Preskoči na glavni sadržaj
Zatvori

SJEDNICA VLADE I IZJAVE MINISTARA O DESETOM PAKETU MJERA

Vlada će nastaviti štititi standard građana i stabilnost gospodarstva

Na današnjoj, 155. sjednici Vlade donesen je 10. paket mjera s ciljem ublažavanja rasta cijena energenata te zaštite standarda građana i stabilnosti gospodarstva.

Vlada će nastaviti štititi standard građana i stabilnost gospodarstva
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar kazao je da stanje na energetskim tržištima i izazovi s kojima se suočavamo zahtijevaju brzu i odgovornu reakciju države.

„Suočeni smo s ozbiljnim globalnim poremećajima koji izravno utječu na cijene energije i troškove života. Zato donosimo i provodimo mjere koje štite građane i gospodarstvo. Bez tih mjera cijena goriva rasla bi i do 30 centi po litri. To nećemo dopustiti. Cijene električne energije i plina ostaju stabilne, a dodatnim intervencijama ograničavamo rast cijena goriva i ublažavamo pritisak na kućanstva i poduzetnike“, naglasio je.

Istodobno, dodao je, vodimo računa o sigurnosti opskrbe energentima, kako bi sustav ostao stabilan i pouzdan.

„Hrvatska ima kapacitet nositi se s ovim izazovima. Vlada će nastaviti štititi standard građana i stabilnost gospodarstva“, istaknuo je Šušnjar.

Mjere za električnu energiju

Mjere za električnu energiju produžuju se do 30. rujna 2026. godine. Za kućanstva i neprofitni sektor cijene ostaju nepromijenjene, uz nastavak potpora za najugroženije. Prosječni mjesečni račun iznosi oko 45,61 euro, dok bi bez mjera iznosio oko 50 eura, odnosno oko 8,8 % više.

Za poduzetnike se nastavlja model ograničenja cijena za potrošnju do 250.000 kWh u šestomjesečnom razdoblju. Primjerice, poduzetnici s godišnjom potrošnjom od 20.000 kWh bez mjera bi plaćali 4.374 eura, dok uz mjere plaćaju 3.525 eura, što predstavlja uštedu od 859 eura godišnje.

Istodobno je osigurana stabilnost opskrbe plinom te spriječen rast cijene plina do 30. rujna 2026. godine.

Mjere za energente i građane

Za ublažavanje rasta cijena energenata osigurano je 55 milijuna eura za naknade za troškove energije.

Najugroženijim građanima osigurana je izravna potpora od 70 eura mjesečno za troškove energije, a mjera obuhvaća više od 125.000 korisnika.

Potpore su osigurane i za pružatelje socijalnih usluga kako bi se ublažio utjecaj rasta cijena energije na njihov rad.

Cijene goriva

Vlada je donijela Uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata kojom se ograničavaju cijene goriva i ublažava njihov rast. Ovakav režim vrijedi za sljedeće 14-dnevno razdoblje.

Tako će od sutra pa u iduća dva tjedna eurodizel sa sadašnjih 1,55 eura poskupjeti na 1,73 eura, a bez Vladinih mjera cijena bi bila 1,86 eura.

Eurosuper će od sutra stajati najviše 1,62 eura, a bez Vladinih mjera bio bi 1,71 euro.

Plavom dizelu cijena će porasti s 0,89 na 1,19 eura, a bez mjera Vlade bio 1,23 eura.

Plin u spremnicima sa 1,70 ide na 1,99 eura za kilogram (bez vladinih mjera 2,07 eura), a plin u bocama s 2,40 poskupljuje na 2,57 eura (bez vladinim mjera 2,77 eura).

Moratoriji i likvidnost gospodarstva

Uvedeni su moratoriji na plaćanje rata zajmova za korisnike programa HAMAG-BICRO-a, za obveze koje dospijevaju do 30. rujna 2026. godine. Za poljoprivredne proizvođače mjera se odnosi na programe ruralnog razvoja i obrtnih sredstava, čime se ublažava pritisak rasta troškova proizvodnje.

