Nakon sjednice Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je konferenciju za medije o nekoliko aktualnih tema.
Nakon sjednice Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je konferenciju za medije o nekoliko aktualnih tema.
Govoreći o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, koje je Vlada predložila na sjednici, premijer Plenković pojasnio je da je u proteklih nekoliko godina u provedbi, od stupanja na snagu toga Zakona, uočeno nekoliko neprohodnosti u pogledu zdravstvenih i mirovinskih pitanja.
"Vjerujem da ćemo prihvaćanjem i izglasavanjem novoga Zakona u Hrvatskom saboru poboljšati njihov status. Lakše će i brže ostvarivati svoja prava, kao što će biti slučaj i s civilnim stradalnicima Domovinskoga rata", poručio je.
Osvrnuo se i na Izvješće o radu Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje u prošloj godini.
Istaknuo je da se radi o posebno važnoj instituciji u mjerama reagiranja na krizu uzrokovanu pandemijom koronavirusa.
"Hrvatski zavod za zapošljavanje, zajedno s Ministarstvom rada i cijelom Vladom, bio je ključan za provedbu naše politike očuvanja radnih mjesta", istaknuo je.
Za plaće radnika u korona-krizi dosada isplaćeno 11,4 milijarde kuna
Podsjetio je da je do sada isplaćeno više od 11,4 milijarde kuna za plaće radnika u Hrvatskoj, čime su očuvana radna mjesta za 700.000 ljudi, a 120.000 poslodavaca nije došlo u poziciju da mora otpuštati radnike, a drugim potporama i oslobađanjem plaćanja poreza i doprinosa izbjegli su stečaj ili prestanak poslovanja.
"Ta politika očuvanja radnih mjesta bila je kralježnica naše politike u ovoj krizi. Na taj smo način osigurali plaće, zaposlenost, mirovine i, ono što je najvažnije u okolnostima pandemije, što kvalitetnije funkcioniranje cijeloga sustava", poručio je premijer Plenković.
Govoreći o procesu cijepljenja u Hrvatskoj, upozorio je da u ovoj fazi pada interes građana za cijepljenje, što se sada osobito vidi u razlici u cijepljenju prvom i drugom dozom.
Jučer je, dodao je, samo nešto više od 7000 ljudi primilo prvu dozu, što nije dobro.
Još je jednom apelirao na sve građane da se cijepe.
"Cijeli se svijet cijepi, Europa se cijepi, susjedne zemlje se cijepe. Mnoge zemlje imaju puno manje doza cjepiva na raspolaganju nego što imaju hrvatski građani i jako rado bi bili u poziciji u kojoj smo mi, koji ćemo do 30. lipnja imati još praktički milijun doza na raspolaganju", istaknuo je.
Poslušajmo savjete struke i cijepimo se zbog opće zdravstvene sigurnosti i očuvanja ekonomije
"S obzirom da smo turistička zemlja, s obzirom da je cijepljenje i zdravstvena zaštita naših sugrađana izravno vezana za gospodarsku situaciju, za pripremu i odvijanje turističke sezone, za financijsku stabilnost, još jednom apeliram – poslušajmo savjete epidemiologa, poslušajmo savjete znanstvenika, poslušajmo savjete liječnika i struke i učinimo taj napor da iskoristimo sve ono za što smo se, kao Vlada, trudili dobiti u što kraćem mogućem roku i osigurati dovoljan broj cjepiva za naše sugrađane", naglasio je i dodao kako je cijepljenje kapitalno važno za opću sigurnost u zdravstvenom problemu i za hrvatsku ekonomiju i financijsku stabilnost.
Novinare je zanimalo planira li Vlada svojevrsni "covid turizam", odnosno cijepljenje za one koji nemaju mogućnost cijepiti se u svojoj zemlji i bi li se to, u tom slučaju, naplaćivalo.
Premijer Plenković naglasio je da je Hrvatska, kao i sve druge zemlje, osigurala prvenstveno cjepivo za svoje građane, koje su platili hrvatski porezni obveznici.
"Cjepivo nije jeftino, dapače. Osiguravamo da tog cjepiva bude i iduće godine. I ja prije svega apeliram na naše državljane da se cijepe", kazao je predsjednik Vlade.
"Ako postoji mogućnost ili potreba da netko primi drugu dozu cjepiva, s obzirom na količine cjepiva koje sada imamo, mi to možemo napraviti, a na struci je da preporuči hoće li to biti besplatno ili će biti uz naknadu", kazao je.
