bi se polovica financirala zajmom Europske investicijske banke.
Pisane vijesti
