Sjednica Vlade: Završeno više od 14 tisuća postupaka obnove

Podnošenje polugodišnjeg izvješća Hrvatskome saboru propisano je člankom 97.  Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije.

Ministar Bačić istaknuo je da izabran strateški koncept protupotresne konstrukcijske obnove u skladu sa suvremenim standardima dok je proces obnove strukturiran zakonski, financijski i operativno. Izrađen je plan obnove - ubrzanje provedbe, praćenje dinamike, revizija. Najveći izazov je nedovoljna raspoloživost građevinske operative uslijed kontinuiranog rasta obujma građevinskih radova.

Na dan 30. lipnja 2025. završeno je 13.556 postupaka obnove od čega je 12.820 privatnih zgrada sa 50.555 stambenih jedinica i 736 projekata Fonda solidarnosti EU. Završeno je 11.729 nekonstrukcijskih obnova i 435 konstrukcijskih obnova, izgrađeno je 410 obiteljskih kuća te je umjesto izgradnje isplaćena novčana pomoć za kupnju 63 kuće. Obnovljeno je 157 državnih stanova i izgrađeno novih 26 višestambenih zgrada u državnom vlasništvu.

Do danas, 4. prosinca 2025., završeno je 14.164 postupaka obnove s ukupno 53.386 posebnih jedinica od čega se 13.369 lokacija odnosi na privatne zgrade a 795 na obnovu zgrada javne namjene i infrastrukture čije je financiranje započelo sredstvima Fonda solidarnosti EU.

Završeno je 11.962 nekonstrukcijskih obnova te 651 konstrukcijska obnova, izgrađene su 482 obiteljske kuće, dok su umjesto gradnje isplaćene novčane pomoći za kupnju 74 obiteljske kuće.

Obnova aktivna na 1.972 lokacije

Izgrađene su 43 nove višestambene zgrade u državnom vlasništvu.

Obnova je aktivna na 1.972 lokacije što se odnosi na 1.842 privatne zgrade i kuće s ukupno 10.905 stambenih jedinica. U tijeku su radovi na 130 projekta Fonda solidarnosti EU te 331 nekonstrukcijske obnove. Povećan je broj konstrukcijskih obnova - 1.271 zaključno s današnjim danom. U izgradnji je 220 obiteljskih kuća kao i isplata tri novčane pomoći za kupnju obiteljske kuće umjesto izgradnje. U izgradnji je i 17 novih višestambenih zgrada.

U postupku javne nabave radova je 1.459 lokacija za ukupno 329 višestambenih zgrada s ukupno 3.750 stambenih jedinica te 1.130 obiteljskih kuća. Ukupna vrijednost nabave je 110,4 milijuna eura.

Od 1.309 ugovorenih projekata obnova zgrada javne namjene i infrastrukture financiranih iz Fonda solidarnosti EU, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i Državnog proračuna završeno je 1.167 projekata - 74 zdravstvene ustanove, 156 škola i vrtića, 27 fakulteta, 293 zgrade kulturne baštine, 600 km prometnica, 77 mostova i drugih projekata komunalne i energetske infrastrukture vrijednih ukupno 3,81 milijardi eura od čega je 1,003 milijarde financirano iz FSEU, 1,47 milijardi eura iz NPOO te 1,33 milijarde eura iz državnog proračuna.

Ugovoreno je i 209 projekata cjelovite obnove zgrada javne namjene ukupne vrijednosti 2,43 milijardi eura. Završeno je 86 projekata, 115 projekata je u fazi radova, a 8 projekata u različitim fazama pripreme.

Obnova zgrada javne namjene iz Zajma Svjetske banke odnosi se na 6 projekata od čega su 2 završena, a 4 u provedbi. Najveći projekt je KBC Zagreb Rebro Faza III, a ostali projekti su Pedijatrijska hematologija i onkologija, Srednja strukovna škola Petrinja, Studentski dom Petrinja, Zgrada HZJZ - Nazorova i FER Zagreb.  Ukupna vrijednost zajma je 200 milijuna američkih dolara.

