- Objavljeno: 18.12.2020.
Mjere koje poduzimamo imaju za cilj da umire kretanje populacije
Premijer Plenković je naglasio da plaće i mirovine neće doći u pitanje, a mjere za očuvanje radnih mjesta trajat će dok bude potrebno. "Napravit ćemo sve ono što odgovorna Vlada i država u ovako posebnim okolnostima treba činiti i što se pokazalo dobrim. Istodobno ćemo raditi na gospodarskom oporavku i otpornosti“, poručio je.
U izjavi za medije u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, predsjednik Vlade Andrej Plenković izrazio je zadovoljstvo sudjelovanjem na konferenciji The Economist "Svijet u 2021.", ocijenivši je važnom indicijom koja daje globalni pogled na izazove i teme koje su aktualne u svijetu i Europi.Dio koji se odnosi na Hrvatsku, premijer smatra korisnim te ga vidi kao dobar balans onoga što rade Vlada i gospodarstvo.
"Svi koji budu čitali ovaj časopis sigurno će saznati koje su ključne globalne teme u godini koja dolazi nakon ove jedinstvene, specifične i vrlo neugodne 2020. koja je zbog globalne panedmije ostavila posljedice na zdravlje, gospodarstvo i naš način života", ustvrdio je Plenković.
Učinit ćemo sve da pomognemo privatnom sektoru
Upitan za trošak mjera za poduzetnike i prognozu rasta u 2021., premijer Plenković je kazao da je Vlada na jučerašnjoj sjednici podržala Mjera aktivne politike zapošljavanja za 2021. godinu koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje. Podsjetio je da novi paket mjera, koji uključuje i samozapošljavanje, iznosi 1,2 milijarde kuna.
"Uključuje i sve ono što se ulagalo u prvom, a sada i u drugom mandatu da bi održali i očuvali radna mjesta. Naša poruka je jasna – dok bude trajala ova kriza, a to znači dok ne osiguramo dovoljno procijepljenosti stanovništva i dok budemo imali ovakve razorne udare drugoga vala, intervencijama ćemo učiniti sve da pomognemo privatnom sektoru", kazao je Plenković, naglasivši da je Vlada do sada isplatila 7,7 milijardi kuna plaća privatnom sektoru.
"Želimo dati za plaće i likvidnost", rekao je premijer, podsjetivši da su dio paketa mjera za pomoć poduzetnicima i covid krediti od 1,3 milijarde kuna te nadoknada fiksnih troškova. Dodao je da su na mjerama za pomoć angažirani svi, od Porezne uprave, ministarstva gospodarstva, rada, do Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
"Radimo sve što možemo, a istodobno smo osigurali najviše sredstava iz europskih fondova u sljedećih deset godina", poručio je premijer. Istaknuo je da je Hrvatska jedna od prvih zemalja koja je u Saboru potvrdila odluku o vlastitim sredstvima, odnosno prihodovnoj strani europskoga proračuna, koja je dogovorena na prošlotjednom Europskom vijeću.
Vlada od početka korona krize napravila sve što je mogla
Na pitanje o kritikama oporbe, predsjednik Vlade je podsjetio na pobjedu na izborima 5. srpnja.
"Oporba je bila potučena do nogu, i krajnje desna i lijeva. To je okvir u kojem oni žive pa se još prilagođavaju. Ucjenjivači su ostali van parlamentarne većine. Mi smo jasno govorili na proljeće da će na jesen biti teža situacija, da imamo znanstvene dokaze i procjene, da će sigurno biti gore, išli smo na izbore u najoportunijem trenutku. Ako oporba nema drugog argumenta osim da se vraća upravljanje korona krizom, ja to razumijem", ustvrdio je Plenković.
Istaknuo je da je Vlada od početka napravila sve što je mogla, od ustavnog i zakonskog okvira, nabavljanja zaštitne opreme, restriktivnih mjera, omogućavanja turističke sezone, do stabilnosti zdravstvenog sustava. Premijer je rekao da se još nije dogodilo da netko u Hrvatskoj nije dobio zdravstvenu skrb. Pritom smo, naglasio je, osigurali i parlamentarne izbore, stabilnost vlasti, zadržali investicijski kreditni rejting i pronašli sredstva za idućih deset godina te zadržavamo i čuvamo radna mjesta.
"Imamo sve pretpostavke da nakon što restriktivne mjere nastave s trendom blago ohrabrujućeg smanjenja novozaraženih, uz nacionalni plan cijepljenja, stvorimo uvjete da se prema proljeću krenemo oporavljati", kazao je Plenković.
Prozvao je oporbu da vrijeme u Saboru troši na nebitne teme. "Podsjećam, pet oporbenih inicijativa smo imali na dnevnom redu. I sve su bile u 3 popodne. A oni svjesno, plaču da im je valjda većina stavila kasno navečer. To izgleda smiješno. Trošite vrijeme na nebitne teme. Ni sami ne glasuju za svoju inicijativu. Neka pričaju", ustvrdio je premijer.
