Prema Ćorićevim riječima, inflacija je u ožujku prvenstveno ubrzala zbog "udara" rasta cijena energenata u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, što je posljedica ratnih sukoba na Bliskom istoku.
U strukturi hrvatske inflacije, dodatan doprinos rastu daje sektor usluga. S druge strane, dobra vijest je da su na godišnjoj razini pale cijene industrijskih proizvoda, kao i činjenica da je u segmentu hrane, pića i duhana inflacija iznosila 3,9 posto, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Ćorić.
Naime, promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), energija je u ožujku u odnosu na ožujak 2025. poskupjela za 11,3 posto, usluge 7,8 posto, dok su industrijski neprehrambeni proizvodi pojefitinili za 0,6 posto, podaci su DZS-a.
Šok se ne može neutralizirati u potpunosti
Ćorić je rekao da se "jako teško" može doskočiti dijelu inflatornih pritisaka u segmentu energenata. "Niti Hrvatska niti neka druga članica eurozone ne može izbjeći uvezeni inflatorni šok koji dolazi uslijed povećanja cijena nafte i plina na svjetskim tržištima", poručio je.
Poduzetim mjerama u proteklom vremenu, kazao je, Vlada je djelomično apsorbirala i neutralizirala taj šok, međutim to učiniti u potpunosti jednostavno nije moguće.
Kada je riječ o narednim tjednima i mjesecima, ministar se nada da će se kriza na Bliskom istoku smiriti, što bi trebalo dovesti do smirivanja cijena nafte.
Jako teško se može doskočiti dijelu inflatornih pritisaka u segmentu energenata. Niti Hrvatska niti neka druga članica eurozone ne može izbjeći uvezeni inflatorni šok koji dolazi uslijed povećanja cijena nafte i plina na svjetskim tržištima.
No ukoliko do toga ne dođe, upozorio je, Europu pa i Hrvatsku prije svega očekuje dosta izazovno razdoblje u segmentu cijena energenata.
Poručio je i da će Vlada učiniti sve da taj udar na hrvatsku ekonomiju bude što je moguće manji, pri čemu su joj na raspolaganju još jednim dijelom trošarine, onaj europski dio, kao i neki drugi alati o kojima će se promišljati.
Na pitanje novinarke očekuje li da bi EU mogla ići ka zajedničkom spuštanju trošarina, kao i razmatra li Vlada uvođenje "plivajućeg PDV-a", Ćorić je rekao da vjeruje da će sve te teme "biti na stolu" ukoliko će cijena nafte nastaviti rasti ili se zadržati na ovim visokim razinama. "To mi djeluje kao jedna vrlo logična opcija", dodao je.
Referiravši se na činjenicu da Hrvatska ima "ponajveću" stopu inflacije od zemalja eurozone, Ćorić je ponovio da i hrvatsko gospodarstvo raste znatno brže od prosjeka eurozone, što djelomično utječe i na povećane stope inflacije.
No, kazao je, tu je i struktura hrvatske ekonomije, što je nešto od čega se ne može pobjeći i što je definitivno nešto na čemu treba kontinuirano raditi. "To nije jednostavno i ne može se dogoditi preko noći", poručio je ministar, koji je sudjelovao na zajedničkoj konferenciji HNB-a i EIB-a, posvećenoj digitalnoj transformaciji hrvatskog gospodarstva i korištenju umjetne inteligencije.
Izvor: Hina/Vlada