Hrvatsko članstvo u Europskoj uniji veliko je postignuće

Na početku sjednice, predsjednik Vlade Andrej Plenković govorio je o aktualnim temama osvrnuvši se na petu obljetnicu članstva Hrvatske u Europskoj uniji, na nastavak bržeg ugovaranja europskih sredstava, na posjet Vijeću Europe, na održani mini summit o migracijama u Bruxellesu te na posjet Luksemburgu.

Peta godišnjica članstva

Predsjednik Vlade istaknuo je da se ovaj tjedan velikim brojem aktivnosti obilježava peta godišnjica članstva Hrvatske u Europskoj uniji.

"S obzirom na globalnu situaciju, ali i ozračje koje danas vlada u Europi, s obzirom na institucionalne, političke i sigurnosne izazove, mislim da je veliko postignuće što je Hrvatska članica Europske unije", rekao je.

Dodao je da je Hrvatska u prvih pet godina članstva nastojala nadomjestiti godine članstva u Europskoj uniji koje su zemlje iz Srednje i Istočne Europe iskoristile još od 2004. odnosno 2007.

Europski fondovi, Schengen, eurozona

"Na tom tragu trebamo nastaviti, osobito s ubrzanom apsorpcijom sredstava iz ove financijske omotnice. Kad smo krenuli bili smo na 9% ugovorenih sredstava, a sad smo na 43%. Ideja je da budemo na 60% ugovorenih sredstava do kraja godine. Pozivam sve resore, osobito one koji imaju velike zadaće i velike iznose da budu angažirani i aktivni", poručio je predsjednik Vlade.

Kazao je da je na dnevnom redu Vlade i provedba Nacionalnog programa reformi i Programa konvergencije, kao i pripreme za Schengen i eurozonu. "Sve će to biti pozitivan doprinos razvoju zemlje i konkretnom poboljšanju kvalitete života svih naših sugrađana", poručio je premijer.

Najavio da će se u organizaciji Vlade, u subotu navečer ispred Hrvatskog narodnog kazališta, održati koncert, kojim će se obilježiti pet godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji. "Pozvani su svi građani. Vjerujem da će to biti lijepo obilježenih prvih pet godina članstva", dodao je.

Angažirano predsjedanje Hrvatske Vijećem Europe

Predsjednik Vlade i potpredsjednica Vlade i ministrica Marija Pejčinović Burić posjetili su Vijeće Europe u povodu hrvatskog predsjedanja Odborom ministara od svibnja do studenog 2018.

Kazao je da su tom prigodom predstavili prioritete hrvatskog predsjedanja, a riječ je o borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, učinkovitoj zaštiti prava nacionalnih manjina i osjetljivih društvenih skupina, osnaživanju lokalne i područne samouprave te zaštiti i promicanju kulturne baštine.

Podsjetio je na to da je jučer otvorena i izložba posvećena hrvatskoj baštini „Croatia's Cultural Heritage on UNESCO Lists“. "Mislim da je dobro prihvaćena i važno je da naši europski prijatelji vide što sve ima Hrvatska i na što može biti ponosna", istaknuo je.

Predsjednik Vlade održao je i govor pred Parlamentarnom skupštinom Vijeća Europe, a posjet je započeo sastancima s predsjednicom Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Liliane Maury Pasquier te s glavnim tajnikom Vijeća Europe Thorbjørnom Jaglandom. Sastao se i s predsjednikom Venecijanske komisije Giannijem Buquicchiom te predsjednicom Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe Gudrun Mosler-Törnström.

Istanbulska konvencija

Predsjednik Vlade se u svom govoru osvrnuo i na proces potvrđivanja Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

"Založio sam se za pojašnjenje na razini cijele organizacije koje će pomoći drugim zemljama da se odvoji jedna ideološka rasprava od supstance same Konvencije. Bit Konvencije je borba protiv ovog izrazito negativnog fenomena koji postoji u našem društvu, ali i u brojnim drugim članicama", pojasnio je premijer.

Istaknuo je da su kolege u Vijeću Europe izrazito zadovoljni s hrvatskom Interpretativnom izjavom, dodavši da postoji mogućnost i da je neke druge zemlje koriste u svojim procesima ratifikacije.

