Održana tiskovna konferencija predsjednice Vlade

ZAGREB, 20. siječnja 2011.(Hina) - Predsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor najavila je danas desetak investicijskih projekata čija bi realizacija trebala početi u prvom tromjesečju ove godine te poručila da Vlada neće tolerirati financijski nered i da se pripremaju nove mjere u borbi protiv nelikvidnosti.

Vlada je krajem rujna prošle godine predstavila 30 velikih investicijskih projekata vrijednih ukupno oko 14 milijardi eura, a dobar dio ih želi "staviti na noge i pustiti ih u život u ovoj godini", kazala je Kosor na konferenciji za novinare.

Pritom je najavila kako se u prvom tromjesečju očekuje raspisivanje natječaja za hidroelektranu Ombla, investiciju vrijednu 125 milijuna eura.

Pokrenut je i projekt Dubrovnik, izgradnja trafostanice, a vrijednost je 70 milijuna eura.

U prometu je izdvojila remont i sanaciju pruge Križevci-Koprivnica, vrijednosti više od 198 milijuna kuna.

U skladištenju nafte i naftnih derivata navela je projekte rekonstrukcije i dogradnje terminala Omišalj, vrijedan oko milijardu kuna, te drugu fazu terminala Sisak, vrijedan 190 milijuna kuna.

Premijerka je najavila i zakonske izmjene koje će omogućiti dodjelu koncesije za projekt Zračne luke Zagreb, projekt vrijedan 1,5 milijardi kuna, a raspisivanje natječaja za koncesiju očekuje se u veljači.

Vezano za Luku Rijeka najavila je da bi u prvom kvartalu trebao biti potpisan ugovor sa strateškim partnerom, globalnim terminal operaterom, a projekt je vrijednosti milijardu kuna.

Očekuje se i potpisivanje ugovora za rekonstrukciju gata Vrulje (Šibenik), investicije od 12 milijuna eura, a u veljači početak radova i na novoj fazi dogradnje dubrovačke luke Gruž, vrijednosti devet milijuna eura.

Do kraja ožujka trebali bi biti gotovi natječaji za radove i ugovore o sufinanciranju projekata u vodoopskrbi i odvodnji otpadnih voda, ukupne vrijednosti 787 milijuna kuna.

Do kraja siječnja najavila je novi model poticanja prodaje izgrađenih stanova, no nije iznosila detalje.

"Ne mogu o detaljima da se ne bih na bilo koji način usmjeravalo bilo koga", kazala je.

Kosor je najavila da će Vlada danas donijeti i odluke vezano za fondove za gospodarsku suradnju. U proračunu za ovu godinu za te je fondove osigurano sto milijuna kuna, postoji veliki interes i trudit ćemo se pronaći i dodatna sredstva, istaknula je.

Uskoro će pred Vladu i izmjene modela A (kreditiranje obrtnih sredstava putem HBOR-a), te modela B (kreditiranje investicija).

Vezano za problem nelikvidnosti, premijerka je poručila da Vlada neće tolerirati financijski nered, da će u toj borbi biti "oštri i odrješiti" te da Ministarstvo financija priprema i neke nove mjere.

Naglasila je i kako su stvoreni preduvjeti za pokretanje stečajeva po skraćenom postupku o čemu su završeni dogovori ministarstava financija i pravosuđa.

Podsjetila je da je i dalje više od 22 tisuće tvrtki koje nemaju ni jednog zaposlenog, a generiraju goleme dugove od nekoliko milijardi kuna.

"Tražimo rješenja. Nije moguće zaustaviti njihovo postojanje, ali pokušavamo tome doskočiti", rekla je.

Izvijestila da su državna poduzeća do kraja prošle godine u troškovima poslovanja uštedjela dodatnih 1,4 milijarde kuna, a za 1,1 milijardu kuna smanjile dospjele obveze.

Najveći dio državnih poduzeća, dužnika iz proteklih godina danas ne duguje ništa, kao primjerice HEP i Ina, kazala je.

Napomenula je i kako ima i niz privatnih investicija te da potpredsjednik Vlade zadužen za investicije Domagoj Ivan Milošević i ostali ministri rade kako bi se pomoglo realizaciji tih investicija.

Dogovoreno je da se u svakom ministarstvu koje je povezano s investicijama odredi osoba na razini državnih tajnika koji će raditi na tim investicijskim projektima i surađivati s potpredsjednikom Vlade, objasnila je.

Na upit o prijedlogu njenog savjetnika Borislava Škegre da se za smanjenje deficita ide na prodaju velikih državnih poduzeća, kao što su HEP, Hrvatske šume, Hrvatske vode, Kosor je poručila da se HEP sigurno neće prodavati te da se ništa neće rasprodavati.

U programu gospodarskog oporavka je i potpora tržištu kapitala, kazala je premijerka napominjući da danas ne može najaviti ništa više od toga.

Za takvu političku odluku mora raspravljati, dogovoriti i odlučiti vladajuća koalicija u cjelini. Te odluke donosi cijela koalicija, ali se razgovori o tome vode, kazala je.



Pisane vijesti