Na obnovu javne i privatne imovine ukupno utrošeno 4,71 milijardi eura

U okviru programa povećanje stambenog fonda u Sisačko-moslavačkoj županiji izgradnjom 59 planiranih zgrada s 1.024 stana do danas su završene 43 višestambene zgrade, 14 ih u gradnji, a 2 su u pripremi.

U studenom je useljena novoizgrađena zgrada s 19 stanova u Sisku te novoizgrađena zgrada s 19 stanova u Hrvatskoj Kostajnici.

U Petrinji je održana 6. sjednica Stručnog savjeta za obnovu gdje je predstavljeno polugodišnje Izvješće o učincima provedbe Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2025.

Na obnovu javne i privatne imovine ukupno je utrošeno 4,71 milijardi eura od čega 2,43 milijardi za zagrebački potres i 1,74 milijardi za petrinjski potres.

U proračunu za 2025. godinu osigurano je 900 milijuna eura za obnovu od potresa, a 2026. godine 1,02 milijardi eura.

Premijer Andrej Plenković naglasio je kako je ogroman posao napravljen. "Sad smo na pola, treba odraditi i sve ostalo", dodao je.

U drugo saborsko čitanje upućen paket građevinsko-prostornih zakona

U drugo saborsko čitanje Vlada je uputila paket tri zakona - o gradnji, o prostornom uređenju te o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, a referirajući se na brojne komentare i kritike, premijer Andrej Plenković poručio je da je Zakon o prostornom uređenju dobro izbalansiran.

"Imamo, s jedne stane, de facto, zahtjeve jednog djela javnosti da se ovdje pogoduje investitorima, a s druge strane, imamo neke od tih predstavnika koji kažu da se onemogućuje previše izgradnje, što znači da je zakon izbalansiran i zato bih apelirao na sve da ga dobro pročitaju, razumiju njegov kontekst i sve ono što želimo učiniti u pogledu očuvanja prostora i omogućavanja ulaganja i investicija", kazao je Plenković.

Zakon nije pisan mjerom interesnog lobija; ograničeno širenje građevinskih područja i revidirane zakonske odredbe

I ministar Bačić odbacio je teze da je zakon pisan mjerom cehovskog, lobističkog ili interesnog lobija.

U odnosu na prvo čitanje, u konačnom prijedlogu Zakona o prostornom uređenju brisane su odredbe prema kojima prostorni planovi područja posebnih obilježja ili županija propisuju smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja, odnosno plana uređenja općine ili grada. Otvorena je šira mogućnost participacije građana u izradi prostornih planova uvođenjem mogućnosti dodatnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.

Dodatno je ograničeno širenje građevinskih područja na način da je propisano da je za širenje na područje šuma i šumskog zemljišta te poljoprivrednog zemljišta potrebna prethodna suglasnost ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede i šumarstva. Propisano je da površine za gradnju sunčanih elektrana ne mogu biti površine osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta.

U potpunosti su revidirane odredbe u vezi postupka urbane komasacije, naglašena je uloga javnog investitora kao jedinog inicijatora pokretanja urbanističkog i infrastrukturnog projekta te je predviđeno donošenje posebnog pravilnika o BIM projektu.

Rok za donošenje urbanističkog plana uređenja, odnosno za opremanje područja osnovnom infrastrukturom po iskazu interesa investitora, povećan je s dvije na tri godine, dužnost rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i podmirenja iznosa potrebnog za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa za gradnju osnovne infrastrukture prebačena je s jedinice lokalne samouprave na investitora te je brisana prekršajna odgovornost javnopravnih tijela koja sudjeluju u izradi prostornog plana.

