Predsjednik Vlade Andrej Plenković o sto dana rada Vlade

Na početku 18. sjednice Vlade, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković osvrnuo se na aktivnosti u proteklom tjednu.

Podsjetio je da je sudjelovao na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu, jednom od najvećih gospodarskih i političkih događaja koji okuplja preko tri tisuće ljudi iz svijeta gospodarstva i politike. Istaknuo je da je boravak u Davosu bila prigoda za niz bilateralnih susreta i izvijestio da se sastao s predsjednicom Švicarske, gruzijskim premijerom, glavnim tajnikom NATO-a, glavnim tajnikom OECD-a, visokom predstavnicom Europske unije Mogherini, europskim povjerenikom Hahnom i mnogim drugima. „Sudjelovao sam i na panelu, koji je bio izrazito zanimljiv, o politici susjedstva i situaciji u jugoistočnoj Europi, zajedno s ukrajinskim predsjednikom Porošenkom, srpskim premijerom Vučićem, povjerenikom Hahnom i austrijskim ministrom vanjskih poslova Kurzom. Svi kontakti bili su izrazito kvalitetni i korisni. Mogu reći da je percepcija Hrvatske i rada naše Vlade te našeg doprinosa međunarodnom miru i stabilnosti u ovim mijenjajućim globalnim okolnostima jako dobra“.

Izvijestio je i o posjetu Državi Izrael, gdje je otputovao na poziv izraelskog premijera Netanyahua. „Vodili smo vrlo sadržajne razgovore o situaciji u okviru bliskoistočnog mirovnog procesa, o situaciji na jugoistoku Europe, o globalnim pitanjima, suradnji u multilateralnim forumima, razvoju političkih i  gospodarskih odnosa i području sigurnosti. Izrazito se cijeni doprinos Hrvatske prigodom gašenja požara prije dva mjeseca, kada smo reagirali najbrže od svih zemalja od kojih je Izrael zatražio pomoć“, kazao je predsjednik Vlade. Dodao je kako je prilikom posjeta Izraelu potpisan i dokument koji stavlja u perspektivu daljnje kontakte i pomoć u izvanrednim situacijama. „Posebno mi je bilo drago što smo tom prigodom posjetili Yad Vashem, upravo nekoliko dana uoči Dana sjećanja na žrtve Holokausta, najvećeg genocida koji se zbio u povijesti čovječanstva. Još jednom u ime Vlade izražavam našu sućut obiteljima žrtava i našu trajnu i predanu zadaću da se takvi zločini protiv čovječanstva više ne dogode. Moramo razvijati društvo tolerancije, dijaloga, uvažavanja i, između ostalog, nastojati svim mjerama boriti se protiv antisemitizma“, naglasio je.

Govoreći o Izvješću o prvih 100 dana Vlade, predsjednik Vlade istaknuo je kako je to razdoblje bilo prilično intenzivno. „Svi smo zajedno učinili maksimalan napor kako bismo predano pristupili onome što je bio Program Vlade za povjerenje koje smo dobili u Hrvatskom saboru 19. listopada“, kazao je predsjednik Vlade ističući da je Vlada s puno angažmana krenula u ostvarivanje zadaća koje su prije svega fokusirane na gospodarstvo, društvenu solidarnost, pravnu sigurnost i, iznad svega, političku stabilnost u zemlji, kulturu dijaloga i smanjenje podjela. Zahvalio je na izvrsnoj suradnji Hrvatskome saboru naglasivši kako je Vlada do sada u saborsku proceduru uputila iznimno visok broj zakona. „Ozbiljno i odgovorno smo pristupili svom poslu. Radit ćemo za dobrobit i mladih i svih koji rade, privređuju u svim granama gospodarstva, državne uprave i privatnog sektora, i naravno brinuti o umirovljenicima. Zato ćemo nastaviti socijalni dijalog“, rekao je. Naglasio je da je od svih aktivnosti istaknutih u Izvješću proračun bio ključni dokument koji predstavlja zrcalo političkih prioriteta rada u ovoj godini. Posebno je istaknuo veliku poreznu reformu, plan rasterećenja gospodarstva, zakon o javnoj nabavi te akcijski plan reforme državne uprave. Zahvalio je ministrima na doprinosu i rekao kako od njih očekuje još veći angažman. „Siguran sam da ćemo opravdati povjerenje hrvatske javnosti i da ćemo na međunarodnom i europskom planu biti zemlja koja je uvažavana, respektirana i koja dobro prepoznaje trendove, ali prije svega ostaje privržena univerzalnim i europskim vrijednostima kojima je naša država težila proteklih 25 godina od međunarodnoga priznanja.  To su upravo one vrijednosti na kojima stoji i ova Vlada i na njima ćemo inzistirati i nastojati da hrvatsko društvo i život svih naših ljudi učinimo kvalitetnijim potezima koje ćemo poduzimati u mandatnom razdoblju ove Vlade“, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković. 

