Projekt BrAIn temelj za novi pristup obrazovanju u doba umjetne inteligencije

"Umjetna inteligencija može pomoći nastavnicima i učenicima, ali nikada ne smije zamijeniti učitelja. Cilj je naučiti sve sudionike obrazovnog sustava kako odgovorno koristiti tehnologiju i prepoznati razliku između točnih i netočnih informacija“, rekao je Fuchs.

Dodao je da je Hrvatska među prvim državama koje sustavno razvijaju kurikulum za korištenje umjetne inteligencije u obrazovanju, a projekt se provodi u suradnji s Hrvatskom akademskom i istraživačkom mrežom CARNET i Hrvatskim katoličkim sveučilištem.

Puljiz: Tehnologija nije ni rješenje niti problem, ona je alat

Projekt BrAIn, vrijedan oko 16 milijuna eura, pokrenut je da bi se istražilo kako digitalne tehnologije i umjetna inteligencija utječu na dobrobit djece i mladih te kako ih odgovorno uključiti u obrazovni sustav, istaknuo je pomoćnik ravnatelja CARNET-a za umjetnu inteligenciju Juraj Bilić.

"Tehnologija nije ni rješenje niti problem, ona je alat. Način na koje ćemo je koristiti u obrazovanju ovisi o našim odlukama, našim politikama i suradnji svih dionika u sustavu", kazao je ravnatelj CARNET-a Hrvoje Puljiz.

Istraživanje je provedeno u 46 škola (24 osnovne i 22 srednje) iz 16 županija koje sudjeluju u projektu BrAln, u razdoblju od siječnja do svibnja 2025., kombinacijom kvantitativne i kvalitativne metodologije. U anketnom dijelu sudjelovalo je ukupno 3913 učenika, 924 roditelja/skrbnika te 382 nastavnika, a u 92 fokus grupe 299 učenika, 51 roditelj/skrbnik i 128 nastavnika te su provedeni intervjui s 23 stručna suradnika i 22 ravnatelja.

Na temelju rezultata istraživanja izrađene su preporuke za učenike, roditelje, nastavnike i škole.

Preporuke naglašavaju važnost kritičkog razmišljanja, zaštite privatnosti, sprječavanja elektroničkog nasilja te pronalaženja ravnoteže između digitalnog i svakodnevnog života. Njihov je cilj pomoći školama i obiteljima da koriste prednosti digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije, uz istodobno smanjivanje rizika i očuvanje dobrobiti djece i mladih.

Učenici se tehnologija uglavnom koriste za zabavu, rjeđe za školu

Rezultati pokazuju da učenici digitalne tehnologije dominantno koriste tijekom dana, više od tri sata, za gledanje sadržaja, korištenje društvenih mreža, slušanje glazbe, igranje igrica i komunikaciju. Učenici osnovnih škola, njih 31,1 posto najviše gleda, sadržaje, a srednjoškolci društvene mreže - 40,9 posto.

Gotovo svaki drugi učenik koristi alate umjetne inteligencije, a procjenjuju da ih koriste oko sat vremena dnevno. U osnovnim školama oko 26 posto učenika ih koristi gotovo svaki dan za učenje, dok je u srednjim školama taj udio između 40 i 50 posto.

Učenici kao prednosti umjetne inteligencije navode brži pristup informacijama, lakše pronalaženje sadržaja i pomoć pri učenju. Istodobno prepoznaju i rizike poput netočnih informacija, smanjenja samostalnosti, varanja ili smanjenja kreativnosti.

Također, 72,4 posto učenika osnovnih škola kazalo je da digitalne uređaje koriste prije spavanja, a prije spavanja koristi ih čak 88,4 posto srednjoškolaca.
 
Roditelji najviše zabrinuti zbog pretjeranog oslanjanja djece na AI, mnogi nastavnici žele dodatne edukacije

Roditelji imaju podijeljena mišljenja o korištenju digitalnih tehnologija u obrazovanju - iako prepoznaju da tehnologija može pomoći u učenju, izražavaju zabrinutost zbog pretjeranog oslanjanja na umjetnu inteligenciju, smanjenja kritičkog mišljenja i kreativnosti kod djece.

Najveće brige roditelja odnose se na izloženost djece nasilnim i štetnim sadržajima, dezinformacijama, sigurnost osobnih podataka te razvoj problematičnih navika korištenja tehnologije.

Kao najvažniji oblik roditeljskog nadzora navode razgovor s djecom o korištenju tehnologije.

Nastavnici digitalne tehnologije najčešće koriste za pripremu nastavnih materijala, prezentacije i organizaciju nastave, primjerice za generiranje ideja ili materijala. Na nastavi i u radu s učenicima često ili vrlo često aplikacije temeljene na umjetnoj inteligenciji koristi 9,4 posto nastavnika OŠ, 14,7 posto nastavnika gimnazijskih programa te 22,5 posto nastavnika strukovnih programa.

Kao prednosti tehnologije navode veću motivaciju učenika i interaktivnost nastave, dok među najvećim izazovima ističu netočnost informacija, mogućnost neetičnog korištenja i smanjenje samostalnog rada učenika.

Istraživanje je također pokazalo da mnogi nastavnici žele dodatne edukacije o korištenju umjetne inteligencije, posebno one prilagođene različitim razinama digitalnih vještina.

