Sjednica Vlade: Usvojen Program priuštivog najma

Aktiviranje i lakše stavljanje u funkciju postojećih praznih stambenih jedinica cilj je Programa priuštivog najma. Jedna od ključnih politika Vlade je adresirati problem stambene politike na dugoročan i stabilan način, naglasio je premijer Andrej Plenković te podsjetio da je Vlada donijela Nacionalni plan stambene politike do 2030. godine kojim su postavljena tri temeljna cilja - priuštivo te održivo stanovanje, kao i prostor u funkciji stanovanja. Programom planiramo aktivaciju praznih i neuređenih stambenih jedinica u vlasništvu države, njih oko 1000, istaknuo je Bačić, a u ovom je trenutku u pripremi aktivacija 300-tinjak takvih stanova. Planira se također i aktivacija stanova u vlasništvu fizičkih osoba.

Prijedlogom državnog proračuna za 2026. godinu, koji je Vlada s današnje, 127. sjednice, uputila u Sabor, predviđa se ostvariti ukupne prihode državnog proračuna od 35,7 milijardi eura, dok bi rashodi trebali dosegnuti 39,8 milijardi eura.

Ukupni planirani prihodi tako su veći za 2,7 milijardi eura u odnosu na plan "rebalansiranog" proračuna za ovu godinu, dok su rashodi veći za tri milijarde eura, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac.

Proračunski planovi projiciraju se uz gospodarski rast u idućoj godini od 2,7 posto, nakon što se u ovoj godini očekuje rast BDP-a od 3,2 posto. Pritom bi glavni pokretač rasta BDP-a u idućoj godini trebala biti domaća potražnja, što se dominantno odnosi na osobnu potrošnju. Realni rast BDP-a bi u 2027. trebao iznositi 2,5 posto, a u 2028. godini 2,4 posto, projekcije su Vlade.

Unatoč složenim okolnostima, makroekonomskim i geokonomskim, rast gospodarstva u Hrvatskoj će i dalje biti u samom vrhu EU-a, istaknuo je Primorac.

U idućoj godini se očekuje daljnji pad udjela javnog duga u BDP-u, na 56 posto, dok bi deficit konsolidirane opće države trebao iznositi 2,9 posto, isto kao i u 2025. godini, čime će biti zadovoljeni tzv. mastriški kriteriji.
Inflacija bi u 2026. trebala usporiti na prosječnih 2,8 posto, nakon prognoziranih 3,7 posto u ovoj godini, a trebali bi se nastaviti i pozitivni trendovi na tržištu rada, pri čemu bi zaposlenost trebala porasti za 1,6 posto, što je ipak sporije od 2,5 posto koliko se predviđa u ovoj godini.

Planirani porezni prihodi 19,1 milijardu eura

Kada je riječ o strukturi prihoda državnog proračuna, od 35,7 milijardi eura koje se planiraju u idućoj godini prikupiti, 54 posto se odnosi na prihode od poreza, 18 posto na doprinose, 14 posto na "ostale prihode", 13 posto na kategoriju "pomoći", a jedan posto na prihod od imovine.

Planirani porezni prihodi tako iznose 19,1 milijardu eura, od čega se 68 posto odnosi na PDV, 17 posto na posebne poreze i trošarine, 14 posto na porez na dobit, a jedan posto na "ostalo".

Prema Primorčevim riječima, to još jednom pokazuje da je porezni sustav potrošno orijentiran, što je po njemu dobro s obzirom na strukturu ekonomije i činjenicu da se ti porezi prikupljaju i od onih koji nisu rezidenti, to jest stranih turista.

Rekao je i da u budućnosti svakako treba voditi računa i o činjenici da je PDV snižen na brojne skupine proizvoda. Tako prema projekcijama, kada bi se zadržala ista razina prihoda, a kada ne bi bilo sniženih stopa, opća stopa bi mogla biti oko 20 posto, napomenuo je.

Trećina proračuna odlazi na mirovine i ostale naknade građanima

U planiranim proračunskim rashodima u 2026. godini, s udjelom od 33 posto prednjače mirovine i ostale naknade građanima, što, kazao je Primorac, itekako pokazuje kako je proračun socijalan. Nadalje, rashodi za zaposlene dosežu 22 posto, 13 posto "otpada" na pomoći gradovima, županijama, općinama i izvanproračunskim korisnicima, 10 posto na potpore financiranju javnih službi, po osam posto na kapitalne investicije te na subvencije i pomoći gospodarstvu i neprofitnom sektoru, dok šest posto čine financijski rashodi i doprinos EU-u.