Vlada je usvojila Strategiju upravljanja javnim dugom za razdoblje 2017. – 2019. Ministar financija Zdravko Marić kazao je da su Vlada i veliki dio stručne javnosti identificirali javni dug kao jedan od ključnih rizika, izazova i slabosti na makroekonomskom polju hrvatskog gospodarstva, dodavši da zato javni dug i zauzima visoko mjesto na listi prioriteta aktivnosti Vlade. „U svom programu Vlada je postavila cilj da njegov udio u BDP-u za svog mandata smanji za 10 postotnih bodova. To se ovim dokumentom potvrđuje, ali se idemo i još ambicioznije“, kazao je ministar. Izvijestio je da se Strategija temelji na tri stupa - gospodarskom rastu, daljnjem padu proračunskog deficita i aktivaciji državne imovine. Rekao je i da je manjak opće države u 2015. iznosio 3,3 posto bruto domaćeg proizvoda, dok je hrvatski javni dug dosegnuo razinu od 289,6 milijardi kuna ili 86,7 posto BDP-a, istaknuvši da se u 2016. godini procjenjuje da će javni dug biti na razini od 83,9 posto BDP-a. „Sve što planiramo raditi u smislu ubrzavanja gospodarskog rasta i umanjivanja strukturnih neravnoteža ima za cilj da bude prepoznato i na financijskim tržištima, tržištima kapitala i kod rejting agencije, da se Hrvatskoj vrati investicijski rejting, a time smanji rizik i ukupna cijena po kojoj se zadužujemo“, zaključio je ministar Marić.
 
Obrazlažući Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o državnim potporama, ministar financija Zdravko Marić kazao je da su Zakonom o državnim potporama uređene nadležnosti Ministarstva financija i davatelja državnih potpora, odnosno potpora male vrijednosti u Republici Hrvatskoj, do granice kada nadležnost u pogledu državnih potpora prelazi na tijela Europske unije, prvenstveno Europske komisije, u skladu s pravnom stečevinom Europske unije. „Ovim Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o državnim potporama dodaju se odredbe o transparentnosti državnih potpora te se dopunjuje postojeća odredba u dijelu koji se odnosi na registar državnih potpora“, dodao je. Ministar Marić naveo je da se ovim Prijedlogom ostvaruju potrebne prilagodbe vezane za transparentnost podataka o državnim potporama, koje proizlaze iz Uredbe Komisije. „Postizanje transparentnosti odnosi se na obvezu države članice Europske unije da na jednoj mrežnoj stranici objavi podatke o programima, odnosno pojedinačnim državnim potporama, pojedinačnim državnim potporama koje premašuju iznos od 500 tisuća eura te ostale propisane podatke“, rekao je. S obzirom na ovlasti Ministarstva financija iz postojećeg Zakona o državnim potporama, mrežna stranica na kojoj će se objavljivati podaci o programima, odnosno pojedinačnim državnim potporama bit će mrežna stranica Ministarstva financija. Također, ovim Prijedlogom Zakona, izvijestio je ministar Marić, mijenjaju se odredbe Zakona o državnim potporama o sadržaju registra državnih potpora i potpora male vrijednosti, tako da se obuhvat registra proširuje te se olakšava njegovo korištenje. Već je Zakonom o državnim potporama određeno ustrojiti ovaj registar, a isti je prošao testnu fazu i 1. siječnja 2017. godine započela je njegova upotreba od strane Ministarstva financija te davatelja državnih potpora i potpora male vrijednosti.
 
