„Naravno da nismo zadovoljni“, rekao je Ćorić, pojasnivši da, kada se govori o strukturi, porast je najvećim dijelom ponovno izazvan u segmentu usluga koje su poskupjele za 7,7 posto, a potom i segmentu hrane, pića i duhana.
Dodao je da se usluge u dijelu smještaja, odnosno ugostiteljstva ne kreću u dobrom i pozitivnom smjeru kada je riječ o turističkoj sezoni koja nam predstoji. „Svi moramo biti svjesni da će nastavak ovog trenda sigurno donijeti loše rezultate, a to je ono što želimo izbjeći“, ustvrdio je ministar.
Rekao je da će Vlada, kao i u proteklim godinama, ići u smjeru zaštite najranjivijih skupina. Odlukom Vlade, dodao je, već će se u narednom razdoblju, produljiti i dalje međustopa poreza na dodanu vrijednost u segmentu distribucije plina.
„Hrvatskoj u 2026., barem što se tiče proračunskih korisnika, slijedi racionalizacija i to je ono na čemu ćemo inzistirati, a to pretpostavlja, prije svega, održanje fiskalne politike i pozicija koje će omogućiti da fiskalna stabilnost i dalje bude podloga za dobar ekonomski rast“, ustvrdio je Ćorić.
Ministar je stopu inflacije "stavio u liniju" s rastom hrvatskog BDP-a u četvrtom kvartalu za 3,6 posto, pri čemu je hrvatsko gospodarstvo u cijeloj 2025. poraslo za 3,2 posto. Kazao i da nas ovi rezultati pozicioniraju u sam vrh zemalja Europske unije, dodavši da ovako visoke stope rasta prate i nešto više stope inflacije.
Međutim, kazao je, ono od čega ne možemo pobjeći je da u nekim segmentima ta inflacija ne bi trebala biti tako visoka. „Još jednom ću apostrofirati segment usluga“, zaključio je Ćorić.
Ukoliko sukob na Bliskom istoku potraje, uz rast cijena energenata, doći će i do povećanih stopa inflacije na globalnoj razini, pa tako i u Hrvatskoj.
Rast cijena energenata ne daje razloga za optimizam
Novinari su ministra pitali i očekuje li "val poskupljenja" s obzirom na eskalaciju sukoba na Bliskom istoku, koja je rezultirala i trenutačnim rastom cijena energenata. Rekao je da jučerašnji i današnji rast cijene energenata nam definitivno ne ide u prilog i ne daje razlog za optimizam.
Međutim, ponovio je da se nada da će sukob na Bliskom istoku vrlo brzo stati, a ukoliko do toga dođe, vjeruje da neće biti niti dugoročnih posljedica po razinu cijena, kako nafte, tako i plina.
S druge strane, ukoliko sukob potraje, kazao je Ćorić, doći će prije svega do "preslagivanja" distribucijskih ruta, ali isto tako i proizvodnje.
"To u pravilu vrlo vjerojatno znači i porast cijena energenata, a porast tih cijena neminovno će dovesti do rasta cijena svih onih proizvoda čija proizvodnja ovisi o tim energentima. Dakle, i do povećanih stopa inflacije na globalnoj razini. Hrvatska, kao niti jedna druga ekonomija, to ne može izbjeći", ustvrdio je Ćorić.
Tvrdnje sindikata jednostavno ne stoje, nema razloga za prosvjed
Upitan o sindikalnim najavama travanjskog prosvjeda za veće plaće i mirovine, Ćorić je podsjetio na nedavne pregovore države sa sindikatima državnih i javnih službi, kao i relativno nedavnu veliku reformu plaća u javnom sektoru. Tako je, ustvrdio je, porast plaća u proteklih 4 do 5 godina, u kojima je prosječna stopa inflacije bila "nešto viša" u odnosu na desetljeća prije, bio značajno veći od kumulativne inflacije.
"Zbog toga ovakva tvrdnja jednostavno ne stoji", ocijenio je.
Ćorić je uvjeren da dogovoreno povećanje odražava realnost kako ekonomskih kretanja, tako i mogućnosti u proračunu za 2026. godinu.
Kazao je da je upravljanje javnim financijama, kao i ukupnom ekonomskom politikom, najvećim dijelom doista u ingerenciji Vlade. Međutim, ocijenio je, isto tako su potrebni i odgovorni partneri, u ovom konkretnom slučaju sindikati.
"Za prosvjed koji se najavljuje, doista, barem u kontekstu primanja, odnosno dinamike njihova rasta proteklih godina, nema potrebe, odnosno nema razloga", smatra ministar.
Upitan o uhićenjima na području četiri hrvatske županije, a prema neslužbenim podacima među uhićenima su i dvojica direktora u HEP-u, Ćorić je rekao da je to negativna poruka i da svaki takav incident treba tretirati.
"Moram priznati da nisam vidio detalje jer sam jutros bio u nekim drugim temama. Međutim, neovisno o tome, načelno, generalno, to je za osudu. Svaka devijacija, pronevjera državnog novca, odnosno novca javnih poduzeća, je nešto što treba osuditi", poručio je.
Izvor: Hina/Vlada