Mini summit o migracijama u Bruxellesu

Što se tiče neformalnog sastanka šefova država i vlada, koji je u Bruxellesu održan na temu migracija, predsjednik Vlade je rekao da je sudjelovalo 16 članica te istaknuo veliki interes Europske unije da se problemu migracija pristupi s tri kuta gledišta.

Prvi se odnosi na vanjsku dimenziju.

Kad govorimo o vanjskoj dimenziji, pojasnio je premijer, mislili se na partnerstvo s neeuropskim zemljama, odnosno onima koje su zemlje tranzita ili one iz kojih dolaze migracije, bilo da je to zbog siromaštva, ratova, različitih kriza, nefunkcioniranja institucija, ogromnog prirasta stanovništva i želje ljudi u tim zemljama da traže svoju šansu i svoju budućnost u razvijenim zemljama Europe. 

Kazao je da bi tu model dogovora EU – Turska mogao biti jedno od rješenja, koje bi se nastojalo primijeniti i na druge zemlje gdje bi one, na neki način, postale zemlje prihvata brojnih migranata i izbjeglica. Europska unija bi kroz različite dimenzije svoje vanjske politike financijski pomagala te zemlje i olakšavala situaciju koja se odnosi na izbjeglice i migrante.

Druga je dimenzija zaštita vanjskih granica.

"Po meni je ona najvažnija s obzirom na naš geografski položaj. Ukoliko zaštitimo vanjsku granicu Europske unije, za nas je važna istočno-mediteranska ruta. Tu bismo dugoročno spriječili tijekove i dinamiziranje ove rute. Na tome ćemo raditi i dati potporu našim članicama Europske unije koje su nekada i pod velikim pritiskom i u teškom položaju. To je, po meni, najbolja solucija s aspekta Hrvatske", rekao je.

Predsjednik Vlade smatra da je treća dimenzija politički najosjetljivija, jer su posljedice nezakonitih migracija 2015. i 2016., izazvale tektonske političke poremećaje u nekim zemljama.

Kada je riječ o kretanju migranata unutar Europske unije, pojasnio je da je trenutno u proceduri sedam pravnih akata – od revizije Dublinske uredbe do niza drugih – koji bi morali omogućiti jednu proporcionalnu i pravednu solidarnost među državama članicama,.

"Riječ je o sekundarnim migracijama i tu moramo pronaći rješenja kojih će se svi pridržavati. Mi smo spremni prihvatiti dio odgovornosti. Međutim, ona mora biti proporcionalna, solidarnost mora biti pravična i održiva. I s te strane Hrvatska će voditi računa [o tome] da zaštiti svoje interese u okviru pregovora o reviziji Dublinske uredbe, a namjera je nakon ovog sastanka da se ti pregovori dovrše do kraja godine", rekao je.

Posjet Luksemburgu

Predsjednik Vlade najavio je da će danas boraviti u Luksemburgu, gdje će razgovarati s premijerom Vlade Xavierom Bettelom o bilateralnim odnosima dviju zemalja, kao i o temama koje su na dnevnom redu nadolazećeg Europskoga vijeća, koje se održava u četvrtak i petak u Bruxellesu.

Sastat će se i s predsjednikom Suda Europske unije Koenom Lenaertsom, koji je nedavno boravio i u posjetu Hrvatskoj.

Pojasnio je da je kontakt između Vlade i predsjednika Suda dogovoren prije godinu dana i nema veze s hrvatsko-slovenskim graničnim sporom.

Dan državnosti i Dan antifašističke borbe

Podsjetio je da je u ponedjeljak svečano obilježen Dan Državnosti polaganjem vijenaca na Medvedgradu i Mirogoju. Održana je i Sveta misa u crkvi sv. Marka te svečani prijem u Uredu predsjednice. Proteklog petka obilježen je i Dan Antifašističke borbe.

Čestitke hrvatskoj reprezentaciji

Predsjednik Vlade ponovno je čestitao hrvatskoj reprezentaciji na trima pobjedama i plasmanu u osminu finala Svjetskog nogometnog prvenstva. "Očekujemo velike uspjehe od ove sjajne generacije", istaknuo je.

Pisane vijesti | Andrej Plenković