Ukupna vrijednost ove mjere iznosi 8.895.337,92 eura.

Za energetske subjekte u sektoru naftnih derivata i ukapljenog naftnog plina uveden je moratorij u okviru ESIF i nacionalnih programa zajmova, čime se osigurava dodatna likvidnost i kontinuitet opskrbe. Vrijednost ove mjere iznosi 71.565 eura.

Potpora sektorima

Za održivost javnog prijevoza osigurano je 8 milijuna eura, za poljoprivrednike i ribare 28 milijuna eura potpore, dok je za studentski standard osigurano 8 milijuna eura.

Dugoročne mjere i otpornost

Za ulaganja u energetsku otpornost osigurano je 249 milijuna eura, uključujući obnovljive izvore energije, modernizaciju sustava i povećanje energetske učinkovitosti.

Ukupna vrijednost desetog paketa  mjera iznosi 449 milijuna eura i njime se osigurava stabilnost cijena energenata, dodatna likvidnost gospodarstva i pouzdana opskrba energijom, uz zaštitu standarda građana u uvjetima globalne neizvjesnosti.
 
Vlada će nastaviti štititi standard građana i stabilnost gospodarstva

Suočeni smo s ozbiljnim globalnim poremećajima koji izravno utječu na cijene energije i troškove života. Hrvatska ima kapacitet nositi se s ovim izazovima. Vlada će nastaviti štititi standard građana i stabilnost gospodarstva.

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar

Šušnjar: Sigurnost opskrbe nije upitna ni u jednom trenutku

U izjavi nakon sjednice, ministar Šušnjar rekao je da država najnovijim mjerama nastoji suzbiti benzinski turizam, a potrošače je pozvao da ne stvaraju zalihe jer je to prema njegovim riječima iracionalno, budući da je sigurnost opskrbe neupitna.

"Danas smo donijeli paket mjera za ublažavanje cjenovnog pritiska, prvenstveno za eurodizel čija će cijena s dosadašnjih 1,55 eura ići na 1,73 eura. Bez mjera Vlade išao bi na 1,86 eura što bi bio skok od 31 eurocenta, a zbog mjera Vlade rast će 18 eurocenti", naveo je Šušnjar.

Dodao je da je Vlada na tu cijenu utjecala smanjenjem premije energetskih subjekata za pet centi i trošarine za šest centi.

Vezano uz eurosuper čija je cijena sada 1,50 eura, bez mjera Vlade litra tog goriva stajala bi 1,71 eura, a uz mjere Vlade ići će na 1,62 eura. To, istaknuo je, znači da je Vlada intervenirala s dva centa u premiju energetskih subjekata i šest eurocenti na trošarine, koje pripadaju državi.

"Danas smo donijeli i važnu mjeru deregulacije formiranja cijena na autocestama. Određeni distributeri tijekom jučerašnjeg dana zabilježili su rekordne prodaje, u milijunima litara, a određene susjedne zemlje pozivale su na točenje goriva u Hrvatskoj. Mi prije svega moramo voditi računa o sigurnosti opskrbe našeg tržišta i zbog toga smo donijeli mjeru da se deregulira cijena na autocestama", naglasio je Šušnjar.

Istaknuo je da sigurnost opskrbe nije upitna ni u jednom trenutku.

Tvrdi da nema poremećaja u opskrbi i dobavi nafte za preradu i ističe da u Hrvatskoj radi modernizirana rafinerija.

Što se tiče električne energije nastavljaju se mjere koje su važile i do sada, one su produžene za šest mjeseci, isto kao i za plin, rekao je ministar.

"Cijene za građanstvo i malo poduzetništvo ostaju iste, produžene su u onim okvirima u kojima se te cijene subvencioniraju od strane države", naglasio je.

Upitan hoćemo li 1. rujna imati puno skladište plina u Okolima, odgovorio je da će plina biti sasvim dovoljno i da sigurnost opskrbe plinom također neće biti dovedena u pitanje.

