Otvarajući 17. sjednicu, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković osvrnuo se na aktualna zbivanja.
„Prije svega ću se osvrnuti na zaista decentno i dostojanstveno obilježenu 25. obljetnicu međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, polaganjem vijenaca na Oltaru domovine kojeg trebamo respektirati, Svetom misom u našoj katedrali, koncertom „Moja domovina“ u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog te svečanom sjednicom Hrvatskog sabora i dodjelom priznanja i hrvatskim braniteljima i prvom hrvatskom predsjedniku i Vladi nacionalnog jedinstva te brojnim međunarodnim uglednim političarima iz tog vremena koji su pridonijeli našoj međunarodnoj afirmaciji“, kazao je predsjednik Vlade. Još jednom je zahvalio predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku, koji je na njegov poziv došao u Hrvatsku i održao osoban i emotivan govor na hrvatskom jeziku, koji je ujedno bio vrlo političan s pravim porukama Hrvatskoj te s puno poštovanja. „To je, prije svega, bio jedan važan signal uvažavanja Hrvatske od strane najvišeg dužnosnika Europske unije.“
Zahvalio je ministrima na doprinosu tijekom Aktualnog prijepodneva održanog u Hrvatskom saboru ranije ovog tjedna. „Mislim da je dijalog između Vlade i Hrvatskog sabora, pa i oporbe, koristan za našu demokraciju, za hrvatsku javnost, i mogu reći da smo spremno odgovorili na sva ključna aktualna pitanja iz svih resora hrvatske Vlade“, kazao je.
Izvijestio je da je jučer, s potpredsjednikom Vlade i ministrom vanjskih i europskih poslova, podnio Hrvatskom saboru Izvješće o radu Europskoga vijeća u 2016. godini. „U višesatnoj raspravi dotakli smo brojna ključna pitanja za Hrvatsku, za Europsku uniju, vanjsku politiku i međunarodne odnose. Dobro je da senzibiliziramo hrvatsku javnost i Hrvatski sabor o tim krupnim i ključnim temama koje imaju veliki utjecaj na Hrvatsku i naše pozicioniranje u mijenjajućim globalnim okolnostima“, rekao je predsjednik Vlade naglasivši da će se taj dijalog s Hrvatskim saborom nastaviti. „Mislim da je praksa koju smo uveli, da nakon svakog Europskog vijeća idemo pred plenarnu sjednicu Hrvatskog sabora, vrlo korisna i da će se pokazati kao jedan od najboljih instrumenata da sve ono što se zbiva na međunarodnoj razini bude i percipirano i analizirano, a u konačnici nadam se i podržano, od većine hrvatskoga naroda koji je na referendumu 2012. odlučio da Hrvatska bude članica Europske unije.“
Predsjednik Vlade Andrej Plenković izrazio je zadovoljstvo izborom novog predsjednika Europskog parlamenta Antonija Tajanija. „Riječ je o poznavatelju Hrvatske, našem susjedu, čovjeku koji će, siguran sam, voditi ovu instituciju u sljedeće dvije i pol godine na učinkovit način i sa simpatijama prema Republici Hrvatskoj“.
Najavio je da danas poslijepodne putuje u Davos, na Svjetski gospodarski forum, gdje će sudjelovati u raspravi na panelu koji se odnosi na situaciju u susjedstvu Europske unije i situaciju u Jugoistočnoj Europi, zajedno s ukrajinskim predsjednikom Porošenkom, srpskim premijerom Vučićem, europskim povjerenikom Johannesom Hahnom i austrijskim ministrom vanjskih poslova Kurzom. Tijekom boravka u Davosu predsjednik Vlade razgovarat će i s predsjednicom Švicarske, zatim s gruzijskim premijerom, glavnim tajnikom NATO-a, visokom predstavnicom Europske Unije Mogherini, povjerenikom Hahnom i nizom drugih dužnosnika.
Idućeg tjedna, na poziv izraelskog premijera Netanyahua, predsjednik Vlade Andrej Plenković otputovat će u Izrael s potpredsjednikom Vlade i ministrom obrane Damirom Krstičevićem te potpredsjednikom Hrvatskoga sabora Milijanom Brkićem, voditeljem Međuparlamentarne skupine prijateljstva Republike Hrvatske i Države Izrael.