Nadalje, povećan je i rok za donošenje novih prostornih planova s pet na sedam godina, koji se ne odnosi na planove nove generacije koji su doneseni po starom zakonu, a skraćen je rok na pet godina za zadržavanje modularnih kućica u kampovima unutar 25 metara od obalne crte. U morskom području je zabranjeno planiranje novih eksploatacijskih polja ugljikovodika, gradnja ili postavljanje sunčanih elektrana i vjetroelektrana.

Proširuje se odredba koja definira što se smatra interesom Republike Hrvatske, jasnije definiraju tijela javne vlasti na način da su iz njih isključena tijela koja po posebnom propisu vrše vlasničke ovlasti na građevinskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, uvodi se pojam prostornog plana nove generacije, preciznije se određuju stručne podloge u sustavu prostornog uređenja. Propisuje se da se građevinska područja određuju na temelju društvenih i gospodarskih te razvojnih potreba općenito važećim prostornim planovima, koja se ne mogu smanjivati na temelju posebnih propisa, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

Građevine poljoprivredne proizvodnje koje se mogu planirati izvan građevinskog područja definirane su na općenitiji način pozivajući se na posebne propise iz područja poljoprivrede.

Što se tiče Zakona o gradnji te o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, u odnosu na prvo čitanje odredbe konačnog prijedloga nisu suštinski mijenjane. U Zakonu u gradnji precizira se da se postupak teže povrede dužnosti ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera, odnosno projektanta, provodi u skladu s propisima o komorama arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju te da je izjavu o izvedenim radovima izvođač obvezan ovjeriti kvalificiranim elektroničkim potpisom.

Uvodi se pravo na jednokratnu novčanu pomoć nakon ekshumacije

Vlada je u drugo čitanje u Sabor uputila i Konačni prijedlog Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata kojima se predlaže da se osnovica za određivanje prava određuje odlukom Vlade, što će omogućiti povećanje osobne invalidnine te se proširuje pravo na troškove ukopa i grobno mjesto.

Povećava se iznos obiteljske invalidnine s 40 na 50 posto te se uređuje ostvarivanje obiteljske invalidnine za roditelje članova obitelji poginulih ili umrlih civilnih osoba u Domovinskom ratu, kao i provođenje preventivnih sistematskih pregleda za civilne stradalnike iz Domovinskog rata.

"Uvodi se i pravo na jednokratnu novčanu pomoć nakon ekshumacije i identifikacije ili proglašenja nestale civilne osobe iz Domovinskog rata umrlom", naveo je potpredsjendik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, a sredstva za provedbu osigurana su u državnom proračunu.

Nabavlja se protudronska zaštita, haubice i tenkovi za dvije milijarde eura

Na sjednici su donesene i odluke o nabavi sustava protudronske zaštite, 18 francuskih haubica Caesar, 44 tenka Leopard 2A8 i 420 teških terenskih kamiona TATRA ukupne vrijednosti gotovo dvije milijarde eura, kojima će se značajno modernizirati Hrvatska vojska.

"Riječ je o provedbi zajma koji smo uzeli iz EU instrumenta SAFE, a sve su to ulaganja koja će nam pridonijeti da u sljedećim godinama ispunimo i ciljeve koje smo preuzeli kao država na summitu NATO-a", poručio je premijer Andrej Plenković.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić naglasio je da su Vlada i Ministarstvo obrane čvrsto opredijeljeni za daljnje unaprjeđenje i modernizaciju sposobnosti Hrvatske vojske jer je to, kako je naglasio, izravan ulog u sigurnost građana i potpora NATO ciljevima sposobnosti. Opremanje protudronskim sustavima, poručio je, predstavlja strateški iskorak u razvoju nacionalnih obrambenih sposobnosti te jačanju domaće industrijske i tehnološke baze.

Odlukom Vlade nabavljaju se dva stacionarna sustava za zaštitu vojne kritične infrastrukture i dva mobilna sustava integrirana na vozila u svrhu opremanja brigade srednjeg pješaštva.