Promatrano po ministarstvima, najviši planirani rashodi se odnose na Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava obitelji socijalne politike, 12,9 milijardi eura. Slijedi Ministarstvo zdravstva s 5,1 milijardom, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih s 4,9 milijardi eura, pa Ministarstvo financija s 3,2 milijarde, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture s 1,9 milijarde eura itd.

Samo za mirovinski sustav, naveo je Primorac, u 2026. se planiraju rashodi od 10,2 milijarde eura, u odnosu na 9,1 milijardu u 2025. godini. Do tog porasta dolazi i zbog rasta prosječne mirovine, koja trenutno iznosi 691 euro, dok je primjerice u 2023. iznosila 432 eura, kazao je.

Za pomoć osjetljivim skupinama u 2026. će se izdvojiti 1,34 milijarde eura, što uključuje i inkluzivni dodatak za oko 191 tisuću korisnika, naknade za ugroženog kupca energenata, nacionalne naknade za starije osobe itd.

Na segment demografske revitalizacije "otpada" 804 milijuna eura, što uključuje 578 milijuna eura za dodatni rodiljni dopust, roditeljski dopust i opremu za novorođeno dijete, 194 milijuna eura za doplatak za djecu itd. Primorac je pritom apostrofirao trend povećanja iznosa za sve mjere u resoru demografije, što pokazuje da je taj segment prioritetan.

Za plaće u javnim i državnim službama 8,8 milijardi eura

Kada je riječ o detaljnijoj strukturi planiranih rashoda za zaposlene u javnim i državnim službama, oni ukupno iznose 8,8 milijardi eura, pri čemu se 23 posto odnosi na plaće u zdravstvu, 24 posto u školstvu, u policiji 11 posto, znanosti 10 posto, obrani sedam posto, a pravosuđu šest posto, dok na plaće u ostalim službama "otpada" 19 posto.

Nadalje, Primorac je prezentirao i planirana ulaganja u energetsku tranziciju, gospodarenje otpadom i zaštitu okoliša, koja bi u idućoj godini trebala iznositi 1,6 milijardi eura, pri čemu se 27 posto od tog iznosa odnosi na energetsku infrastrukturu, primjerice i projekt izgradnje plinovoda prema Sloveniji i Mađarskoj. Nadalje, 28 posto ide na energetsku obnovu višestambenih zgrada i zgrada javnog sektora, 12 posto se odnosi na projekte izgradnje centara za gospodarenje otpadom, a 33 posto na razvoj javne vodoopskrbe.

Ulaganja u vojnu opremu, ravnomjerni regionalni razvoj, dokapitalizacija HBOR-a

Ministar financija je u svojoj prezentaciji predstavio i planirane rashode za "poticanje konkurentnosti gospodarstva" u 2026. godini, koji dosežu 847 milijuna eura, pri čemu se s 411 milijuna eura izdvaja dokapitalizacija HBOR-a, a s ciljem podrške strateškim, digitalnim i zelenim ulaganjima, kao i za strateška ulaganja za obranu i sigurnost.

Između ostalog, za HAMAG-BICRO je u idućoj godini predviđeno 132 milijuna eura, a prije svega za podršku malim i srednjim poduzetnicima, naveo je Primorac.

Kada je riječ o segmentu obrane, planirani rashodi Ministarstva obrane u 2026. iznose 1,63 milijarde eura, dok samo ulaganja u opremanje dosežu 757 milijuna eura, što iznosi 2,06 posto BDP-a. Ta ulaganja od 757 milijuna eura uključuju i izdvajanja za borbene tenkove Leopard, višenamjenske borbene zrakoplove Rafale, sustave HIMARS, borbena vozila Bradley itd.

"Ova značajna ulaganja će nam omogućiti uspješniji i brži prijelaz s 'istočne' na 'zapadnu' vojnu tehnologiju", poručio je Primorac, najavivši i daljnje intenziviranje tih ulaganja, koja su trenutno za 2027. planirana u iznosu od 1,2 milijarde eura, a u 2028. od 1,3 milijarde eura.

Primorac je izdvojio i planirana ulaganja u ravnomjerni regionalni razvoj u 2026. godini od 600 milijuna eura, zatim 518 milijuna eura za ulaganja i potpore u području odgoja i obrazovanja, što se u najvećoj mjeri odnosi na izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju osnovnih škola, s ciljem prelaska u jednosmjensku nastavu. Tu je i prehrana učenika u osnovnim školama, sufinanciranje udžbenika itd.

