Zalažemo se za napredak europskog puta Sjeverne Makedonije i jačanje gospodarskih odnosa

Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravio je u Ohridu u prigodi službenog posjeta Sjevernoj Makedoniji tijekom kojeg je s premijerom Hristijanom Mickoskim potpisao Sporazum o strateškoj suradnji.

Istaknuo  je da on pruža mogućnost ne samo za intenziviranje političkog dijaloga, što mu je glavni cilj, već i vrlo sadržajnu sektorsku suradnju.

Podsjetio je da je potpisan i sporazum između ministara nadležnih za energetiku kako bi se i u tom segmentu dodatno razvijala suradnja između Hrvatske i Sjeverne Makedonije.

U ovom trenutku razmjena je dosegla gotovo 350 milijuna eura godišnje, naveo je, a održani Poslovni forum predstavlja vrlo značajno iskazani interes hrvatskih izvozno orijentiranih tvrtki, a slično je i s makedonske strane.

Područje za produbljivanje gospodarske suradnje osobito vidi u prehrambenoj industriji, poljoprivredi, energetici, građevinarstvu, obrambenom i ICT sektoru.

Sjevernoj Makedoniji učinjena nepravda, razumno je traženje jamstava

Osvrnuo se i na europski put Sjeverne Makedonije, ocijenivši ga duboko nepravednim i podsjetivši da članstvo nije uspjela ostvariti, što zbog odnosa s Grčkom što, u zadnje vrijeme, s Bugarskom.

Razne vlade, dodao je, poduzele su brojne reforme usmjerene na ispunjavanje kriterija, bilo političkih, ekonomskih ili sektorskih.

Smatramo da treba doći do rješenja koje bi omogućilo napredak, poručio je dodajući da trenutna situacija nije dobra, ne samo za Sjevernu Makedoniju, nego i za proces proširenja općenito.

 „Situacija koja nije dopustila ni otvaranje pregovora i zahtijeva dodatne izmjene Ustava i određenih protokola, koji su realno politički vrlo osjetljivi za makedonski narod, što ja itekako razumijem“, dodao je istaknuvši da su takvi izazovi teški za svaku vladu i narod u smislu održavanja stupnja entuzijazma i privrženosti Europskoj uniji.

Govoreći o trenutnoj situaciji, kazao je da vjeruje da će se, dolaskom novog premijera na čelo bugarske Vlade, Radeva, koji ima veliko političko iskustvo, u bilateralnim razgovorima ta tema vrlo brzo otvoriti.

Uz to, za nekoliko dana u Crnoj Gori, gdje se održava sastanak na vrhu između Europske unije i zemalja Zapadnog Balkana, razgovarat će se općenito o daljnjoj dinamici proširenja, jer ona sada uključuje i Ukrajinu, Moldovu i sve zemlje u našem susjedstvu.

Smatra razumnim stav makedonske vlade i premijera Mickoskog, koji traže određena jamstva od Europske unije.

„Kad se čovjek jednom opeče, onda puše i na hladno. Jer i ranije je bilo situacija kada se mislilo da je sve riješeno, kada se ispune određeni kriteriji pa su se najedanput stvarali novi izazovi i novi preduvjeti za otvaranje pregovora. Ako se nešto dogovori, onda za godinu dana ne bi trebalo biti novih prepreka“, poručio je.  

Postoji politička volja u institucijama EU za proširenjem

Upitan smatra li proces proširenja živim, podsjetio je da je posljednja zemlja koja se pridružila Europskoj uniji bila upravo Hrvatska i to prije 13 godina.

Dodao je da mu se čini da postoji određena politička volja, prije svega na razini institucija, ovog saziva Komisije i Europskog parlamenta, da se nešto dogodi s proširenjem.