Nabava se provodi sklapanjem petogodišnjeg Okvirnog sporazuma između Ministarstva obrane i tvrtke Končar-Digital d.o.o. koja će biti sistem integrator i proizvođač dijela opreme poljske tvrtke APS (Advanced Protection Systems), što će, kazao je Anušić, omogućiti prijenos znanja i dijela proizvodnje sustava SKYctrl u Republiku Hrvatsku.

Ukupna vrijednost je 156,3 milijuna eura, a sredstava se osiguravaju u proračunu MORH-a za razdoblje od 2026. do 2029.

Nabavka samohodnih haubica, tenkova i teških kamiona uz EU SAFE zajam

Donesena je Odluka i o nabavci 18 samohodnih haubica 155 mm CAESAR MK2 koja će se provesti kroz zajedničku nabavu putem Francuske agencije za naoružanje zajedno s Estonijom, Bugarskom, Portugalom i Slovenijom.

Nabava je podijeljena u dva paketa - osnovnog koji se sastoji od 18 samohodnih haubica i dodatnog koji se sastoji od sredstava za motrenje i akviziciju ciljeva, sustava upravljanja vatrom, veze i prijenosa informacija, vozila veze, oklopnih vozila te teretno-terenskih vozila za prijevoz borbenih kompleta streljiva.

Novac će se osigurati iz EU instrumenta SAFE. Rok isporuke je 2030. godina, a vrijednost nabave 328,1 milijuna eura, s projekcijom ekonomskog povećanja cijena.

Nabavljaju se i 44 njemačka borbena tenka Leopard 2A8 s tri simulatora, pričuvnim dijelovima i logističkom potporom, koja ćemo platiti 144,8 milijuna eura manje.

Toliki je iznos njemačko ministarstvo obrane uplatilo MORH-u za tenkove, borbena vozila i streljivo koje smo ustupili Ukrajini krajem 2024. godine, a namijenjen je upravo za nabavu njihovih Leoparda.

Leopardi stižu od 2028. do 2030., sporazum za tenkove i haubice idućeg tjedna u Francuskoj i Njemačkoj

Isporuka tenkova očekuje se od 2028. do 2030., a ukupna vrijednost nabave je 1,5 milijarde eura. Većina tog iznosa, 1,1 milijarda, osigurat će se kroz EU SAFE zajam od 2026. do 2030. godine, dok se sredstva za pružanje usluge produženog jamstva, ekonomsko uvećanje cijena i plaćanje PDV-a u iznosu 343,6 milijuna eura osiguravaju u proračunu MORH-a od 2026. do 2033.

"Uz manje troškove nabave, opremanje će se brže provesti, produbit će se vojna suradnja i povećati interoperabilnost sa saveznicima, a unifikacijom flote uz potporu proizvođača i angažman hrvatske obrambene industrije osigurat će se jednostavnija logistička potpora i manji troškovi održavanja", poručio je Anušić.

Okvirni sporazumi za kupovinu haubica i tenkova potpisat će se idućeg tjedna u Francuskoj i Njemačkoj.

Vlada je donijela Odluku i o nabavi 420 teških terenskih kamiona TATRA koje se provodi kroz zajedničku nabavu sa Slovačkom putem Ministarstva obrane Češke Republike. Iznos od 212,3 milijuna eura će se, također, osigurati kroz SAFE instrument na teret MORH-a, a rok isporuke je od iduće do 2030.

"Potpisivanje Okvirnog sporazuma omogućit će i potpisivanje ugovora između tvrtke Đuro Đaković Specijalna vozila d.d. i Tatra Defence Systems u skladu s kojim će se završna montaža kamiona i njihovo održavanje provoditi u Hrvatskoj. Kamioni Tatra ispunjavaju sve NATO-ove standarde za balističku i protuminsku zaštitu, a posjeduje ih 21 članica NATO-a", rekao je ministar obrane.