Prezentirao je i planirana ulaganja u razvoj sporta u 2026. godini od 187 milijuna eura, što uključuje i financiranje programa javnih potreba u sportu, kao i ulaganja u izgradnju sportske infrastrukture.

Kako bi se proračun za 2026. mogao predložiti u navedenom obliku, Vlada je i usvojila izmjene odluke o proračunskom okviru za razdoblje 2026. - 2028. Po Primorčevim riječima, mijenja se ukupna visina rashoda koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka te se isti u odnosu na odluku iz lipnja smanjuju - za iduću godinu za 298,5 milijuna eura, u 2027. za 19,5 milijuna eura te u 2028. za 33,1 milijun eura.

"Izmjenama odluke povećana je visina rashoda Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike za prava iz sustava mirovinskog osiguranja i inkluzivni dodatak te Ministarstva demografije i useljeništva za rodiljne naknade. Na ostalim razdjelima ostvarene su uštede, između ostaloga, uzimajući u obzir revidirane prioritete kohezijske politike sukladno kojoj je financiranje dijela projekata i investicija, koje je prvotno planirano za financiranje iz općih prihoda i primitaka, usmjereno na financiranje iz EU-ovih bespovratnih sredstava", izvijestio je Primorac.

Prijedlog Zakona o izvršavanju državnog proračuna za 2026. godinu

U saborsku proceduru upućen je i Konačni prijedlog Zakona o izvršavanju državnog proračuna za 2026. godinu, po kojem se zaduženje na domaćem i inozemnim tržištima može provesti do ukupnog iznosa od 9,1 milijardu eura, dok će tekuće otplate glavnice državnog duga iznositi 3,1 milijardu eura.

Nadalje, naveo je Primorac, zaduženje izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznosi 410,7 milijuna eura, a tekuće otplate glavnice duga 216,6 milijuna eura.

Godišnja vrijednost novih jamstava za 2026. iznosi 435 milijuna eura, od čega se na izvanproračunske korisnike odnosi 280 milijuna. Naposljetku, postotak ukupnog ograničenja za zaduženja svih općina, gradova i županija u 2025. utvrđuje se na razini pet posto ukupno ostvarenih prihoda od njihova poslovanja u ovoj godini.

Aktiviranje i lakše stavljanje u funkciju postojećih praznih stambenih jedinica

Usvojen je i Program priuštivog najma, kojem je cilj aktiviranje i lakše stavljanje u funkciju postojećih praznih stambenih jedinica.

Jedna od ključnih politika Vlade je adresirati problem stambene politike na dugoročan i stabilan način, naglasio je premijer Andrej Plenković u uvodu sjednice te podsjetio da je Vlada donijela Nacionalni plan stambene politike do 2030. godine kojim su postavljena tri temeljna cilja - priuštivo te održivo stanovanje, kao i prostor u funkciji stanovanja.

Programom priuštivog stanovanja, istaknuo je, brojne prazne nekretnine lakše će se staviti u funkciju. "Najmodavci će primati odgovarajuću najamninu, i to brže i s manje angažmana oko svoje nekretnine, a mladi će moći ući najam na priuštiv način s obzirom na njihova primanja", poručio je.

Program je predstavljen i kratkim promotivnim filmom, a potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić naveo je da je u Hrvatskoj oko 600.000 praznih stambenih jedinica, dok istodobno nedostaje njih 236.000.

Programom planiramo aktivaciju praznih i neuređenih stambenih jedinica u vlasništvu države, njih oko 1000, istaknuo je Bačić, a u ovom je trenutku u pripremi aktivacija 300-tinjak takvih stanova. Također, planira se i aktivacija stanova u vlasništvu fizičkih osoba.

Programom se razrađuje postupak provedbe javnih poziva za vlasnike i za najmoprimce, sustav bodovanja za uključivanje u Program, popis isprava koje zainteresirane osobe trebaju dostaviti javnopravnom tijelu, način utvrđivanja i provedbe lista reda prvenstva, način izračuna lokalno priuštive najamnine i dr. Program će provoditi Agencija za pravni pomet i posredovanje nekretninama (APN).

Agencija će, istaknuo je Bačić, u ime i za račun vlasnika stana brinuti o stanu cijelo vrijeme iznajmljivanja, vlasniku stana odmah će biti isplaćeno 60 posto ukupne najamnine za razdoblje najma, a nakon proteka polovice toga razdoblja preostalih 40 posto.

Najmoprimci će, pak, plaćati priuštivu najamninu, a razliku između iznosa priuštive i medijalne najamnine za neku jedinicu lokalne samouprave osigurat će se iz državnog proračuna.