Ravnatelji škola tehnologiju vide kao alat koji može unaprijediti organizaciju rada škole, administrativne procese i personalizirano učenje. Smatraju da digitalna tehnologija može povećati motivaciju učenika i učinkovitost nastave, ali upozoravaju i na potrebu jačanja digitalne pismenosti i kritičkog mišljenja kod učenika.

Također naglašavaju važnost kontinuirane edukacije svih sudionika obrazovnog sustava.

Fuchs: Vršnjačko nasilje jedan je od glavnih razloga za zabranu mobitela u školama
 
Nakon sudjelovanja na predstavljanju rezultata istraživanja, ministar je izrazio zadovoljstvo rezultatima zabrane korištenja mobitela u osnovnim školama, pojasnivši da je vršnjačko nasilje, uz posljedice po psihofizički razvoj mladih, jedan od glavnih razloga za tu zabranu.

„Zabrana korištenja mobitela u osnovnim školama prolazi onako kako je i zamišljeno, a i prije donošenja pravilnika otprilike 80 posto škola je već zabranjivalo korištenje mobitela. Nemamo negativnih povratnih informacija da u nekim školama ima problema. Svi se slažemo da su učenici, pa i djeca u predškolskoj dobi, previše na mobitelima i tabletima, što sigurno ima utjecaja na njihov psihofizički razvoj i vidljive probleme koji su generirani njihovom pretjeranom upotrebom”, rekao je ministar.

U školi su mobiteli bili zabranjeni za vrijeme nastave, ali su ih pod odmorima koristili 35 do 40 minuta i taj dio izloženosti je bitno manji od onoga što djeca prolaze izvan škole dok kod kuće nemaju ograničenja i koriste ih tri do šest sati. To je, naravno, loše, ali tu su roditelji ključni da ograničavaju korištenje, poručio je ministar.

Negativna posljedica imanja mobitela u školama, upozorio je, vezana je i za vršnjačko nasilje gdje se upotrebom mobitela može prijetiti, ali puno važnije je snimanje mobitelom raznih zbivanja u školi, bilo da su nekoga htjeli izložiti digitalnom nasilju distribuirajući slike koje nisu afirmativne, a s, druge strane, ima i tučnjava koje se snimaju i stavljaju na društvene mreže i distribuiraju.

Većina tog nasilja bila je izvan škola, ali bilo ih je i školskim prostorima, i to je jedan od glavnih razloga za zabranu, ustvrdio je.

EU u nekoliko zemalja provodi eksperimentalni pristup o mogućoj zabrani društvenih mreža

Kada je riječ o zabrani društvenih mreža za mlađe od 15 godina, što su neke zemlje već uvele, Fuchs kaže da nitko još nije do kraja riješio na koji način provesti tu zabranu. Da se ona može tako jednostavno provesti, o tome bi se već donijeli zaključci na razini Europske unije koja itekako razmišlja o tome.

EU u nekoliko zemalja provodi eksperimentalni pristup o mogućoj zabrani društvenih mreža po nekoliko modela kako bismo vidjeli koji bi bio najprihvatljiviji model, no još nemamo rezultate, kazao je.

Najlakše je zabraniti, ali na koji će se način to tehnički provoditi, kako će se kontrolirati i kako zadovoljiti niz zahtjeva koji se postavljaju kao preduvjet bez da se prepoznaju osobni podaci onoga tko se logira, nije to baš tako jednostavno, ali postoje smjernice, no to je još uvijek u fazi dogovora i eksperimentalnog provjeravanja. Zato donositi neki zakon prije nego što se nešto može napraviti nema smisla, poručio je.

O modularnoj nastavi: Nikome od nastavnika nije smanjeno nastavno opterećenje

Govoreći o modularnoj nastavi, Fuchs je rekao da nikome od nastavnika nije smanjeno nastavno opterećenje. Neke satnice su, sukladno promjenama i reformi strukovnog obrazovanja, jesu smanjene, ali to ne znači da ti nastavnici ne mogu dobiti zaduženje kroz međukurikularne predmete i teme u strukovnom obrazovanju u nekim drugim segmentima, rekao je.

Ove godine smo imali dvije tisuće učenika manje u srednjim školama nego ranijih godina, a sljedeće godine će vjerojatno biti minimalno tisuću učenika manje i ako bude tehnoloških viškova u školama, to može biti posljedica demografske situacije u Hrvatskoj jer znamo da imamo negativni natalitetni trend, a Vlada čini sve ne bi li promijenila tu sliku. Imamo trend povratka ljudi u zemlju i mogu se samo nadati da će se to nastaviti u pozitivnom smjeru, poručio je Fuchs.

Što se tiče komunikacije sa školskim sindikatima, ministar je kazao da je zadnji put bila kada se trebalo početi razgovarati o Pravilniku za ocjenjivanje, što je bio jedan od povoda štrajka, kazao je.

„Predložili smo da oni napišu Pravilnik, mi smo postavili široki tim stručnjaka, no, do nerazumijevanja je došlo u trenutku kada su oni to interpretirali da ćemo razgovarati o modalitetima micanja odredbe o ocjenjivanju. Ako počnemo razgovarati da iznjedrimo nekakav Pravilnik svakako ćemo nastaviti pregovore i to je moja ponuda i dalje”, naglasio je Fuchs.

Izvor: Hina/Vlada