Cilj Vlade Republike Hrvatske je unaprijediti kvalitetu i dostupnost obrazovanja na svim razinama, a znanost intenzivnije poticati s ciljem jačanja nacionalne konkurentnosti.
Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije koju je 17. listopada 2014. godine na prijedlog Vlade donio Hrvatski sabor (Narodne novine, 124/2014.) sadrži viziju, načela i mjere za razvoj sustava obrazovanja i znanosti te predstavlja temelj dugoročnim reformama. Ističući obrazovanje i znanost kao razvojne prioritete, Strategija pridonosi stvaranju modernijeg i inovativnijeg sustava obrazovanja, znanosti i tehnologije, što će poduprijeti osobni razvoj, zapošljivost i konkurentnost pojedinaca.
Strategija u nekoliko cjelina, a uvodeći koncept cjeloživotnog učenja, obuhvaća cjelokupnu obrazovnu vertikalu od ranog i predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja do visokog obrazovanja i obrazovanja odraslih te uključuje sustav znanosti i tehnologije.
U izradu Strategije bio je uključen velik broj stručnjaka te niz zainteresiranih dionika s ciljem oblikovanja sveobuhvatnog i kvalitetnog dokumenta i osiguranja njezinog kontinuiranog i dosljednog provođenja u dugoročnom razdoblju.
Sukladno navedenom, u 2015. godini započet će se s pripremama za provedbu i planiranim aktivnostima iz Strategije, od kojih su za reformu odgojno-obrazovnog sustava najvažnije:
- izrada i uvođenje novih kurikuluma kojima započinje provedba cjelovite kurikularne reforme
- izrada modela i uvođenje 9-godišnjeg osnovnoškolskog obrazovanja čime će se izmijeniti struktura osnovnog obrazovanja
- uvođenje licencije za nastavnike i ravnatelje čime će se unaprijediti kvaliteta rada i rukovođenja u odgojno-obrazovnim ustanovama
- izrada optimalne mreže škola i programa čime će se osigurati optimalne uvjete rada odgojno-obrazovnih ustanova
- razvijanje e-Škole i digitalno zrelih škola čime će se pridonijeti osiguravanju kvalitete sustava odgoja i obrazovanja.
Izrađen je i pravni okvir za provedbu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO) koji je povezan s Europskim kvalifikacijskim okvirom čime se ostvaruju preduvjeti za veću prepoznatljivost hrvatskih kvalifikacija u europskom obrazovnom prostoru i na europskom tržištu rada. Također, HKO predstavlja i snažan instrument u stvaranju bolje usklađenosti obrazovnog sustava i tržišta rada te uspostavlja preduvjete za vrednovanje neformalnog i informalnog učenja.
Od pedagoške godine 2014./2015. uveden je kao obvezan program predškole za svu djecu u godini dana prije polaska u osnovnu školu. Program obvezne predškole, koji se provodi od 1. listopada do 31. svibnja, svakom djetetu u godini dana prije polaska u osnovnu školu osigurava optimalne uvjete za razvijanje i unaprjeđivanje vještina, navika i kompetencija te stjecanje spoznaja i zadovoljavanje interesa koji će mu pomoći u prilagodbi na nove uvjete života, rasta i razvoja u školskom okruženju.
Od školske godine 2012./2013. za upis u srednje škole potrebna je samo jedna veza - dobra internetska veza! Tada su prvi puta provedene
elektroničke prijave i upisi u srednje škole (e-upisi). Prije uvođenja e-upisa bilo se moguće prijaviti samo u jednu srednju školu i u njoj u najviše 3 programa, a učenici ili roditelji su pritom morali školi dostaviti svu potrebnu dokumentaciju. To je predstavljalo značajno administrativno opterećenje za škole, zahtijevalo višekratno dolaženje kandidata u školu i time povećavalo troškove upisa.
Zahvaljujući elektroničkim prijavama, učenici se mogu, bez dodatne administracije i bez dodatnog troška, prijaviti u najviše 6 različitih općeobrazovnih programa i najviše 6 različitih paralelnih umjetničkih programa. Pritom, svi se podaci o učenikovim ocjenama te ostvarenim rezultatima na natjecanjima preuzimaju iz e-Matice, što pridonosi smanjenju troškova i “papirologije” te olakšava postupak prijave i upisa.
Od uvođenja elektroničkih prijava koristi su imali i učenici – prošle je godine čak 91 posto učenika upisalo svoj prvi ili drugi izbor.