Unaprjeđenje sustava stambenog zbrinjavanja na potpomognutim područjima

U saborsku proceduru Vlada je uputila i Konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, koji predstavlja značajan iskorak u daljnjem unaprjeđenju sustava stambenog zbrinjavanja na tim područjima.

„Zakon je u prvom čitanju dobio široku potporu i u Hrvatskom saboru i od cjelokupne javnosti, tako da nije bilo mnogo prijedloga ni primjedbi na njegov tekst“, istaknuo je ministar Bačić uvodno u svom izlaganju.

Konačni prijedlog Zakona uvodi nove modele stambenog zbrinjavanja - mogućnost otkupa neuseljivog stana u državnom vlasništvu i darovanje građevnog materijala za popravak stana u zadnjoj etaži ili potkrovlju etažirane obiteljske kuće, što prema postojećem zakonu nije bilo omogućeno. Također, povećani su iznosi za dodjelu građevinskog materijala s 25 % na 50 % zbog rasta cijena građevinskih proizvoda i usluga.

Konačnim prijedlogom Zakona izjednačava se iznos najamnine za sve korisnike stambenog zbrinjavanja na području njegove primjene.

„Posebno je važno što ovim izmjenama doprinosimo uspostavi priuštivog stanovanja. Na čitavom potpomognutom području najamnina u državnim stanovima i državnim kućama iznosit će 36 euro centi po kvadratnom metru, što je otprilike 15 do 20 puta jeftinije od medijalne cijene u istoj jedinici lokalne samouprave“, pojasnio je ministar.

Precizirano je i postupanje u slučajevima raskida ugovora o najmu, osobito kad korisnik tijekom trajanja najma stekne drugu useljivu stambenu jedinicu, kao i u slučaju raskida ugovora o darovanju građevnog materijala, primjerice ako korisnik odbije potpisati ugovor ili odustane od obnove.

Uvodi se i prijelazno razdoblje od tri godine za jedinice lokalne samouprave koje izgube status potpomognutog područja. Tijekom tog razdoblja one će moći ostvarivati prihod od prodaje nekretnina na svom području.

Zakonom se dodatno uređuje stambeno zbrinjavanje hrvatskih iseljenika, potomaka iseljenika i članova njihovih obitelji koji se vraćaju u Republiku Hrvatsku, u suradnji s Ministarstvom demografije. Propisane su također procedure za pomoć u stambenom zbrinjavanju hrvatskih državljana u Bosni i Hercegovini.

Rješava se i pitanje građana koji su imali stanarsko pravo, a nisu ga mogli realizirati.

„Ovim izmjenama omogućili smo da, ako Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine nema zamjensku nekretninu, korisnici mogu ostvariti novčanu isplatu prema etalonskoj cijeni, kao što je to već uređeno za zaštićene najmoprimce na temelju Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske i odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske“, istaknuo je ministar Bačić.

Izmjene zakona donose konkretna poboljšanja u sustavu stambenog zbrinjavanja na potpomognutim područjima, čime se doprinosi boljoj dostupnosti stanovanja najugroženijim skupinama i dugoročnom očuvanju demografske stabilnosti tih područja.

Malim mljekarama za nabavu opreme četiri milijuna eura

Vlada je prvi put donijela Program potpore malim mljekarama za sufinanciranje nabave opreme za sabiranje mlijeka u razdoblju do 2027. godine, koji je vrijedan četiri milijuna eura, pri čemu se procjenjuje da bi ga moglo potencijalno koristiti 25 mljekara.

Mali mljekari, kako je istaknuo potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, godišnje prerade gotovo 29 milijuna kilograma mlijeka kojeg prikupe i prerade s više od 600 gospodarstava s manjom godišnjom proizvodnjom mlijeka.

Za prikupljanje dovoljnih količina mlijeka za preradu, vozila dnevno prelaze velike udaljenosti do zajedničkih sabirališta u koja mlijeko donose lokalni proizvođači s farmi, što posao prikupljanja čini zahtjevnijim uz brzu amortizaciju specijaliziranih vozila, odnosno cisterni. Stoga je cilj Programa pružanje potpore malim mljekarama za kupovinu opreme za sabiranje i transport svježeg sirovog mlijeka kako bi se zadržala postojeća razina proizvodnje i prerade kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka te omogućilo unaprjeđenje i modernizacija malih mljekara.

