Bačić: Izmjenama zakona bespravna gradnja postaje kazneno djelo

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić gostujući u HRT-ovoj emisji A sada Vlada podsjetio je da je rok za prijavu takve bespravne gradnje istekao 31. lipnja. Međutim, ostao je jedan dio takvih objekata čiji vlasnici nisu podnijeli zahtjev za legalizaciju i danas im to predstavlja problem, primjerice u mogućnosti obavljanja bilo kakve djelatnosti u tim zgradama.

Izmjenom zakona ukinut ćemo rok za prijavu tih zgrada, ali svi oni koji su nakon toga gradili bespravno, prema ovom zakonu ne mogu legalizirati i mi ćemo te objekte rušiti, dodao je ministar naglasivši kako država ne radi to zbog dodatnih sredstava budući da se ne radi o velikim iznosima.

Kazao je kako je 2011. bilo 900 tisuća zahtjeva za legalizaciju, dok očekuje da će sada taj broj biti i do 10 puta manji.

Govoreći o zaustavljanju bespravne gradnje, ministar je podsjetio da je u Hrvatskoj malo građevinskih inspektora te su mogućnost nadzora i zaustavljanja bespravne gradnje dali komunalnim redarima jedinica lokalne samouprave.

Sada idemo korak dalje, tako što ćemo bespravnu gradnju novom izmjenom Kaznenog zakona proglasiti kaznenim djelom, kazao je Bačić.

Najavio je da je u izradi aplikacija koja će se temeljiti na satelitskim snimkama, preko koje će se detektirati bespravna gradnja i bilo kakva promjena u prostora.

„Tako ćemo biti učinkovitiji. Najlakše je zaustaviti bespravnu gradnju u startu“, poručio je ministar dodajući kako očekuje da će primjena aplikacije započeti tijekom 2027.

Programom Statileo riješit ćemo nepravdu koja je počinjena vlasnicima stanova nakon Drugog svjetskog rata

Ministar se osvrnuo i na kritike programa Statileo te objasnio da je Republika Hrvatska bila dužna temeljem presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Statileo i drugi riješiti pitanje nepravde koja je počinjena vlasnicima stanova nakon Drugog svjetskog rata.

Od tada pa do danas, gotovo 80 godina, vlasnici stanova koji su upisani u zemljišnim knjigama, ne mogu konzumirati svoje vlasničko pravo i zbog toga Hrvatska plaća penale, kazao je Bačić i dodao da je to jedno od posljednjih tranzicijskih pitanja iz '90-ih godina koje nije riješeno.

Podsjetio je kako se taj problem pokušao riješiti 2018., međutim Ustavni sud je tada doneseni zakon proglasio neustavnim jer je rekao da je preveliki teret prebačen na zaštitu najmoprimaca.

Izradili smo novi zakon i on je prošao test ustavnosti, nastavio je ministar i kazao kako smatra da su našli balans između zaštite prava na dom i zaštite prava te ustavnog prava vlasništva bivših vlasnika. U financijskom smislu, država se jako puno izložila, istaknuo je ministar.

Otkrio je kako je u Ministarstvo pristiglo 1300 zahtjeva, a do sada je riješeno 200-tinjak predmeta.

S obzirom na broj stanova koji su nam nužni, u Splitu gradimo 58 stanova, u Zagrebu ćemo graditi 160 stanova, nastavit ćemo izgradnju i u drugim gradovima gdje je značajan broj zahtjeva zaštićenih najmoprimaca, najavio je Bačić.

S druge strane, kazao je, obnavljamo državne stanove kako bismo čim prije zbrinuli sugrađane koji su u tim stanovima.

Rekao je kako se svaki šesti zahtjev odnosi na jednokratnu isplatu zaštićenih najmoprimaca, pri čemu je ministarstvo već isplatilo njih 200-tinjak. Najveći broj zahtjeva zaštićenih najmoprimaca je mjera koja se odnosi na useljavanje u državne stanove.

Uređujemo te stanove i onda ćemo ih, prema broju članova domaćinstava, dati našim sugrađanima koji moraju iseliti, nastavio je i objasnio da stanove mogu uz određeni popust otkupiti od države.