Najavio je da će glavna tema idućega tjedna na sastanku Europskog vijeća biti digitalne potvrde. Pojasnio je da je ideja tih potvrda da ljudi budu mobilni i sigurni, a to se osigurava na način ili da su preboljeli, ili da su cijepljeni, ili da imaju negativni test.
Poboljšanje prava umirovljenika ključni element buduće suradnje sa zastupnikom Hreljom
Na upit novinara, osvrnuo se na situaciju u vladajućoj većini. Naime, novinare je zanimao dogovor predsjednika Vlade i zastupnika u Hrvatskom saboru Silvana Hrelje, odnosno radi li se o koaliciji ili projektnoj suradnji.
Premijer Plenković kazao je da je sa zastupnikom Hreljom dogovoren Protokol o razumijevanju i suradnji, koji će trajati cijeli mandat, odnosno do kraja ovog saziva Hrvatskog sabora.
"Ključni element te buduće suradnje jest upravo ono područje kojim se zastupnik Hrelja najviše bavi – a to je pitanje poboljšanja prava umirovljenika i borbe protiv siromaštva", naglasio je.
Dodao je da su kroz razgovore koji su vođeni dulje vrijeme zaključeno da ideje zastupnika Hrelje u potpunosti konvergiraju s Programom Vlade, Nacionalnim planom oporavka i otpornosti i Nacionalnom razvojnom strategijom kada je riječ o, primjerice, pitanju povećanja obiteljskih mirovina.
"Gospodin Hrelja u budućnosti će podržavati zakonske prijedloge Vlade i konzultirati se s nama o onim političkim pitanjima koji su, s obzirom na njegovo biračko tijelo, izrazito važna", rekao je predsjednik Vlade.
Dodao je da se veseli suradnji koju su, u jednom smislu projektnog karaktera, imali i tijekom prvog mandata.
Za hrvatsku demokraciju je dobro da imamo što stabilniju većinu
Istaknuo je da Vlada želi omogućiti povećanje obiteljskih mirovina.
Novinarski zaključak da "ruka" gospodina Hrelje u Saboru iznosi milijardu kuna je odbacio kao pogrešan.
"Pravi zaključak jest da imamo iste ciljeve kada je riječ o unaprjeđenju prava umirovljenika, osobito obiteljskih mirovina", poručio je i dodao da bi do povećanja obiteljske mirovine došlo i bez te suradnje.
Ideja je da taj zakon stupi na snagu 1. siječnja 2023., a koliko će iznositi to povećanje znat će se nakon što se naprave radne skupine, provede rasprava, donese zakon i stupi na snagu.
Odbio je tezu o saborskim zastupnicima kao žetončićima, referirajući se na upit novinara.
"Sramotno je da se na takav način govori o saborskim zastupnicima. Svatko tko dobije povjerenje i izbori izravan saborski mandat, ima mandat koji je neotuđiv i neopoziv. Dakle, on može raspolagati njime na način koji želi", kazao je premijer Plenković i dodao da je Vlada otvorena za suradnju i s drugima.
"Svatko tko želi podržavati vladajuću većinu i našu Vladu je dobrodošao", poručio je.
"Mi vodimo dijalog. Hrelja i ja imamo jako dobar odnos, nikada nismo imali nekakav problem, razgovaramo i meni je drago da naši stavovi konvergiraju. To je dobro za hrvatsku demokraciju da imamo što stabilniju većinu", smatra premijer.
Na figurativan upit novinarke, je li mu se predsjednik Reformista Radimir Čačić "popeo na vrh glave" s prijetnjama o napuštanju koalicije, premijer Plenković kaže da nije te je podsjetio na okvir njihovog koalicijskog, odnosno političkog dogovora.
"Nacionalna suradnja je jedna suradnja, kada dođe trenutak lokalnih izbora, ta utakmica, s aspekta mene, nema baš nikakve veze s nacionalnom razinom. Ne vežem bilo kakve odluke koje će naši kolege i drugi akteri u Skupštini Varaždinske županije ili drugdje dogovarati, to je na njima. Za mene bilo kakav dogovor tamo nije nešto što će utjecati na naš stav suradnje na nacionalnoj razini, i tu očekujem reciprocitet", poručio je Plenković.
