- Objavljeno: 21.09.2022.
Fuchs: Stati na kraj bujanju studijskih programa koje nitko ne upisuje
Uskoro će u Saboru biti rasprava i prihvaćanje konačnog prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanosti. Najveća je novost da će se sveučilišta financirati programskim ugovorima, prema rezultatima. Što će se promijeniti, u emisiji 'A sada Vlada' govorio je ministar Fuchs.
„Cilj svakog zakona je da unaprijedi segment na koji se odnosi. Činjenica je da se u zadnjih 10 godina zakon nije mijenjao i stojimo na mjestu, a što se tiče visokog obrazovanja otišli smo i natrag“, kazao je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.Pojasnio je da je intencija podizanje kvalitete visokog obrazovanja i znanosti da se uskladimo s onim što su druge zemlje napravile, da mlade školujemo u kategorijama izvrsnosti za zanimanja budućnosti i da znanstveni instituti budu ukorak sa svim institutima. Naglasio je kako kategorija patenata i inovacija mora biti na bitno višoj razini.
Proizvoditi kadrove za tržište, a ne za burzu
Komentirajući podatak o 11 tisuća neupisanih mjesta na fakultetima kazao je kako s jedne strane imamo bujanje studijskih programa na sveučilištima ili veleučilištima tako da imamo ogroman broj programa koje ne upisuje nitko, a s druge strane pad broja studenata uvjetovan padom nataliteta pa smo imali tisuću maturanata manje.
„Želimo da studijski programi ne prolaze samo 'senatsku' dozvolu nego i potvrdu Agencije za znanost i obrazovanje da to ima smisla. Novim zakonom svi ovi programi, bilo na veleučilištima, sveučilištima, javnim ili privatnim morat će proći akreditaciju. Vezano za pregovaranje o tome mi ćemo kao država signalizirati za kakve smo programe zainteresirani“, kazao je.
Dodao je da će se sa sveučilištima pregovarati u skladu s potrebama tržišta, odnosno na temelju analize Zavoda za zapošljavanje.
'Sveučilište sigurno neće imati manje novaca'
Pritom je naglasio kako Sveučilište sigurno neće imati manje novaca, samo će programski ugovor imati tri komponente.
Prva je financiranje osnovne djelatnosti i to je zadano (struja, voda, plaće...), druga je za inovacije i programe koje određena ustanova želi razvijati (potpisuje se na tri godine). Zadnja komponenta je 'bonus' - sredstva dobiva ustanova koja je izvršila ono što je dogovorila s državom i možda napravila nešto više.
„Tako država može reći da ne želi više razvijati programe za marketinške stručnjake, jer ih već ima previše, ali može tražiti da se obrazuje više primjerice, logopeda“, kazao je.
Sveučilišni savjet ide u povijest, dolazi Sveučilišno vijeće
Provedbu ugovora i trošenje financijskih sredstava kontrolirat će Sveučilišno vijeće.
Polovicu članova imenuje smo Sveučilište, a drugu polovicu Vlada. Predsjednika, biraju članovi Vijeća na temelju javnog poziva. Ako se ne suglase i nakon drugog poziva - Nacionalno vijeće za znanost i visoko obrazovanje odabrat će osobu iz 'obaju natječaja' i predložiti Saboru njegovo imenovanje.
Novi rektor ima idealnu priliku da Zagrebačko sveučilište dovede na mjesto koje mu pripada
Na pitanje kolike otpore očekuje ministar je odgovorio:
„Stavimo ruku na srce, otpori su uvijek dolazili iz jednog centra - Zagrebačkog sveučilišta. U ovom slučaju je ono jedino koje nam nije dozvolilo da dođemo pred Senat i izložimo koncepciju zakona".
Napomenuo je da su ostala sveučilišta elegantno prihvatila, shvatili i pozdravili stavke koje su im se objasnile.
Izrazio je nadu da će donošenjem novog zakona i promjenom garniture na Zagrebačkom sveučilištu, suradnja biti bolja
.
Novi rektor, dodao je - ima idealnu priliku da podigne Zagrebačko sveučilište i dovede ga na mjesto koje mu pripada.
„Po njegovim potezima, vidim da ima ozbiljne namjere“, zaključio je.
Nema 'male mature' - ispiti neće biti kriterij za upis
„Mala matura bi bila pri završetku 8. razreda i bila bi podloga za upis u srednju školu. Uvode se nacionalni ispiti. Oni u prvom redu daju informacije školama i državi uvid - koliko su učenici naučili. Svi se ti testovi ocjenjuju, ali ta ocjena neće biti kriterij za upis u srednju školu“, kazao je ministar Fuchs.
Izvor: HRT/Vlada