Cilj mjera je smanjiti fizičke kontakte
Upitan o propusnicama, predsjednik Vlade je kazao da je cilj mjera smanjiti fizičke kontakte.
"Mjere koje se poduzimamo imaju za cilj da u ovom trenutku umire kretanje populacije. Što je manje fizičkog kontakta, to će biti manje zaraze. Trideset i osam dana su studenti i srednjoškolci, a sad će i manji učenici biti van školskog sustava, to je jedno veliko umirenje", rekao je premijer. Dodao je da se razgovara s poslodavcima i ostalim udrugama koje se bave gospodarstvom kako bi se apeliralo na eventualne godišnje odmore preko blagdana kako bi se i tu smanjili kontakti.
„Ako propusnice budu funkcionirale na način da ćemo limitirati međužupanijske kontakte – i tu će se smanjiti kontakti. Dakle, sa sva ta tri elementa mislim da ćemo postići efekt smanjenja dinamike zaraze“, kazao je Plenković.
Važnost osobne odgovornosti
Na upit novinara o tome je li se kasni s mjerama, premijer Plenković naveo je primjer Njemačke, koja uz čvršće restriktivne mjere, danas bilježi 30 000 zaraženih.
„Borba protiv covida ima dva pristupa. Jedan je da zatvorite sve, pa ćemo svi ostati doma u lockdownu godinu dana i to ćemo onda zvati strategijom. Možda će biti dobro, onda doći neki treći val pa će ponovno pokositi naše sugrađane. Ili ćemo balansirati, a svi balansiraju. Nema zemlje koja ne balansira. Mi sada znamo više, pokušavamo održati način života, gospodarstvo i financije te sačuvati zdravlje. Žalimo za svakim izgubljenim životom, nije važno koliko tko ima godina, je li netko bolestan te ima li komorbiditet. Svaki izgubljeni život je veliki gubitak za Hrvatsku“, kazao je.
Naglasio je da su mjere poduzimane po strategiji koja je bila adekvatna i proporcionalna dinamici širenja epidemije. „Drugi val koji je pogodio Europu, osobito srednju Europu, u mnogim zemljama je vrlo razoran“, dodao je.
Plenković je istaknuo važnost osobne odgovornosti. „Svi zajedno moramo u ovih nekoliko tjedana učiniti maksimum da nam siječanj u pogledu teške kliničke slike ne bude loš. To je cilj ovih mjera“, poručio je.
Na pitanje o Nevenki Benić, premijer Plenković je odgovorio da je ona državna službenica koja je bila imenovana na mjesto državne tajnice, koje je političko mjesto. „Razriješena je s mjesta državne tajnice i vratila se na svoje službeničko mjesto. O tome me je izvijestio ministar Medved. Ona radi, a proces će trajati“, kazao je.
Mjere za očuvanje radnih mjesta trajat će dok bude potrebno
Novinare je zanimalo koliko lockdown može trajati, a da ne bude u pitanju isplata mirovina.
„Što se tiče plaća i mirovina, one neće doći u pitanje“, poručio je Plenković, dodavši da će radna mjesta biti očuvana.
Napravit ćemo, nastavio je, sve ono što odgovorna Vlada i država u ovako posebnim okolnostima treba činiti i što se pokazalo da je dobro.
„U proljeće, kada bude malo toplije vrijeme, izgledno je da epidemije ne bude ovako snažna kao što je danas. Cjepivo će dolaziti i procjepljivat ćemo naše sugrađane, pokazat ćemo otpornost prema daljnjem širenju zaraze. Mjere što se tiče očuvanja radnih mjesta će trajati dokle treba. Mi ćemo za to naći sredstva. Istodobno ćemo raditi na gospodarskom oporavku i otpornosti“, izdvojio je, dodavši da će se ova prilika iskoristiti za novi pogled Hrvatske za digitalnu i zelenu tranziciju te ulaganja u Četvrtu industrijsku revoluciju, uz sprečavanje duboke nejednakosti u društvu i daljnje krize.
Dobra i ispravna odluka
Vezano za procjene HNB-a, premijer Plenković je istaknuo da je ovaj period visoke osobne potrošnje važan. „Tu smo napravili dobar balans“, dodao je.
Upitan hoće li ići na polnoćku, Plenković je odgovorio da će ići ako bude mogao. „Hrvatska nastoji u ovim okolnostima voditi računa o onome što je realno moguće“, rekao je, napomenuvši da je Stožer danas napravio poseban režim za Badnjak i Božić.
„To je dobra i ispravna odluka. Velika većina vjernika je razumna, razgovaramo s Hrvatskom biskupskom konferencijom te drugim predstavnicima vjerskih zajednica“, kazao je.