Govoreći o prijedlogu predsjednika Republike upućenom Hrvatskom saboru o izboru Zlate Đurđević za predsjednicu Vrhovnoga suda, premijer Plenković kazao je da će predsjednik Hrvatskog sabora odlučiti kad će se o tom prijedlogu raspravljati nakon čega slijedi glasovanje.
"Ako se ne izabere predložena kandidatkinja, ponovit će se procedura pa ćemo izabrati nekog drugoga", dodao je i ustvrdio da neće doći ni do kakve pravne krize.
Bavimo se onim za što su nas građani birali, a ne trivijama i uvredama
Novinare je zanimalo je li premijer promijenio taktiku nastupa pred medijima zbog odnosa s predsjednikom Republike, s obzirom da zadnjih nekoliko dana nije bio puno u medijima.
"Rijetko je koji predsjednik vlade bio toliko dostupan medijima već sada skoro petu godinu. To što ne nastupam baš svaki dan mislim da čak nije ni loše kao osvježenje nekoga ritma", poručio je i naglasio da to nema nikakve veze s predsjednikom Republike.
Dodao je pritom da su mediji mogli pratiti čitav niz njegovih aktivnosti i javnih nastupa koji su se odvijali svakog dana.
"Sve što je nužno ćemo komunicirati", naglasio je i dodao: "Nije došlo do promjene, jednostavno smo uzeli jednu pauzu od dnevnog nastupanja pred medijima".
Upitan želi li danas komentirati neke od izjava predsjednika Republike, poput one da "na njega šalje lavove, a ne pudlice s protezom" premijer Plenković rekao je da je upravo to situacija u kojoj se skreće fokus s bitnog.
"Meni je, kao predsjedniku Vlade, jako bitno da smo očuvali radna mjesta, bitno mi je da smo usvojili rebalans, bitno mi je da ćemo rješavati probleme u zdravstvu, da ćemo unaprjeđivati prava umirovljenika, da smo donijeli odluku o kupnji višenamjenskih borbenih aviona, da radimo ogromne napore da Hrvatska uđe u Schengenski prostor, radimo ogromne političko-diplomatsko-lobističke napore da Hrvatska uđe u europodručje, radimo napore da nam tijekom ove godine Sjedinjene Američke države ukinu zahtjeve za vize za naše građane. U načelu, odlučio sam kao i cijela Vlada raditi ono za što su nas građani birali, a to je baviti se onim što je važno. Ove trivije, uvrede, mislim da građani vide tko je tko", poručio je.
Uključivo i tolerantno društvo u kojem se pripadnici nacionalnih manjina mogu obrazovati na svom jeziku
Osvrnuo se i na prijedlog gradonačelnika Vukovara Penave o tome da djeca srpske i hrvatske nacionalnosti u Vukovaru pohađaju iste škole.
Premijer Plenković kazao je da prema hrvatskim propisima postoje A, B i C modeli. Ministarstvo znanosti, dodao je, može uzeti u obzir sve prijedloge.
"Važno je da gradimo tolerantno društvo, uključivo društvo u kojem će pripadnici nacionalnih manjina po važećim propisima u Republici Hrvatskoj moći učiti i obrazovati se na svom jeziku", poručio je.
"Hrvatska ima nacionalne manjine. Hrvatska štiti svoje nacionalne manjine. Oni su naši sugrađani, to su naši prijatelji, to su naši susjedi, tu su s nama, bili su tu i bit će tu. To je osnovna postavka na temelju koje gledamo na pitanja uključenosti nacionalnih manjina u sve sfere društvenoga života", kazao je premijer.
Naglasio je da su to temeljna načela iza kojih stoji od prvoga dana svog premijerskog mandata i stajat će cijeli svoj politički život.
Dodao je da je Hrvatska jedna od rijetkih država u Europi koja već dugi niz godina ima izrazito visoku zastupljenost nacionalnih manjina u najvišem predstavničkom tijelu Hrvatskom saboru – čak 8.
"Moje je duboko uvjerenje da su nacionalne manjine uvijek u poziciji da daju konstruktivan doprinos funkcioniranju vlasti u Republici Hrvatskoj", poručio je i dodao da je tako bilo i u prvom i u drugom mandatu ove Vlade te da se to neće promijeniti.
Istaknuvši kako to nije samo njegov stav nego i stav svih najviših tijela HDZ-a kazao je da će tu politiku njegovati i graditi i neće uzimati u obzir one koji bi htjeli promijeniti taj stav prema nacionalnim manjinama.
Stranica |
Andrej Plenković
.png?width=750&height=500)