Ministar je rekao da država planira polovinu državnih stanova urediti i u njih useliti zaštićene najmoprimce, a polovinu, oko 500-tinjak stanova izgraditi.

Programom suzbijanja energetskog siromaštva dosad obnovljeno 50 stambenih zgrada

Kroz Vladin program suzbijanja energetskog siromaštva dosad je završena obnova 50 stambenih zgrada, od planiranih 107 objekata u prvoj fazi, istaknuo je ministar Bačić.

U Slunju se obnavlja 10 takvih zgrada, pet ih je pri završetku. To je po zgradi otprilike oko 600-700 tisuća eura, kazao je ministar i dodao da se ukupno izdvaja iznos od 60 do 70 milijuna eura za program.

Te zgrade sada više vrijede, u njima se troši puno manje energije, rekao je Bačić.

Projekt gradnje višestambenih zgrada vrijedan 115 milijuna eura

Naglasio je i kako Vlada realizira brojne projekte stambenog zbrinjavanja građana na potpomognutim područjima, izgradnjom obiteljskih kuća, otkupom obiteljskih kuća i neuseljivih stanova te davanjem u najam.

Sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurali smo sredstva da se na tom području gradi 80-ak višestambenih zgrada ili mala naselja obiteljskih kuća, kazao je i dodao da je vrijednost projekta 115 milijuna eura.

Naši sugrađani će plaćati najamninu 0,36 centi po metru četvornom, a to je oko 20-30 puta niža najamnina od prosječne najamnine u toj istoj jedinici lokalne samouprave, istaknuo je ministar kazavši da se time postiže plan priuštivog stanovanja.

Nedavno je završilo javno savjetovanje o Programu priuštivog stanovanja. Pristiglo je oko 111 primjedbi.

Ministar je rekao da se najviše primjedbi odnosi na činjenicu da je svojevrsna prednost u listi prvenstva dana sugrađanima koji u toj jedinici lokalne samouprave imaju duže prebivalište. Naš je pristup bio da time ne doprinesemo depopulaciji i malo ćemo to modificirati, zaključio je ministar.
Druga primjedba odnosila se na činjenicu da su iz programa priuštivog najma isključeni vlasnici obrta.

Bačić je objasnio da to nije napravljeno kako bi se suzbijala djelatnost, nego da se sukladno europskoj direktivi o potporama ne doprinosi kršenju te direktive. „Tu ćemo isto malo intervenirati“, istaknuo je.

Poručio je kako se nada da će gradnjom novih stanova podići ponudu na tržištu te smanjiti pritisak na povećanje cijena najamnina.

Dodao je i kako se priprema novi Zakon o najmu kako bi se povećala pravna i financijska sigurnost najmodavca, ali i najmoprimca.

Priuštiva najamnina ovisi o primanjima, broju članova kućanstva, itd. Ako se ti elementi budu mijenjali, ako budu išli gore, onda će država manju razliku uplaćivati najmodavcu i obrnuto, objasnio je.

Naglasio je da priuštiva najamnina ne može biti veća od 30 posto prihoda umanjenih za režijske troškove.

Dosad isplaćeno 7 milijuna eura povrata poreza za kupnju prve nekretnine

Ministar je rekao da je u tri mjeseca pristiglo 1830 zahtjeva za povrat poreza na kupnju prve nekretnine, dok ih je obrađeno 830.

Vraćamo 50 posto poreza na dodanu vrijednost za kupnju prve nekretnine i cjelokupnog iznosa poreza na promet nekretnina. Za njih 830 isplaćeno je oko 7 milijuna eura. Prosječna starost sugrađana koji podnose zahtjeve je 32 godine, prosječna veličina stana 66 kvadrata, a prosječno kućanstvo broji dva člana, otkrio je.

Sada imamo evidenciju prosječne cijene stana u Hrvatskoj i ona nije toliko visoka kao što čujemo ovih dana da su cijene stanova strahovito porasle. Iz egzaktnih, točnih, ugovorenih podataka u ovoj godini vidimo da je prosječna cijena stana u Hrvatskoj 2285 eura plus PDV, a u Zagrebu 2487 eura plus PDV, rekao je Bačić.

Izvor: HRT/Vlada