Govoreći o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Fakultativnog protokola uz Konvenciju o pravima djeteta o postupku povodom pritužbi, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić podsjetila je da je Republika Hrvatska potpisala Fakultativni protokol 2013. godine te on predstavlja treći Fakultativni protokol uz Konvenciju o pravima djeteta, uz fakultativne protokole glede uključivanja djece u oružane sukobe te o prodaji djece, dječjoj prostituciji i dječjoj pornografiji. Pojasnila je da Fakultativni protokol omogućava podnošenje pritužbi pojedinaca ili skupine pojedinaca ili drugih osoba u njihovo ime koji tvrde da su žrtve kršenja, od strane države stranke Fakultativnog protokola, bilo kojeg prava koje je utvrđeno prema instrumentima kojih je ta država stranka, odnosno Konvenciji o pravima djeteta i njezina prva dva fakultativna protokola. „Svrha Fakultativnog protokola jest osiguravanje pristupa djeteta međunarodnoj pravnoj zaštiti ukoliko nacionalni sustav nije omogućio odgovarajuću zaštitu“, istaknula je ministrica Murganić. Ratifikacija Fakultativnog protokola je preporuka Odbora Ujedinjenih naroda za prava djeteta.
 
Na sjednici je donesena i Uredba o Tarifi upravnih pristojbi. Predsjednik Vlade Andrej Plenković naglasio je da je ovo još jedan iskorak u politici Vlade kako bi se rasteretilo građane i poduzetnike. Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da je ključna misao vodilja, ne samo ove Uredbe, već cjelokupnog Vladinog programa, olakšavanje poslovanja poduzetnicima i gospodarstvenicima te olakšavanje života hrvatskim građanima. Nadalje, pojasnio je da su Tarifom upravnih pristojbi propisane opće pristojbe i pristojbe u posebnim područjima za pojedina pismena i radnje te iznosi tih pristojbi. „Ako se upravna pristojba plaća za pismena i radnje pred tijelima državne uprave i prihod je državnog proračuna Republike Hrvatske, iznos upravne pristojbe umanjuje se za 30 posto. Navedeno će se odraziti i na građane i poduzetnike jer će se smanjivati troškovi provedbe tih postupaka pred tijelima javne uprave upravo za 30 posto“, kazao je ministar. Naveo je i da će se pristojbe koje su se dosad plaćale 1500 kuna, odsad plaćati 1050 kuna. Smanjuju se i pristojbe za djelatnost u području odgoja, obrazovanja i sporta, npr. za rad privatnih škola, s iznosa od tri tisuće kuna na 2100 kuna. „Sve pristojbe kojima građani traže određene akte od javnih tijela, npr. putne isprave, prometne dozvole i sl., također se umanjuju za 30 posto“, rekao je ministar i zaključio: „Uz navedeno umanjenje pristojbi pred tijelima državne uprave dodatno se ukida i pristojba za sve akte kojima se traži pokretanje postupaka koji su se dosad plaćali u iznosu od 20 kuna“.
 
 „Uredba u ovom obliku pokazuje da je glavni cilj Vladine ekonomske politike naš zajednički zadatak, zadatak svih resora“, dodala je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, obrta i poduzetništva Martina Dalić.
 
Predsjednik Vlade Andrej Plenković izvijestio je da Vlada Republike Hrvatske odbija sve navode Prijedloga za pokretanje pitanja povjerenja prof. dr. sc. Pavi Barišiću, ministru znanosti i obrazovanja u Vladi Republike, kojeg je podnijelo 45 zastupnika u Hrvatskome saboru. „Temeljito smo proučili dostavljeni prijedlog, u detaljnom obrazloženju iznosimo argumente i činjenice koje u cijelosti odbacuju neutemeljene prijedloge te predlažemo Saboru da odbije prijedlog izglasavanja nepovjerenja ministru Barišiću“, kazao je predsjednik Vlade.
 