Za sljedeću školsku godinu planira se donošenje Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u prvi razred srednje škole čime će elementi i kriteriji postati trajnijeg karaktera, za razliku od dosadašnje prakse kada se za svaku školsku godinu donosila Odluka o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u prvi razred srednje škole.
U prosincu 2014. godine, Hrvatski je sabor donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi kojim se odgojno-obrazovni sustav u RH usklađuje s Direktivom 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu, a također se otklanjaju uočeni nedostatci odredbi vezanih uz Mrežu škola, strukturu razrednih odjela i programa, osnivanje školske ustanove, e-Maticu, upise u prve razrede srednjih škola, promjenu programa ili škole, status redovitoga učenika, pohađanje izbornog predmeta, provjeru jezičnih kompetencija i rad u kombiniranom razrednom odjelu u osnovnoj školi, pedagoške mjere, zaključivanje ocjena, donošenje školskog kurikuluma, etičkog kodeksa i kućnog reda, trajanje odgojno-obrazovnog rada i zaposlenike školskih ustanova te se mijenjaju odredbe vezano uz zasnivanje radnog odnosa učitelja u osnovnim školama, a prolongira se i rok donošenja licenci za ravnatelje.
U prosincu 2014. godine raspisan je javni poziv za sudjelovanje škola u pilot projektu E-škole. Navedeni pilot projekt pripremna je faza cjelovite informatizacije procesa poslovanja škola i nastavnih procesa u svrhu stvaranja digitalno zrelih škola za 21. stoljeće čije je predviđeno trajanje sedam godina, a njegova ukupna vrijednost do 2022. je 143 milijuna eura, od čega će se 15 posto osigurati iz nacionalnih i lokalnih proračuna RH, a ostatak iz strukturnih fondova EU-a. Cjelovita informatizacija procesa poslovanja škola i nastavnih procesa u svrhu stvaranja digitalno zrelih škola za 21. stoljeće, obrazovat će digitalno kompetentne i istraživački orijentirane učenike, spremne za zahtjeve modernog obrazovanja i europskog tržišta rada.
Digitalno zrele škole, spojene na ultra brzi internet i potpuno informatički opremljene sa svim informatiziranim procesima poslovanja, učenja i poučavanja budućnost su svakog naprednog suvremenog obrazovnog sustava, pa tako i hrvatskog. Riječ je o dugoročnoj strateškoj viziji školstva koja će informatizacijom poslovnih procesa u školama osigurati transparentnost poslovanja i opću dostupnost podataka, te općenito učinkovitije poslovanje škola.
Uz reforme sustava upisa, sustavno se unapređuju i školski kurikulumi. Tako je u škole školske godine 2012./2013. prvi puta uveden
Zdravstveni odgoj koji se sastoji od četiri modula: Živjeti zdravo, Prevencija ovisnosti, Prevencija nasilničkog ponašanja i Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje. Svrha zdravstvenog odgoja je prije svega informiranje djece i mladih kako bi stasali u zdrave, zadovoljne, uspješne, samosvjesne i odgovorne osobe.
Građanski se odgoj od školske godine 2014./2015. provodi po modelu međupredmetne provedbe te kao izborni program u onim osnovnim školama koje su se javile na javni poziv. Građanski se odgoj provodi po modelu međupredmetne provedbe i kao dio sata razrednika u osnovnim i srednjim školama, prema donesenom Nastavnom planu i programu zdravstvenog odgoja za osnovne i srednje škole (Narodne novine, 106/2013.).
Kroz
Građanski odgoj i obrazovanje učenici će učiti o tome koja prava i odgovornosti građani imaju te na koji ih način i pod kojim uvjetima mogu koristiti. Krajnji je cilj razvoj učenika kao emancipiranog i odgovornog građanina koji aktivno sudjeluje u razvoju demokratske i građanske kulture.
Nastavljeno je i s izvođenjem eksperimentalnih programa strukovnih gimnazija (agro gimnazija, ekonomska i turistička gimnazija, gimnazija održivog razvoja i tehnička gimnazija) započetih u školskoj godini 2012./2013., kao i s daljnjom provedbom eksperimentalnih strukovnih kurikuluma (24 strukovna kurikuluma) koji su uvedeni u školskoj godini 2013./2014. Novi strukovni kurikulumi nastali su kroz sveobuhvatno istraživanje potreba gospodarstva i tržišta rada, te daju značajnije stručne kompetencije nego postojeći, a po metodologiji izrade usklađeni su sa smjernicama Europske unije.