Četiri projekta strateški značajna za Hrvate izvan Hrvatske

Na sjednici je donesena i Odluka kojom je Vlada proglasila četiri projekta u BiH, Sloveniji, SAD-u i Belgiji - koja pridonose očuvanju nacionalnog identiteta - projektima od strateškog značaja za Hrvate izvan Hrvatske za čiju je realizaciju u 2025. osigurano 1.775.000 eura.

"Svi predloženi projekti unapređuju položaj i kvalitetu života Hrvata izvan Hrvatske, pridonose očuvanju i njegovanju nacionalnog identiteta i utječu na jačanje povezanosti Hrvata izvan Hrvatske s matičnom domovinom", rekao je državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas.

Riječ je o izgradnji Kulturno-pastoralnog studentskog centra Petrićevac Franjevačkog samostana Presvetog Trojstva Petrićevac u Banja Luci, Hrvatskom kulturnom centru u Ljubljani za potrebe Saveza hrvatskih društava u Sloveniji, izgradnji paviljona u Hrvatskom parku-Milwaukee Hrvatske Središnjice u Wisconsinu te obnovi župne kuće, crkve i pastoralnih prostorija Hrvatske katoličke misije u Bruxellesu.

Petrićevac je duhovno i kulturno središte Hrvata

Milas je objasnio da je Franjevački samostan Petrićevac sa župom sv. Ante Padovanskog jedno od najvažnijih duhovnih i kulturnih središta Hrvata u Banjoj Luci te je više puta stradao, a zadnji su put 1995. samostan i crkva minirani i spaljeni. Obnovljen je 2018. te danas Petrićevac ponovo djeluje kao duhovno i kulturno središte, a samostan ostaje simbol vjere i nade Hrvata u Banjoj Luci.

"Počeo je projekt izgradnje Kulturno-pastoralnog studentskog centra koji je zamišljen kao prostor namijenjen najviše studentima i mladima za realizaciju pastoralnih i kulturnih sadržaja. U Banjoj Luci i okolici ne postoji sličan prostor koji bi trebao služiti aktivnostima društvenog života hrvatske zajednice", kazao je Milas. Za taj projekt izdvojit će se 950.000 eura.

Drugim projektom "Hrvatski kulturni centar Ljubljana" riješila bi se pitanja prostora za rad i djelovanje Saveza hrvatskih društava u Sloveniji.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, zastupano po hrvatskom veleposlanstvu, osigurat će nekretninu za centar koja bi bila dio diplomatske misije u Sloveniji i Ljubljani. Za projekt će se izdvojiti 650.000 eura sa stavke Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a 250.000 eura sa stavke Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Hrvatska središnjica iz Milwaukeeja osnovana 1932. dobiva višenamjenski paviljon

Trećim projektom predviđena je izgradnja višenamjenskog paviljona u Hrvatskom parku u Milwaukeeju, prostoru koji od 1956. okuplja hrvatsku zajednicu i omogućuje predstavljanje hrvatske kulture široj javnosti, čime jača prepoznatljivost i ugled Republike Hrvatske.

Predlagatelj projekta je Hrvatska Središnjica iz Milwaukeeja, osnovana 1932., koja do danas ostaje ključni pokretač kulturnih, društvenih i zajedničkih inicijativa aktivnosti hrvatske zajednice u Wisconsinu, a za projekt će se izdvojiti 85.000 eura.

Četvrtim projektom obnove župne kuće, crkve i pastoralnih prostorija Hrvatske katoličke misije u Bruxellesu žele se osigurati dostojanstveni uvjeti za pastoralni i društveni život hrvatske zajednice u Bruxellesu, a za njega će se izdvojiti 90.000 eura.

Odluka o strateškim projektima donesena je na prijedlog Povjerenstva za procjenu i utvrđivanje prijedloga projekata od strateškog značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a sredstva su osigurana u državnom proračunu.

Izvor: Hina/Vlada

Foto: MORH/J.Šeri