Vlada Republike Hrvatske predložila je Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o dopuni Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika HNS-a i HSU-a. Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek pojasnila je da je člankom 35. stavkom 2. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji propisano da visinu mjesečne pristojbe za svaku godinu utvrđuje svojom odlukom Nadzorni odbor HRT-a, a uz prethodno odobrenje Vijeća za elektroničke medije, koje mora potvrditi da je pristojba u skladu s ugovorom sklopljenim između HRT-a i Vlade Republike Hrvatske. Istim člankom određeno je i da se navedenom odlukom mogu utvrditi povlastice za određene kategorije obveznika plaćanja. Podsjetila je kako je Nadzorni odbor HRT-a, na temelju prethodne suglasnosti Vijeća za elektroničke medije, donio odluku kojom određenoj kategoriji umirovljenika umanjuje iznos mjesečne pristojbe sa 80 na 40 kuna. U navedenu kategoriju umirovljenika spadaju umirovljenici koji su obveznici plaćanja mjesečne pristojbe, a primaju manje od 1,500,00 kuna mirovine iz državnog proračuna. Ministrica Obiljen Koržinek istaknula je da je financiranje Hrvatske radiotelevizije propisano u skladu s Preporukom Vijeća Europe o jamstvu neovisnosti javne radiodifiizije, koja pristojbu predviđa kao način financiranja javne televizije u kontekstu osiguranja njezine neovisnosti od političkog utjecaja. Prema odredbama Preporuke, pristojba se ne smije smanjivati bez konzultacija s javnom televizijom, a nikako ne na štetu njezinog poslovanja i razvoja. Tako je smanjenje pristojbe na način da se dovodi u pitanje funkcioniranje javne televizije protivno navedenoj Preporuci Vijeća Europe. Kazala je i kako Ministarstvo kulture smatra da je pitanju promjene uređenja naplate RTV pristojbe potrebno pristupiti sistematizirano, uz provođenje prethodnih analiza i konzultacija, kako bi se sa sigurnošću moglo utvrditi kako će ona utjecati na prihode Hrvatske radiotelevizije.
 
Također, Vlada Republike Hrvatske predložila je Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o minimalnoj plaći, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika SDP-a. Ministar rada i mirovinskoga sustava Tomislav Ćorić izvijestio je da temeljem važećeg Zakona o minimalnoj plaći visinu minimalne plaće za svaku sljedeću kalendarsku godinu uredbom utvrđuje Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministra nadležnog za rad, te da se minimalna plaća ne može utvrditi u iznosu manjem od iznosa koji je bio utvrđen za prethodnu godinu. Nadalje, propisano je da će ministar nadležan za rad, imajući u vidu povećanje udjela minimalne plaće u prosječnoj plaći, nakon konzultacija sa socijalnim partnerima, Vladi Republike Hrvatske predložiti visinu minimalne plaće. Ministar Ćorić pojasnio je da uslijed obveze koja proizlazi iz važećeg Zakona o minimalnoj plaći te u postupku propisanom Zakonom, tijekom prosinca 2016. već je stupila na snagu Uredba o visini minimalne plaće za 2017. godinu kojom je udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći značajno porastao u odnosu na prethodnu 2016. godinu, odnosno sa postojećih 38,8 posto udjela podignut je na 42,9 posto udjela. Posljednje uvećanje iznosa minimalne plaće za 2016. godinu iznosilo je 90,45 kune, u odnosu na 2015. godinu, dok uvećanje za 2017. godinu u odnosu na 2016. godinu iznosi čak 156,00 kuna.  Također, Vlada Republike Hrvatske ne podržava donošenje predmetnog Prijedloga zakona, iz razloga što je neprihvatljiv predloženi način povećanja ove plaće, budući da predviđa dugoročan način određivanja njezinoga iznosa. „Neizvjesnost budućih makroekonomskih okolnosti te općenito okolnosti projiciranog gospodarskog rasta u Republici Hrvatskoj, a u kojima bi minimalna plaća trebala rasti predloženom dinamikom, ne daju osnovu za predmetno zakonsko rješenje“, zaključio je ministar Ćorić.
 
Između ostalog, donesena je I. izmjena Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2020., a prihvaćena je i Odluka o provedbi Rezolucije Zajedničkog odbora za sukcesiju diplomatske i konzularne imovine bivše SFRJ od 21. listopada 2016. godine. Također, Vlada je donijela i Odluku o osnivanju Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija i djelovanja na području obrazovanja i znanosti.

 

Stranica | Andrej Plenković