U tom se kontekstu osvrnuo i na prijedlog njemačkog kancelara Friedricha Merza, ocijenivši ga očekivanim. Bilo je jasno, dodao je, da očekivanje da će Ukrajina postati članica Europske unije 1. siječnja 2027. nije bilo utemeljeno na realnim procjenama.

Temeljem iskustva dosadašnjih proširenja, dodao je, Njemačka nudi novi model koji bi bio nalik proširenju, dao bi određene privilegije Ukrajini, prije svega omogućujući ukrajinskim ministrima i zastupnicima pridruženi status prema institucijama, a također i mogućnost sudjelovanja u određenim sektorskim politikama, uz značaja financijska sredstva koja su važna kao dio šireg paketa mirovnog plana za Ukrajinu.

Dodatno bi taj model dao lijek koji bi brzo djelovao i bio bi percepcijski dobro prihvaćen u Ukrajini, smatra premijer Plenković.

Ako se postigne dogovor o novom pristupu proširenju, on mora vrijediti za sve

Merz naravno dotiče i ostale zemlje i sugerira otvoreniji razgovor o proširenju, kazao je premijer, dodajući da je ta tema drugačija ako se gleda načelno ili ako se gleda konkretno.

„Konkretno je do sada vrijedilo pravilo: individualne zasluge, individualna postignuća, strukturirani proces s poglavlja na klastere, pregovori, zaključivanje sporazuma, ratifikacija, članstvo“, pojasnio je.

Pritom je istaknuo vrlo jasnu poziciju Hrvatske - ukoliko dođe do novog modela koji bi podrazumijevao neke prečice, odnosno brže putove, te prečice moraju vrijediti za sve.

„Ne mogu vrijediti samo za neke, a za druge ne. Pogotovo ne za zemlje iz jugoistočne Europe koje čekaju dugo godina, poput Sjeverne Makedonije, ili za nas posebno važnu Bosnu i Hercegovinu, gdje su Hrvati konstitutivan i ravnopravan narod“, poručio je.
 
Hrvatska je generalno za proširenje; Crna Gora mora ispuniti još neke kriterije

Na pitanje misli li da je Crna Gora najozbiljniji kandidat za buduće proširenje i kakva je hrvatska perspektiva na tu crnogorsku ambiciju, premijer je kazao da je realno Crna Gora najnaprednija u institucionalnom pregovaračkom procesu.

Albanija je također ostvarila veliki napredak, Srbija je nešto sporija, situacija sa Sjevernom Makedonijom je takva kakva jest, a Bosna i Hercegovina čeka otvaranje svojih pregovora, iako je politička odluka donesena na razini Europskog vijeća, dok Kosovo koje je nepriznato od pet članica Europske unije ima Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, naveo je.

„Što se tiče Hrvatske, mi smo generalno za proširenje. Godinama pomažemo Crnoj Gori u ispunjavanju reformi i prenošenju znanja. Cijeli prevedeni acquis, odnosno pravnu stečevinu Europske unije, na kojoj smo radili, prevodili i u koju smo ulagali, besplatno smo ustupili svim državama jugoistoka Europe“, istaknuo je.

Što se tiče Crne Gore, kazao je, postoje određena otvorena pitanja i neki potezi koji su bili vrlo loši i iznenađujući prije dvije godine, a koji su se dogodili u Narodnoj skupštini Crne Gore, suprotno onome što se očekivalo,  što je obećano i što je dogovoreno.

„Crna Gora je poziciji da, u pogledu poglavlja 31, vanjska sigurnosna politika, koje podrazumijeva dobrosusjedske odnose, treba ispuniti još neke kriterije. Naši ministri vanjskih poslova zaduženi su da razgovaraju na tu temu i kada i ako se ti kriteriji ispune, onda ćemo odlučivati o daljnjim koracima“, ustvrdio je.

Važno je spriječiti prelijevanje globalne nestabilnosti na područje jugoistoka Europe

Osvrnuo se i na sigurnosnu situaciju u regiji kazavši da se cijeli svijet nalazi u vrlo izazovnom sigurnosnom kontekstu, od ruske agresije na Ukrajinu koja traje već više od četiri godine, do rata na Bliskom istoku.

