Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije - Nove boje znanja >
Posljednja izmjena: 17.12.2015.
Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije - Nove boje znanja
Hrvatska prepoznaje obrazovanje i znanost kao svoje razvojne prioritete koji joj jedini mogu donijeti dugoročnu društvenu stabilnost, ekonomski napredak i osiguranje kulturnog identiteta.
Hrvatski sabor je 17. listopada 2014. godine usvojio Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije, a 20. studenog imenovao Posebno stručno povjerenstvo za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. Zadaća je Povjerenstva izraditi akcijski plan provedbe Strategije, koordinirati nadležne dionike te definirati pokazatelje provedbe i učinkovitosti provedbe ciljeva i mjera Strategije. Također, Povjerenstvo će organizirati projekte za izradu akcijskih planova pojedinih složenijih mjera te radnih skupina koje će detaljno razrađivati Strategiju u njezinim pojedinim segmentima. O svome radu i rezultatima pismeno izvještava Vladu Republike Hrvatske najmanje jedanput godišnje.
Povjerenstvo je 8. rujna predstavilo projekt provedbe Strategije nazvan "Nove boje znanja" i novi portal novebojeznanja.hr:
Na Strategiji je od 2012. godine do rujna 2014. godine bez naknade radilo više od 130 stručnjaka u 19 različitih radnih i tematskih skupina oformljenih kako bi se izradio cjelokupni strateški dokument koji prepoznaje obrazovanje i znanost kao hrvatske razvojne prioritete. U globaliziranom svijetu dinamičnih promjena društva, gospodarstva i kulture, suočena s izazovima novih tehnologija, zaštite okoliša i starenja stanovništva, s ograničenim ljudskim, materijalnim i prirodnim resursima, Hrvatska mora predviđati dugoročni razvoj i biti spremna na prilagodbe.
Demografske, ekonomske i kulturne promjene u kojima se nalazi hrvatsko društvo najčvršći su temelj hrvatske Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije, a odgovornost je države da razvije i upravlja obrazovnim sustavom u suradnji s privatnim sektorom. Izgradnja inovativnog društva i gospodarstva, prilagodljivog budućim nepredvidivim izazovima, nužna je pretpostavka stvaranja kapitala stvaralačkog ljudskog znanja koje u modernim društvima ima prednost u odnosu na kapitale prirodnih dobara i rutinskog rada, pa čak i financijskog kapitala. Znanje ima iznimnu važnost u projekcijama strateškog razvoja.
Kao temelj obrazovanja nameće se cjeloživotno učenje koji potiče pojedinca iz bilo koje dobne skupine da uči kroz različite oblike učenja i sa stalnim pristupom obrazovanju. Cjeloživotno obrazovanje, znanost i inovacije čine trokut znanja kojemu država pruža uvjete za djelotvorno funkcioniranje.
Obrazovanje će biti zasnovano na sljedećim načelima:
Opće osnovno obrazovanje bit će obvezno.
Bit će osigurana horizontalna i vertikalna prohodnost sustava.
Sve osobe, napose marginalizirane i podzastupljene skupine, bit će uključene u sustav obrazovanja koje će biti utemeljeno na znanstvenim spoznajama.
Svi djelatnici u sustavu bit će kompetentni i poštovat će profesionalnu etiku.
Odluke će se donositi na demokratski način uz sudjelovanje svih ključnih čimbenika.
Škole i nastavnici bit će samostalni u osmišljavanju svojeg rada.
Poštovat će se interkulturalizam i europska dimenzija obrazovanja.
Zadaća je Hrvatske uključiti se u strateško planiranje Europske unije iskazano nizom dokumenata, ali s druge strane mora voditi računa o svojim specifičnim potrebama za realizaciju kojih je nužan i dulji rok. Ova je Strategija zamišljena tako da predlaže mjere koje su usklađene s previđenim strategijama Europske unije i ciljevima čije se postizanje očekuje do 2025. godine.
Ostvarivanje ovakvih strateških ciljeva moguće je samo ako se slijedi vizija dugoročnog razvoja koji teži cjelovitom, fleksibilnom i učinkovitom sustavu odgoja i obrazovanja povezujući sve razine i vrste obrazovanja i istraživanja u harmoničnu i transparentnu cjelinu temeljenu na zajedničkim pozitivnim vrijednostima, načelima i ciljevima.
Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije koja je, među ostalim, usmjerena k obrazovanju koje aktivno potiče cjelovit individualni razvoj svakog učenika, promiče društvenu jednakost i demokratske vrijednosti te snažno pridonosi društvenome i gospodarskome razvoju. Sustav obrazovanja omogućit će svim učenicima stjecanje znanja, vještina i vrijednosti potrebnih za uspješan život u suvremenom društvu, tako što će ih osposobiti za cjeloživotno učenje i rad i omogućiti da se razvijaju kao kreativni, aktivni i samopouzdani pojedinci odgovorni za osobni i društveni razvoj.
Strategija mora omogućavati fleksibilnost i prilagodljivost sustava obrazovanja i istraživanja, a istodobno biti podložna stalnom preispitivanju i periodičnim revizijama. Zbog toga mora biti prihvaćena od strane svih zainteresiranih dionika, što znači od strane cjelokupnog hrvatskog društva i vodećih političkih stranaka kako bi se osiguralo njezino kontinuirano i dosljedno provođenje u dugoročnom razdoblju.
S obzirom na ograničene ljudske i materijalne resurse kojima Hrvatske raspolaže, nužno je osmisliti postupne promjene tako da se iskoristi sve ono što je u sustavu obrazovanja i znanosti prepoznato kao dobro, a da se ne ugrozi kvalitetna osnova i da se uloženim sredstvima i naporima postignu najbolji mogući rezultati.
Strategija se zbog toga temelji na sljedećim načelima:
Donošenju odluka na temelju analize podataka.
Učinkovitosti sustava i poboljšanom financiranju.
Postupnosti i logičnom slijedu uvođenja promjena.
Sustavnom praćenju i vrednovanju rezultata provedenih mjera.
Osnovno načelo na kojem se zasnivaStrategija jest autonomija svih institucija i svih djelatnika u području obrazovanja i znanosti. Za ostvarivanje takve autonomije potrebno je stvoriti preduvjete.
Prvi je preduvjet postojanje jasno dogovorenih ishoda svakog segmenta obrazovanja, za što je Hrvatski kvalifikacijski okvir važan alat. Drugi je preduvjet postojanje sustava osiguravanja kvalitete kojim će se provjeravati uspješnost obrazovnih procesa i istraživačkog rada.
Također, važan je preduvjet podizanje razine njihovih kompetencija unapređivanjem sustava inicijalnog obrazovanja i stalnog stručnog usavršavanja.
Proces provedbe strategije razvoja obrazovnog i istraživačkog prostora uključuje odgovarajuće zakonodavstvo te konkretne mjere i odluke. Osim toga, mora biti popraćen potporom svih ministarstava, pripadnih agencija i ostalih državnih institucija te koordinacijom svih strategija koje se tiču obrazovanja i znanosti.
Glavni ciljevi Strategije su:
Kvalitetno obrazovanje dostupno svima pod jednakim uvjetima i znanost koja unaprjeđuje ukupni svjetski fond znanja te pridonosi boljitku hrvatskog društva.
Strategija uvodi cjeloživotno učenje kao princip na kojem se zasniva cjelokupno obrazovanje. Cilj je razviti procese i sustav priznavanja neformalno stečenih znanja i vještina te potaknuti primjenu informacijsko-komunikacijskih tehnologija u obrazovanju.
U predtercijarnom odgoju i obrazovanju provest će se cjelovita kurikularna reforma, osigurati cjeloviti sustav podrške djeci i učenicima te unaprijediti kvaliteta sustava odgoja i obrazovanja u svim njegovim segmentima.
U visokom obrazovanju unaprijedit će se studijski programi i dosljedno provesti postavke bolonjske reforme, osigurat će se kvalitetna kadrovska struktura te učinkovit i razvojno poticajan sustav financiranja visokih učilišta te unaprijediti studentski standard uz posebnu brigu za socijalnu dimenziju studiranja.
U obrazovanju odraslih ciljevi su osiguranje preduvjeta za povećanje uključenosti odraslih građana u procese cjeloživotnog učenja te unaprjeđenje i proširenje učenja, obrazovanja i usavršavanja na radnome mjestu i s radnog mjesta.
Što se tiče znanosti i tehnologije ciljevi su međunarodno kompetitivna javna sveučilišta i javni znanstveni instituti te rast ulaganja u istraživanje i razvoj unaprjeđenjem sustava javnog financiranja i poticanjem ulaganja poslovnog i društvenog sektora u istraživanje i razvoj.
