Primorac: Dobro stanje javnih financija nije slučajno

"Ovdje apsolutno ništa nije slučajno, makroekonomsko okruženje u smislu zaposlenosti i gospodarskog rasta i javnih financija rezultat je vladinih politika kroz pakete mjera, socijalna davanja, pomoć najugroženijima i osiguranje sredstava iz fondova EU", kazao je Primorac predstavljajući zastupnicima rebalans proračuna za 2023.

Dodao je da se rebalans donosi isključivo iz tehničkog razloga, boljeg punjenja proračuna i povećanja rashoda te nema nikakvih izvanrednih okolnosti ili krize.

Fiskalna politika se vodi dobro, odgovorno i transparentno, ostvarujemo značajan gospodarski rast i stvaramo prostor za reakcije kada rast eventualno bude niži ili nešto gore, odnosno pad, ostavlja se prostor za djelovanje u kriznim situacijama, poručio je Primorac.

Odbacio je tezu oporbe da se proračun kupa u novcima, pojasnivši da Vlada ne stavlja novce sa strane već redistribuira sredstva kako bi olakšala život građana, posebno onih najugroženijih.

Odbacio je i tezu da bi gospodarski rast došao sam od sebe jer, kako je rekao, onda bi i druge države ostvarivale veći gospodarski rast. "Ništa nije palo s neba", istaknuo je.

Predviđa se rast BDP-a od 2,8 posto

Govoreći o makroekonomskim kretanja, Primorac je kazao da se u 2023. predviđa realan rast BDP-a od 2,8 posto što je značajno više od inicijalnih projekcija, te nekoliko puta veći od prosječne stope rasta u EU i eurozoni.

Inflacija bi trebala u 2023. usporiti na 8 posto, s 10,8 posto u 2022. Očekuje se također i dalje povoljno stanje na tržištu rada kao i daljnje povećanje bruto plaća, za preko 14 posto u 2023. te za oko 9 posto u 2024., kazao je.

Ministar je na replike zastupnika odgovorio da nije točno da je inflacija pojela plaće. "Plaće su realno rasle i u ovoj godini i od 2016. do danas, realno preko 20 posto i to je doista značajno", naglasio je.

Vlada učinila sve kako bi zaštitila najugroženije

Poručio je kako je Vlada učinila sve kako bi utjecala na smanjivanje cijena i zaštitila najugroženije. "Ne stoji da 45 posto građana živi na rubu siromaštva, smatramo da je potrebno dalje podizati standard građana i to kontinuirano činimo", dodao je Primorac.

Naveo je i da su na kraju rujna dospjele obveze prema ljekarnama iznosile 97 milijuna eura, a obveze prema bolnicama preko 120 dana 128,2 milijuna eura.

Na upit planira li i ove godine uvesti dodatni porez na dobit, ministar je kazao da ima dovoljno vremena do kraja godine za poteze, pa i u tom smjeru.

Dio zastupnika pohvalilo je veća izdvajanja za znanost i obrazovanje, posebno za besplatne udžbenike, obroke i prijevoz učenika, pomoć uzgajivačima svinja zbog afričke svinjske kuge, ulaganja u prometnu infrastrukturu te povećanje socijalnih naknada.

Rebalansom državnog proračuna prihodi iznose 27,7 milijardi eura što je povećanje za 1,1 milijardu eura u odnosu na izvorni proračun, a rashodi se povećavaju za 1,2 milijarde eura, odnosno na 29,3 milijarde eura.

Izvor: Hina/Vlada