Demografija, digitalizacija, dekarbonizacija i obrazovanje su ključni za Hrvatsku >
Objavljeno: 05.11.2024.
Demografija, digitalizacija, dekarbonizacija i obrazovanje su ključni za Hrvatsku
Demografska revitalizacija, digitalna transformacija, dekarbonizacija i obrazovanje četiri su procesa ključna za Hrvatsku, istaknuo je predsjednik Vlade Andrej Plenković na The Economist Croatia Business Summitu pod nazivom "Izgradnja optimizma i otpornosti u nepredvidivim vremenima", u zagrebačkom hotelu Esplanade. Kao prioritete u trećem Vladinom mandatu apostrofirao je daljnji rast plaća i mirovina, s ciljem podizanja standarda građana.
U razgovoru s analitičarkom The Economista za Europu Joan Hoey, Plenković je apostrofirao četiri procesa ključna za Hrvatsku, a na prvom mjestu je demografska revitalizacija, s obzirom da je demografija, kako je rekao, strukturni problem nacije i društva te pitanje budućnosti". U tom kontekstu, smatra da je potrebna i promjena mentaliteta, s obzirom na stil života koji podupire materijalizam i sebičnost, posljedica čega je i manje djece u obiteljima.
Istaknuo je da je Vlada osnovala i posebno ministarstvo koje se bavi pitanjem demografije, a također donosi i niz mjera koje bi trebale potaknuti obitelji da imaju više djece.
Premijer je naveo i digitalnu transformaciju i "hvatanje koraka" s onim zemljama koje su po tom pitanju ispred Hrvatske, kao i dekarbonizaciju, putem ulaganja u obnovljive izvore energije.
Ključnim smatra i ulaganja u obrazovanje, s obzirom da, kako je rekao, manje nacije, ako nemaju obrazovane mlade talente, teško se mogu natjecati na svjetskom ili europskom tržištu.
Daljnji rast plaća i mirovina
Kao prioritete u trećem Vladinom mandatu apostrofirao je daljnji rast plaća i mirovina, s ciljem podizanja standarda građana.
Premijer je istaknuo kalibrirane mjere i politiku intervencionizma zahvaljujući kojima su prebrođene krize i očuvana socijalna kohezija, a napomenuo i da Vlada u ovoj godini prognozira gospodarski rast od 3,6 posto, inflaciju oko tri posto, dok bi nakon dugo vremena udio javnog duga u BDP-u trebao biti ispod 59 posto.
Početkom prvog Vladinog mandata, u listopadu 2016. godine, ukupni BDP je iznosio 47 milijardi eura, dok bi sada trebao doseći oko 86 milijardi eura, što znači da raste brže i od nekih članica koje su duže u Uniji.
Naglasak Vlade je upravo na "hvatanju koraka", što je brže moguće, sa zemljama članicama Unije iz srednje i istočne Europe, istaknuo je Plenković.
Korištenje europskih sredstava
Kada je riječ o instrumentu EU slijedeće generacije te na temelju njega donesenog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), premijer je naglasio da je Hrvatska pri vrhu zemalja EU-a po brzini povlačenja tih sredstava, preduvjet čega je ispunjenje raznih indikatora i reformi, što čini u potpunosti i na vrijeme.
Ako sve odradi kako planira, Hrvatska bi mogla povući sva sredstva do kraja 2026. godine, kako je to i predviđeno, kazao je Plenković, no napomenuo da to vjerojatno nije slučaj kod većine drugih članica, pa očekuje da bi se moglo dogoditi da nova Komisija taj rok prolongira.
Kazao je i da je Hrvatska na vrijeme iskoristila kohezijsku financijsku omotnicu 2014.- 2020., tu su i iskorištena sredstva iz Fonda solidarnosti namijenjena obnovi od potresa, a ubrzano povlači i sredstva iz omotnice 2021.-2027.
Borba protiv korupcije kontinuirana
Premijer je naglasio i da je borba protiv korupcije kontinuirana te kako nitko nema pravo činiti išta protuzakonito.
Korupcija je horizontalan problem s kojim se ne suočava samo hrvatsko društvo ili tranzicijske zemlje već i razvijene zapadne demokracije, rekao je Plenković, između ostalog napomenuvši kako Hrvatska ima i akcijski plan za borbu protiv korupcije, a tome je prilagodila i brojne zakone i standarde.
Za Hrvatsku imperativ stabilna i sigurna regija
Na konferenciji je sudjelovao i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, koji je izrazio zadovoljstvo što je Europska unija ponovno stavila fokus na Mediteran.
"Odabirom Dubravke Šuice za čelnu osobu ovog resora potvrđuje se i strateška pozicija Hrvatske, koja povezuje Mediteran i srednju Europu", ustvrdio je ministar.
Naglasak govora Grlića Radmana je bio na euroatlantskim integracijama zemalja jugoistočne Europe i potpori koju im Hrvatska daje na tom putu.
"Hrvatska vlada, na čelu s predsjednikom Plenkovićem, već treći mandat kontinuirano radi na uspostavi dobrosusjedskih odnosa i regionalne suradnje, uz poseban fokus na Bosnu i Hercegovinu, gdje su Hrvati jedan od tri konstitutivna naroda. Za Hrvatsku je imperativ stabilna i sigurna regija", istaknuo je ministar, pozvavši zemlje da predano provode potrebne reforme.
"Snažna i aktivna prisutnost EU-a i NATO-a te otvorenost daljnjem proširenju od ključne su važnosti za stabilnost jugoistoka Europe", poručio je.
Upozorio je da bez snažne pomoći EU-a, u vidu financiranja, tehničke ekspertize i zajedničke sigurnosne politike, zemlje jugoistoka Europe ostaju ranjive na vanjske utjecaje i hibridne prijetnje, koje prelaze granice same regije.
Grlić Radman smatra da je iznimno važno da Unija ulaže u infrastrukturne i obrazovne projekte te programe za mlade u jugoistočnoj Europi i na zapadnom Balkanu, a kako bi potaknula osjećaj pripadnosti europskoj obitelji.
