U saborskoj raspravi o prijedlogu odluke o proglašenju Nacionalnog dana posvojitelja, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike rekao je da se time želi promicati vrijednost posvojitelja jer oni odgovornim i predanim roditeljstvom pridonose zaštiti prava djeteta, njegovu razvoju i jačanju društvene solidarnosti.
Rekao je i da je trajanje postupka posvojenja pojedinog djeteta složeno i uvelike ovisi o mogućnosti pronalaska posvojitelja koji mogu najbolje odgovoriti na potrebe djeteta.
"Za djecu sa zdravstvenim i razvojnim teškoćama, djecu školske dobi te posvojenje više braće i sestara zajedno, kao i u slučaju kad se radi o djeci sa drugim specifičnostima, teže se nalazi najprikladniji posvojitelj," rekao je Ružić.
Naveo i da se tijekom 10 godina, od 2010. do 2020., prosječno na godinu usvajalo 115 djece, a posljednjih pet godina 164 djece.
Trenutno 305 djece ima ispunjene uvjete za posvojenje, dok je u registru potencijalnih posvojitelja upisano njih 1217. Ružić je istaknuo i da se često u javnom prostoru može naići na tvrdnju da proces posvojenja traje dugo, no da Ministarstvo čini sve kako bi se to ubrzalo.
Najveću zapreku ne predstavlja rad stručnih službi, nego provođenje najteže mjere - lišavanje roditeljske skrbi koja ovisi o sudovima. Druga prepreka je pronalazak najboljeg posvojitelja koji imaju određene preferencije kada je u pitanju dob i zdravlje djeteta.
Ministarstvo radi na ubrzavanju procesa posvojenja
Najviše replika kod saborskih zastupnika izazvalo je pitanje brzine posvajanja, pa je Anja Šimpraga pitala mogu li se u tom smislu očekivati određene reforme.
Ružić je istaknuo da najveću zapreku ne predstavlja rad stručnih službi, nego provođenje najteže mjere - lišavanje roditeljske skrbi koja ovisi o sudovima. Druga prepreka je pronalazak najboljeg posvojitelja koji imaju određene preferencije kada je u pitanju dob i zdravlje djeteta.
Ako uzmemo u obzir posvojitelje koji nemaju ograda, odnosno nemaju svojih preferenca, sam čin posvojenje ide vrlo brzo i ono što ovisi o Ministarstvu, Hrvatskom zavodu za socijalni rad se ostvaruje u rokovima koji ne prelaze tri do šest mjeseci, dakle minimalno, istaknuo je Ružić.
Zastupnica Majda Burić pitala je koje okolnosti presudno utječu na dužinu boravka djece u ustanovama koje o njima skrbe, a Ružić je odgovorio da je razlog u sudskim postupcima kod lišavanja roditeljske skrbi i pronalaska adekvatnog djeteta.
Trenutno od broja djece koja su dostupna, a to je 305 djece, gotovo više od 50 posto ima određene zdravstvene poteškoće ili je teže posvojivo, onih ostalih 50 posto su sva ona koja su djeca ispod tri godine i djeca koja su zdrava. Vrlo se brzo, unutar nekoliko mjeseci posvajaju, rekao je Ružić.
Broj posvojene djece stalno raste
Ministar je kazao i kako su posljednjih dana krenuli u tehničku pripremu informatičkog područja oko inkluzivne kartice što je bilo potaknuto pitanjem nemogućnosti odlaska teško pokretnih osoba u banku te da nisu išli dalje od toga.
Odbacio je insinuacije o nepostojećim kontrolama i rušenju digniteta članova društva koji su u najtežoj poziciji. Tu nema nikakvih elemenata u tom dijelu, već je samo ideja da se korisnički sustav, sukladno pozitivnim pravnim propisima, uredi i unaprijedi te da se uvede red, istaknuo je ministar.
Nezavisna saborska zastupnica koja je ujedno i predsjednica Odbora za obitelj, mlade i sport Vesna Vučemilović istaknula je da, unatoč brojnim primjedbama kako je cijeli proces i spor, nije loše pogledati brojke, pa je, rekla je, 2016. bilo je svega 87 posvojene djece, dok je 2022. to bilo 196 i da stalno raste broj posvojene djece.
Izvor: Hina/Vlada