Ponovio je da su danas donesene određene mjere za pomoć malim distributerima goriva, dodavši i da danas osim Ine nitko ne prodaje plavi dizel. Nema informaciju da na nekim benzinskim postajama u Hrvatskoj vlada nestašica goriva.

Dodao je, međutim, da postoji određeni pritisak tako da je jedan distributer jučer prodao preko pet milijuna litara derivata, što je rekordna prodaja.

"Odlučili smo da moramo deregulirati cijene goriva na autocestama kako bismo odvratili ljude od tzv. benzinskog turizma", istaknuo je Šušnjar. Naglasio je da su distributeri ograničili prodaju plavog dizala poljoprivrednicima i ribarima, rekavši i da nema potrebe za iracionalnim kupovanjem energenata i da se iracionalno stvaraju zalihe.

Upitan zašto Ina jedina pristaje prodavati plavi dizel i tako biti evidentno u minusu, rekao je da Ina ima svoju rafineriju, te da se može na tržištu postaviti drugačije od drugih.

Ćorić: Država ima još alata za držati cijene goriva u razumnim granicama

Ministar financija Tomislav Ćorić rekao je da u slučaju nastavka rasta cijena energenata, u Hrvatskoj postoji još prostora u obliku izuzeća u odnosu na minimalnu europsku trošarinu i to i na benzin i na dizel.

"Danas smo iskoristili postojeći instrumentarij na smanjenje trošarina. U okviru trošarina postoji još određeni prostor u obliku izuzeća u odnosu na minimalnu europsku trošarinu i na benzin i na dizel i to će biti sljedeći korak bude li potreban", kazao je Ćorić nakon sjednice Vlade.

Smatra da se Vlada odnosno Ministarstvo financija mogu isto tako koristiti i analizama iskustava drugih zemalja, po pitanju promjena stopa poreza na dodanu vrijednost.

"To zahtijeva prije svega promjenu zakonskog okvira. U ovom je trenutku o tome rano govoriti", kazao je Ćorić, dodavši da ukoliko dođe do toga, zakonski prijedlozi će ići u hitnu proceduru u Hrvatskom saboru.

Upitan koliko prostora država ima u proračunu za nastavak mjera pomoći gospodarstvu i građanima iz kojih se 1. travnja trebalo izaći, naglasio je da je stanje u proračunu stabilno.

"Naravno da nam sve ove mjere nose određena sredstva, primjerice smanjenje trošarina pa i u kontekstu porasta prihoda od poreza na dodanu vrijednost taj efekt je značajan. S obzirom na to sve proračun Republike Hrvatske, kao i proračuni svih zemalja koje su pogođene ovim naftnim šokom, prije svega u kontekstu porasta cijene energenata, podnijeti će određenu žrtvu. Međutim, držimo da je trenutni fiskalni kapacitet Republike Hrvatske, naša trenutna fiskalna pozicija, zadovoljavajuća i vjerujem da će tako biti i do kraja", rekao je Ćorić.

Kazao je da će država ove godine biti racionalna, a prioritet je stabilna i disciplinirana fiskalna politika i održanje, prije svega, fiskalne, odnosno ekonomske politike Republike Hrvatske.

U ovom trenutku ne razmišljamo o rebalansu proračuna

Pri tome, objasnio je da racionalno znači da postoje fiskalna pravila i okolnosti u kojima se krećemo već godinama, te da će država učiniti sve što je u njezinoj moći da i ova godina, iako je godina šoka, završi pozitivno, prije svega po pitanju ovdašnjeg ekonomskog rasta, životnog standarda hrvatskih građana, ali i stabilnosti javnih financija.

Naglasio je i da u ovom trenutku ne postoji potreba za razmišljanjem o rebalansu, ali i da će ukupna razina inflacije ovisiti o duljini trajanja ovog naftnog šoka.

Nada se da će ova cijela situacija koja je zatekla cijeli svijet što prije stati i da ćemo se što prije vratiti u nekakvu normalnu fazu funkcioniranja svjetske, pa onda i europske i hrvatske ekonomije.

Izvor: MINGO/Hina/Vlada
 

Slične vijesti