Krize zahtijevaju više društvene solidarnosti, a profit mora imati mjeru

Podsjetio je da je početkom godine s predstavnicima sindikata državnih službi dogovorena povećanja osnovice u formuli 1+1+1 posto, u travnju, kolovozu i prosincu.

Naglasio je i kako to nikako ne dovodi u pitanje indeksaciju mirovina.

„Ovu godinu ćemo iskoristiti za kolektivno pregovaranje, ali ne očekujem da će biti novih povećanja tijekom ove kalendarske godine“, dodao je.

Osim toga, dodao je, uvodi se moratorij na administrativne cijene koje određuje država.

Paket sadrži i nekoliko poreznih izmjena, naveo je premijer, prvenstveno ukidanje poreza na dohodak na mirovine, što se odnosi na 580 tisuća umirovljenika.

Riječ je, istaknuo je, o inicijativi koju itekako podržavaju i Stranka umirovljenika, koja je dio koalicije, i Matica umirovljenika Hrvatske.

Porez na marže djeluje i preventivno, sama najava može dovesti do smanjenja određenih cijena

Jedna od poreznih izmjena je i uvođenje poreza na marže, kazao je premijer.

U okolnostima u kojima je hrvatska država, što dubljom integracijom u srce Europske unije i Schengenom i eurom, ogromnim investicijama u regionalni razvoj i infrastrukturu, stvaranjem preduvjeta za rast gospodarstva, rekordno visokom zaposlenošću i niskom nezaposlenošću, nominalnim rastom prosječne, plaće od 108, a realnim od 49 posto, primjećujemo da dio aktera ima veliku dobit, iznad one koja je bila prethodnih godina, pojasnio je predsjednik Vlade.

„Smatramo da, ako netko ima dobit na tim maržama 50 posto, tu nešto ekonomski ne štima, da je ta cijena previsoka i dovodi dio ljudi u nepovoljniji položaj“, kazao podsjetivši da će iz tih mjera biti izuzeti izvoznici te mikro i mala poduzeća.

Ta će se mjera, dodao je, odnositi na otprilike 1.700 kompanija prema izračunima Ministarstva financija.

Uz to, dodao je, sama najava ovakvog poreza djelovat će i preventivno, što znači da bi moglo doći do smanjivanja određenih cijena.
 
Nikoga nećemo ugroziti nego samo učiniti sustav pravednijim

Što se tiče samostalnoga rada, premijer je podsjetio da je prije 10 godina bilo 25 tisuća onih koji su se bavili samostalnim radom kojima se priznalo za rashode 85 posto troškova. Njih je danas 101 tisuća i imaju povoljniji tretman nego netko tko radi i plaća sva davanja i doprinose.

Cilj te mjere nije nikoga ugroziti, naglasio je, nego samo učiniti sustav pravednijim i dodao kako je to dobro izbalansirano i promišljeno.

Podizanje praga za kratkoročni najam još je jedna od poreznih izmjena, a prva i druga kategorija tiče se samo 93 jedinica lokalne i područne samouprave.

Podsjetio je da je donji prag za drugu kategoriju bio po krevetu godišnje 70 eura, sad će se podići na 100. U prvoj kategoriji donji prag bio je 100 eura godišnje po krevetu, a sada će biti 150.

„To je gotovo simbolična provedba načela pravednosti“, poručio je predsjednik Vlade.  
 
Inflacija najviše pogađa one koji imaju najmanje, zato ostaju na snazi sve ranije mjere

Ako smo zajedno sačuvali socijalnu koheziju u vrijeme energetske krize izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu, ako smo zajedno prošli kroz gospodarske posljedice pandemije Covida, ako smo ulagali velike napore u obnovu Zagreba i Banovine te među prvima reagirali na rast cijena naftnih derivata, onda je naš cilj jasan - voditi računa o svima, istaknuo je, najavivši da će cijene naftnih derivata ponovno biti smanjene u ponedjeljak.

Premijer je kazao kako je borba s inflacijom borba za one u našem društvu koji imaju manja primanja te ih inflatorni pritisci pogađaju najviše.

Zato na snazi ostaju mjere poput reguliranja cijena naftnih derivata, subvencioniranja cijena struje i plina, sniženih stopa PDV-a i zamrzavanja cijena 100 proizvoda iz potrošačke košarice.

Netočno je da je povećanje plaća u državnom sektoru temelj inflacije

Premijer je odbacio tvrdnje da su povećanja plaća u državnom i javnom sektoru glavni uzrok inflacije, poručivši da su najveći inflatorni pritisci posljedica energetskih šokova, rata u Ukrajini, potresa i snažnog investicijskog ciklusa.

Podsjetio je da je iz državne i javne službe godinama praćen odljev kvalitetnih ljudi u privatni sektor istaknuvši da je u jednom trenutku taj trend postao zabrinjavajući.

Da bismo ih motivirali, nakon puno godina svjesno smo i namjerno povećali plaće, ali smo to mogli iznijeti, poručio je istaknuvši reformu sustava koeficijenata koju 30 godina nitko nije htio taknuti, a ova ju je Vlada provela u dijalogu sa socijalnim partnerima.

Politička volja SDP-a bila je da se smanji utjecaj Hrvata izvan Hrvatske

Upitan o mogućnosti uvođenja dopisnog glasovanja, premijer je podsjetio da su Milanović i SDP, kad se mijenjao Ustav, ucijenili tadašnju Vladu Jadranke Kosor da se ne smije glasati izvan diplomatskih misija i konzularnih ureda.

Time su, naglasio je, eliminirali ogroman broj Hrvata van Hrvatske koji žive daleko van sjedišta diplomatskih misija.

„To je politička volja SDP-a da izbace fizičku mogućnost glasanja Hrvata izvan Hrvatske, da im se smanji broj pa da se time smanji utjecaj“, ustvrdio je dodajući da su tada, u konačnici, sveli kvotu Hrvata izvan Hrvatske na samo tri zastupnika u Hrvatskom saboru.

„Hoće li nam dopustiti da dvotrećinskom većinom promijenimo Ustav“, upitao je istaknuvši da nacionalne manjine imaju osam zastupnika, što je ocijenio dobrim, a Hrvati izvan Hrvatske samo ta tri.

„Mi smo za, može sutra“, dodao je.

Deset tisuća eura za kvadrat je nevjerojatno, nije ovo Manhattan

Osvrnuo se na pitanje novinara i na cijene najma, podsjetivši na Vladinu politiku priuštivoga stanovanja te čitav niz mjera koje se provode upravo s ciljem da se mladim obiteljima omogući rješavanje stambenog pitanja.

Rast tih cijena, dodao je, jedan je od razloga za uvođenje malo većeg praga za kratkoročni najam u turizmu, a cilj svih mjera jest upravo da se prema načelu solidarnosti sve pokuša izbalansirati.

Ljudi će prodati skupo, ako ima netko tko će platiti puno i tu ne možemo ništa, poručio je.

„Nema tog mehanizma kojim ćemo reći nemojte platiti deset tisuća eura za kvadrat. Što ja mislim da je nevjerojatno, pa nije ovo Manhattan“, dodao je.