Ovo je prvi takav program, a prema procjenama Ministarstva poljoprivrede, broj potencijalnih korisnika je 25, odnosno četiri male mljekare koje otkupljuju više od milijun kilograma mlijeka te 21 mala mljekara koja otkupljuje manje od milijun kilograma mlijeka, rekao je Vlajčić. Naglasio je kako potporu ne može ostvariti subjekt koji prerađuje mlijeko isključivo s vlastite farme.

Sredstva za provedbu Programa iznose četiri milijuna eura, od kojih je iznos od dva milijuna eura planiran za 2026., a isti iznos od dva milijuna eura je planiran u projekciji za 2027. godinu.

Program ima uporište u "Programu razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine“ i "Akcijskom planu za provedbu Programa razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2025. godine", donesenim odlukom Vlade na sjednici održanoj 15. veljače 2024. godine.

Prihvatljivi korisnici potpore su mikro, mala i srednja poduzeća (definirana Uredbom o poljoprivrednom izuzeću) koja posluju u objektima za preradu mlijeka (upisanim u odgovarajući Upisnik) i koja su sabirala i prerađivala mlijeko proizvedeno na području Hrvatske u godini podnošenja zahtjeva. Potporu ne može ostvariti subjekt koji prerađuje isključivo mlijeko s vlastite farme.

Prihvatljivi troškovi za ostvarivanje potpore su kupovina cisterni za sabiranje i transport sirovog mlijeka s pripadajućim uređajima, vozilom ili bez njega, sustava prijema mlijeka, sustava za čišćenje i dezinfekciju cisterni, s time da je prihvatljiva isključivo kupovina novih strojeva i opreme. Intenzitet potpore iznosi do 65 posto prihvatljivog troška.

Prihvatljivi iznos potpore - za korisnike koji su u 2024. sabrali više od 1.000.000 kg mlijeka, potpora može iznositi do 500.000 eura, dok za korisnike koji su sabrali do 1.000.000 kg mlijeka, potpora može iznositi do 120.000 eura za vrijeme trajanja Programa.

Potpora Hrvatima u BiH za gospodarski razvoj, 8,7 milijuna eura u tri godine

Programom potpore Hrvatima u BIH u svrhu poticanja gospodarskog razvoja lokalne zajednice za razdoblje 2025. - 2027., usvojenim na sjednici, osigurano je gotovo 9 milijuna eura bespovratnih sredstava u iduće tri godine, odnosno na godišnjoj razini 2,9 milijuna eura, za razvoj 10 županija u Federaciji BiH.

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar istaknuo  je da je Vlada posljednjih godina znatno povećala potporu projektima za Hrvate u BiH, potvrđujući tako svoju trajnu predanost jačanju njihovog položaja.

Provedbom programa se želi pridonijeti stvaranju poticajnog poslovnog okruženja, razvoju obrtništva i malog gospodarstva, otvaranju novih radnih mjesta, jačanju infrastrukture i unaprjeđenju lokalnih razvojnih kapaciteta, dodao je.

Korisnici programa su Unsko-sanska, Posavska, Tuzlanska, Zeničko-dobojska, Bosansko-podrinjska, Srednjobosanska, Hercegovačko-neretvanska, Zapadnohercegovačka, Sarajevska i Hercegbosanska županija, koje provode projekte i aktivnosti usmjerene na jačanje poduzetništva, mobrtniđštva i ukupnog gospodarskog razvoja.

Osnovan i prvi Savjet mladih Hrvata izvan Republike Hrvatske

Vlada je osnovala i prvi Savjet mladih Hrvata izvan Republike Hrvatske - kao svoje savjetodavno tijelo se zadaćom jačanja hrvatskog identiteta među mladim generacijama Hrvata izvan Hrvatske, poticanja povezivanja i suradnje unutar hrvatskih zajednica diljem svijeta, promoviranja kulturnih obrazovnih i poslovnih mogućnosti te osnaživanja povratka i useljavanja u Hrvatsku.

Čine ga predstavnici mladih generacija Hrvata izvan Hrvatske u dobi od 18 do 30 godina te predstavnici državnih tijela i organizacija, naveo je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas. Zajednice Hrvata izvan Hrvatske svoje predstavnike u Savjet predložile su iz redova najznačajnijih najbrojnijih udruga, organizacija i institucija.

Zastupljenost predstavnika Hrvata u Savjetu određuje se sukladno brojnosti i značaju Hrvata u dotičnoj državi, naveo je Milas, aktivnosti i povezanosti zajednice s Hrvatskom, kao i radu na promociji i jačanju ugleda interesa Republike Hrvatske. Imenovani su na mandat od četiri godine.

Izvor: Hina/Vlada



Pisane vijesti