„Vrlo je važno da se ova globalna nestabilnost ne prenese i na područje jugoistočne Europe“, upozorio je podsjetivši na brojne probleme u proteklim desetljećima, od agresije velikosrpskog Miloševićevog režima na Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu, pa kasnije na Kosovo, zatim probleme u Sjevernoj Makedoniji i tako dalje.

U održavanju te stabilnosti, istaknuo je, važna je poruka prvo suradnja država, a drugo njihov europski put koji je sidro i koje sprječava određene sukobe, što je u konačnici i povijest cijelog procesa europske integracije.

S druge strane, upozorio je, ne možemo pobjeći od činjenice da postoje otvorena pitanja.

„Odnosi Srbije i Kosova daleko su od dobrih, taj dijalog je sada vrlo škrt i nije posebno intenzivan. U Bosni i Hercegovini postoje određeni signali da situacija bude bolja. Što se tiče ostalih zemalja, mislim da se svatko trudi da nešto napravi“, kazao je.

Demonstracije u Srbiji traju već nekoliko godina, u kojima jedna skupina ljudi već dugi niz godina demonstrira za promjenu vlasti, a sve to utječe na stabilnost cijelog jugoistoka Europe, smatra premijer Plenković.

U tom kontekstu je dodao da Hrvatska reagira uglavnom na elegantan način ne pridajući veliku pozornost tome da se interna situacija u Srbiji najlakše rješava tako da se fokus prebacuje na nekoga u susjedstvu, obično na Hrvatsku.

„Hrvatska nema nikakve veze s unutarnjom nestabilnošću i studentskim ili drugim prosvjedima u Srbiji, već je to unutarnje pitanje Srbije i tako to i tretiramo“, poručio je.

Hrvatska je ispunila apsolutno sve nacionalne zadaće, sada jačamo gospodarstvo i ulažemo u obranu

Hrvatska je, naglasio je predsjednik Vlade, riješila apsolutno sve svoje nacionalne zadaće, od pobjede u obrambenom Domovinskom ratu i oslobađanja okupiranog teritorija do članstva u NATO-u, Europskoj uniji, Schengenu i eurozoni, a uskoro i OECD-u.

Sada imamo strateški zadatak i ustavnu obvezu brinuti se o Hrvatima izvan Hrvatske, bilo da se radi o Hrvatima u Bosni i Hercegovini kao konstitutivnom narodu, bilo da se radi o hrvatskim nacionalnim manjinama u susjednim nam zemljama, bilo o hrvatskoj dijaspori, istaknuo je.

Uz jačanje gospodarstva, dodao je, Hrvatska puno ulaže i u svoje obrambene sposobnosti da  bi ispunila ciljeve prema NATO-u, ali i da bi osigurala svoju sigurnost u budućnosti, kako se nikada više ne bi ponovila 1991. godina.

Raste broj makedonskih turista koji posjećuju Hrvatsku

Govoreći o međusobnoj razmjeni turista, premijer Plenković kazao je da je Hrvatska je jaka turistička destinacija, na 18. mjestu turističke ljestvice svijeta.

„Hrvatska je do sada dosegla oko 22 milijuna turista godišnje, oko 110 milijuna noćenja, 15 milijardi i 300 milijuna eura prihoda od turizma i gospodarskih aktivnosti povezanih s turizmom, tako da smo u vrlo solidnoj poziciji“, istaknuo je.

Što se tiče Makedonaca koji posjećuju Hrvatsku, istaknuo je da ih je lani bilo 55.000, što je rast od 10% u odnosu na prethodnu godinu, dok oko 25.000 Hrvata godišnje posjeti Makedoniju, dodao je izrazivši uvjerenje da će ih u budućnosti biti još više.