Vlada je na današnjoj sjednici osnovala Savjet za pregovore s MOL-om, vezano uz mogući otkup dionica INA-e koje drži MOL. Savjetom će predsjedati predsjednik Vlade Andrej Pleknović, a članovi Savjeta bit će potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier, ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović, ministar državne imovine Goran Marić, ministar pravosuđa Ante Šprlje, ministar financija Zdravko Marić, ministar rada i mirovinskoga sustava Tomislav Ćorić te državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Ante Čikotić. „Savjet će davati smjernice, poduzimati mjere i aktivnosti te predlagati Vladi Republike Hrvatske donošenje odluka vezano uz pripremu, provedbu i financiranje postupka mogućeg otkupa dionica koje drži MOL u INA-i. Na ovaj način operacionaliziramo našu političku odluku“, kazao je predsjednik Vlade Andrej Plenković. Još jednom je pozvao sve koji smatraju da imaju kvalitetan model za financiranje ove operacije da ga izlože javnosti i hrvatskoj Vladi. „Razmotrit ćemo sve opcije i izabrati onu koja bude najbolja, najučinkovitija i najrealnija, naravno imajući na umu činjenicu da ne želimo da ovakva transakcija generira novi javni dug u Republici Hrvatskoj“, istaknuo je predsjednik Vlade.
Ministar financija Zdravko Marić predstavio je Prijedlog zakona o koncesijama, rekavši da je Ministarstvo financija izradilo navedeni zakon radi usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s Direktivom iz 2014. godine Europskog parlamenta i Vijeća. „Ovim zakonom propisuje se uravnotežen i fleksibilan pravni okvir za davanje koncesija koji osigurava učinkovit i nediskriminirajući pristup tržištu svim gospodarskim subjektima, kao i učinkovitu pravnu zaštitu koja daje prednost javnim ulaganjima u infrastrukturne i strateške projekte“, kazao je ministar. Pritom je istaknuo kako je dosadašnji zakonodavni okvir Republike Hrvatske u području koncesija u velikoj mjeri usklađen s novim odredbama predmetne Direktive. „Jedna od velikih promjena u sustavu koji uređuje krovni zakon o koncesijama je uvođenje određenja strateškog interesa Republike Hrvatske, čime se isti nastoji dodatno definirati i kao takav štititi“, rekao je. Kao strateški interes Republike Hrvatske prepoznate su koncesije za izgradnju i upravljanje autocestama, izgradnju i upravljanje željezničkim prugama, prijenos i distribucija električne energije, izgradnja i upravljanje infrastrukturom za prijenos nafte naftovodima te izgradnja i upravljanje transportnim sustavom plina. „Za pojedinu koncesiju koja je prepoznata kao strateška koncesija predviđa se donošenje posebnog zakona, a Hrvatski sabor može proglasiti i dodatne koncesije koje kao takve jesu od strateškog interesa Republike Hrvatske“, naglasio je ministar. Nadalje, propisuje se i omogućava pojam davanja rezervirane koncesije u okviru koje davatelj koncesije može rezervirati pravo sudjelovanja u postupcima davanja koncesije jedino zaštitnim radionicama i gospodarskim subjektima čiji je osnovni cilj društvena i profesionalna integracija osoba s invaliditetom ili osoba u nepovoljnom položaju. Dodatno se uređuju i pitanja koja se odnose na pripremne radnje koje obuhvaćaju nadležnost samog davatelja koncesije. Ministar je kazao kako se ovim zakonom uređuje djelotvornije i učinkovitije provođenje inspekcijskog nadzora od strane Ministarstva financija, odnosno Carinske uprave.
Dana je suglasnost Hrvatskoj gospodarskoj komori za osnivanje predstavništava Hrvatske gospodarske komore u Narodnoj Republici Kini, Republici Srbiji, Bosni i Hercegovini, Republici Turskoj, Saveznoj Republici Njemačkoj, Talijanskoj Republici i Republici Austriji. Predsjednik Vlade Andrej Plenković podsjetio je da je nedavno u Vladi održan sastanak s predsjednikom Hrvatske gospodarske komore i njegovim najbližim suradnicima. „Razgovarali smo o ovoj i drugim temama, kao i o komplementarnim aktivnostima Vlade i Hrvatske gospodarske komore“, kazao je.
Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić izvijestila je da je Hrvatska gospodarska komora, temeljem interesa svojih članica, s ciljem intenziviranja bilateralne gospodarske suradnje i uspostavljanja snažnijih poslovnih odnosa između gospodarskih subjekata, zatražila suglasnost za osnivanje predstavništava u inozemstvu. Pritom je naglasila da je Hrvatska gospodarska komora izvijestila kako je za osnivanje ovih predstavništava osigurala sredstva u svom financijskom planu za 2017. godinu, dodavši kako bi se predstavništva otvorila i počela s radom tijekom ove godine. „U travnju 2017. godine s radom bi počela predstavništva u Beogradu i Sarajevu“, rekla je. Izvijestila je i kako Komora planira iskoristiti suradnju s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova što uključuje i korištenje zajedničkih prostora.
Prihvaćen je Nacrt zajedničke izjave o namjeri između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Države Izraela o suradnji u području sprječavanja katastrofa i reagiranja u hitnim situacijama. Izraelska strana predložila je potpisivanje navedene Zajedničke izjave, a suradnja može uključivati razmjenu stručnjaka i studijske posjete, pružanje pomoći na zahtjev kada nastane katastrofa, razmjenu informacija o programima obuke u području sprječavanja i reagiranja u hitnim situacijama, razmjenu naučenih lekcija iz prijašnjih iskustava te svaki drugi način koji dogovore stranke. Zajednički interesi obiju država u ovom području potvrđeni su i Memorandumom o suglasnosti između Državne uprave za zaštitu i spašavanje i Uprave za vatrogastvo i spašavanje Države Izraela koji je potpisan 2014. godine.
Vlada Republike Hrvatske predložila je Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske. Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac pojasnila je da će Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije prema Planu normativnih aktivnosti za 2017. godinu Vlade Republike Hrvatske, uputiti Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske u proceduru donošenja u III. kvartalu 2017. godine. Planirano je da izmjene i dopune Zakona obuhvate i odredbe koje se odnose na model izračuna indeksa razvijenosti i razvrstavanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti u skupine.
Također, Vlada Republike Hrvatske ne podržava Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o područjima posebne državne skrbi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Darinko Dumbović, zastupnik u Hrvatskome saboru. Ministar državne imovine Goran Marić izvijestio je da Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje priprema novi Nacrt prijedloga zakona koji će na jedinstven i cjelovit način riješiti pitanje prava na stambeno zbrinjavanje na područjima posebne državne skrbi, uključujući i pitanje koje se predlaže ovim Prijedlogom zakona.
Donesene su odluke o utvrđivanju Prijedloga urbanističkog plana uređenja državnog značaja „Vršna zona“, Medvednica, za javnu raspravu te Prijedloga urbanističkog plana uređenja državnog značaja „Skijaški kompleks“, Medvednica, za javnu raspravu. „Prvi put Vlada Republike Hrvatske utvrđuje prijedloge planova koji će se uputiti u javnu raspravu“, istaknuo je ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovro Kuščević. Nakon donošenja odluka o utvrđivanju ovih prijedloga, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja će provesti postupak javne rasprave sukladno Zakonu o prostornom uređenju. Istovremeno će provoditi i postupak javne rasprave o Strateškoj studiji utjecaja na okoliš sukladno Zakonu o zaštiti okoliša. „Postupci donošenja ovih urbanističkih planova neće opteretiti državni proračun budući da je sklopljen ugovor kojim se Grad Zagreb obvezuje osigurati financijska sredstva za pokrivanje svih troškova koji se pojave u postupku izrade i donošenja ova dva urbanistička plana“, kazao je ministar.
Na kraju, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Steir predstavio je Uredbu o objavi Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Mongolije o ukidanju viza za nositelje diplomatskih i službenih putovnica, koji je potpisan 16. srpnja 2016. godine. Sporazum ima za svrhu daljnje razvijanje prijateljskih odnosa između dviju država, a omogućit će jednostavnije uvjete putovanja nositeljima diplomatskih i službenih putovnica.
Stranica |
Odluke i sjednice Vlade