Također, u pripremi je Program razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja kojime će se odrediti smjernici razvoja strukovnog obrazovanja u narednom razdoblju, povezanog s potrebama tržišta rada i temeljem daljnjeg razvoja gospodarstva RH. U 2015. godini planira se nastaviti s daljnjom izradom novih strukovnih kurikuluma, standarda zanimanja i standarda kvalifikacija u strukovnom obrazovanju s posebnim naglaskom na prioritetna područja razvoja kao što su poljoprivreda, elektrotehnika i računarstvo, zdravstvo, turizam i ugostiteljstvo i sl.
Kako bi učenici strukovnih škola koji pohađaju programe u trajanju kraćem od četiri godine mogli nastaviti obrazovanje i steći uvjete za upis na visoka učilišta, o trošku države im je omogućen nastavak školovanja.
Svim je učenicima srednjih škola osigurano
sufinanciranje 75 posto cijene međumjesnog javnog prijevoza te se time dodatno osigurava pristup obrazovanju i rasterećuju kućni proračuni. U tu se svrhu godišnje izdvaja 250 milijuna kuna, a pravo na sufinanciranje koristi oko 70.000 učenika.
U skladu sa Zakonom o udžbenicima za osnovnu i srednju školu, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta je provelo postupak odabira novih udžbenika. Novoodobreni se udžbenici, koji se primjenjuju od školske godine 2014./15., kvalitetniji su i suvremeniji, a sadržaj je školskih torbi lakši i jeftiniji jer je novim Udžbeničkim standardom propisana manja gramatura papira od dosadašnje te je značajno smanjen i broj formata - s dosadašnjih stotinjak na najviše 12. Također, svi udžbenici su usklađeni s jedinstvenim pravopisom. Omogućeno je i korištenje multimedijskih sadržaja uz udžbenike čime je obrazovni proces postao interaktivniji i suvremeniji, u skladu s potrebama učenika 21. stoljeća. Smanjen je i broj udžbeničkih naslova, a nastavnicima dana veća autonomija - mogućnost da samostalno odlučuju koje će nastavno sredstvo koristiti za ostvarenje ciljeva odgojno-obrazovnog rada.
S ciljem unapređenja kvalitete obrazovanja i poticanja uključenosti, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta osigurava financijska sredstva za projekte udruga koje pružaju usluge
pomoćnika u nastavi. U školskoj godini 2014./2015. Ministarstvo je iz sredstava Europskog socijalnog fonda osiguralo financijska sredstva za rad 1022 pomoćnika za 1080 učenika u 26 gradova i županije (12 županija i 14 gradova) u iznosu od 45.753.228,24 kuna. Osim toga, Ministarstvo je putem natječaja za udruge izdvojilo 11.562.640,00 kuna za 28 udruga čime se osigurava rad za dodatnih 331 pomoćnika u nastavi.
Kako bi se dodatno unaprijedilo obrazovanje temeljeno na uključenosti i toleranciji, potaknuo društveni oporavak poslijeratne i višeetničke zajednice te postigla viša razina razumijevanja, poštovanja i suradnje između manjinske i većinske skupine stanovnika, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta aktivno sudjeluje u osnivanju integriranih škola u Vukovaru. i Kninu. U tijeku je izrada eksperimentalnog kurikuluma te proces osnivanja škole čiji će osnivač biti Vlada RH.
Na razini visokog obrazovanja, javnim sredstvima se svim uspješnim i redovitim studentima osigurava
besplatan studij. Intenziviran je rad na povećanju kvalitete i proširenju kapaciteta studentskog smještaja.
Subvencionira se smještaj studenata u studentske domove (oko 10.500 studenata), u slobodne kapacitete učeničkih domova (oko 2000 studenata), te privatni smještaj (oko 7000 studenata). U kampusu Sveučilišta u Splitu otvoren je 2013. godine novi studentski dom, a studentski centri Dubrovnik, Pula i Osijek provode intenzivne aktivnosti za izgradnju novih domova. Povrh toga, Studentski centar Zagreb započinje obnavljanje domova za Europske sveučilišne igre 2016. godine, a za istu svrhu će Rijeka izgraditi novi dom. Iz europskih fondova i sredstava državnog proračuna će do 2018. godine,
za cjelokupnu infrastrukturu visokog obrazovanja biti uloženo više od 1,1 milijarde kuna.
Reforma subvencionirane studentske prehrane omogućila je svim studentima jednaku ponudu i jednake cijene prehrane. Povećan je broj i iznos državnih stipendija studentima slabijeg socioekonomskog statusa. Dodijeljeno je 3000 stipendija studentima slabijega socijalno-ekonomskog statusa, što je dvostruko više nego 2013. Uz to što je dodijeljen veći broj stipendija, povećan je i njihov mjesečni iznos pa svi novi korisnici studentskih stipendija primaju stipendiju u mjesečnom iznosu od 1.200 kuna (umjesto prijašnjih 500 ili 800 kuna).
Ukupna su sredstva za stipendije u proračunu za 2015. godinu u odnosu na 2013. povećana za više od 80 posto. Ukupan je iznos za sve vrste stipendija u visokom obrazovanju u 2015. godini 76 milijuna kuna. Za studente slabijeg socioekonomskog statusa osigurana su sredstva za najmanje 5000 stipendija u mjesečnom iznosu od 1200 kuna.
S obzirom na teške gospodarske uvjete, ovaj velik uspjeh ne bi bio moguć da u suradnji sa studentima nije dogovoren
novi model studentske prehrane koji se počeo primjenjivati od listopada 2013. godine. Ministarstvo je tada obećalo da će se novac koji se uštedi učinkovitijim upravljanjem sustavom studentske prehrane prenamijeniti za isplatu novih studentskih stipendija. To je obećanje i ispunilo.
S ciljem dodatnog unapređenja dostupnosti sustava visokog obrazovanja, 2014. godine provedeno je Eurostudent istraživanje (www.eurostudent.hr), kojim je mapiran socioekonomski status studenata. Na temelju dobivenih podataka moći ćemo ciljano pružati potporu grupama studenata kojima je pomoć najpotrebnija.
U 2015. godini bit će dovršen i postupak vanjskog vrednovanja svih visokih učilišta u Hrvatskoj te će javnost prvi put imati uvid u vanjsku ocjenu kvalitete visokih učilišta u Republici Hrvatskoj.
Kvalitetan i dostupan obrazovni sustav jedan je od preduvjeta kvalitetnog sustava znanosti. Vlada Republike Hrvatske je zakonskim izmjenama izmijenila model financiranja znanstvene djelatnosti čime je
znanost napokon prepuštena samim znanstvenicima, a država zadržava isključivo ulogu nadziranja (ne i upravljanja!) sustavom. Hrvatska zaklada za znanost postala je tako središnje, neovisno tijelo za razvoj i primjenu novih financijskih instrumenata za financiranje znanstvenih projekata i pružanje potpore uspostavi karijera mladih istraživača. Tijekom 2014. godine Hrvatska zaklada za znanost odobrila je financiranje oko 250 projekta odobrenih putem natječaja „Istraživački projekti“ i „Uspostavni istraživački projekti“.
Uz to, odobreno je financiranje zapošljavanja 182 doktoranda u sustavu znanosti i visokog obrazovanja putem natječaja „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“. Hrvatska zaklada za znanost u rujnu 2014. godine raspisala je i nove natječaje u okviru programa „Istraživački projekti“ i „Uspostavni istraživački projekti“ čija se evaluacija i početak financiranja očekuje u prvoj polovici 2015. godine.
Kroz model institucijskog financiranja znanstvene djelatnosti istovremeno je javnim ustanovama u sustavu znanosti prepušteno 150 milijuna kuna u trogodišnjem razdoblju , od čega je javnim znanstvenim institutima i javim sveučilištima u 2014. godini isplaćeno 50 milijuna kuna.
Vlada Republike Hrvatske usvojila je Strategiju poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014. – 2020. u čijoj je izradi aktivno sudjelovalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Ministarstvo aktivno sudjeluje i u izradi Strategije pametne specijalizacije čije se usvajanje očekuje tijekom 2015. godine. Tijekom 2014. godine ministar je, temeljem preporuka Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, donio i odluku o proglašenju sedam znanstvenih centara. Ujedno je Vlada Republike Hrvatske donijela Odluku o osnivanju Povjerenstva za izradu prijedloga modela restrukturiranja javnih znanstvenih instituta u Republici Hrvatskoj te je zadužila Ministarstvo za koordinaciju zadaća ovog Povjerenstva.
Krajem godine usvojen je Operativni program konkurentnost i kohezija u sklopu kojeg je u programskog razdoblju 2014.-2020. za znanost osigurano više od 334 milijuna eura europskih sredstava. Moguća će biti ulaganja u istraživačku infrastrukturu, znanstvene centre izvrsnosti, istraživačke projekte usklađene s potrebama gospodarstva i slično. Sve te aktivnosti pridonose ostvarenju strateškog, nacionalnog cilja - porasta izdvajanja za znanost i istraživanje sa 0,81 posto u 2013. na 1,4 posto BDP-a do 2020. godine.
