Pet godina članstva u EU: Bitni su fondovi, ali i politike, pouzdanost sustava i usvajanje europskih vrijednosti

Predsjednik Vlade Andrej Plenković novinarima je sažeo i drugi dan sastanka Europskoga vijeća, najprije u formatu Članka 50. koji se odnosi na izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije.

Intenziviranje rada na Brexitu

Kazao je da je glavni pregovarač za Brexit Michel Barnier podnio izvješće s ključnom porukom da je potrebno intenzivirati rad, osobito u vezi s rješavanjem pitanja granične crte između Irske i Sjeverne Irske, kao pitanjem koje zahtijeva najviše napora, a potom i dogovor oko upravljanja procesom, s obzirom na rok 29. ožujka koji više nije tako daleko. Michelu Barnieru je dan nalog da s britanskim ministrom zaduženim za pregovore Davidom Davisom, ubrza razgovore kako bi se sporazum postigao na vrijeme.

Kvalitetan konsenzus o bankovnoj uniji

Druga je tema bio sastanak Eurogrupe u uključivom formatu, sa svim članicama, uključujući Hrvatsku. „Apostrofirao sam našu ambiciju da se, uz ulazak u Schengensku zonu, Hrvatska pripremi i za Europski tečajni mehanizam II do 2020. godine, da nastavimo s provođenjem naše strategije za ulazak u europodručje koje je naša druga glavna ambicija na europskome planu, te da to bude kroz nekoliko godina“, priopćio je premijer. Naveo je da su se današnje teme bile posebno odnosile na jačanje bankovne unije, da je postignut kvalitetan konsenzus kako bi se išlo dalje prema ekonomskom upravljanju Europom te da je i tu ostvaren vrlo kvalitetan i brz kompromis glede zaključnoga teksta.

Hrvatska uvelike profitirala od članstva u EU

Zamoljen da ocijeni petogodišnje članstvo Hrvatske u Europskoj uniji, predsjednik Vlade kazao je da će biti lijepo sutra obilježiti taj događaj koncertom.

„Po meni je Hrvatska poprilično profitirala od članstva u Europskoj uniji u prvih pet godina. Vjerujem da smo možda mogli i više“, kazao je, dodajući da je njegova Vlada ubrzala i pojednostavila proces apsorpcije europskih sredstava. „Ali nisu samo fondovi bitni, bitne su politike, europsko zakonodavstvo, bitna je pouzdanost našega pravnog i poreznog sustava kao dodatna legitimacija za ulagače, i općenito usvajanje europskih vrijednosti u hrvatsko društvo“, poručio je.

„To je ono što je najvažnije, a kontinuirani ekonomski rast u tom smislu je očito pozitivan, jer znamo da svi pokazatelji od 2013. naovamo idu nabolje“, naglasio je premijer.

Slovenija od 1. srpnja potpuno otvara tržište rada hrvatskim građanima

Predsjednik Vlade izvijestio je novinare da se na marginama Europskoga vijeća sastao sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom.

Govoreći o odnosima sa Slovenijom, predsjednik Vlade izdvojio je tri teme.

Podsjetio je na to da je Slovenija odlučila ukinuti ograničenja slobode kretanja za hrvatske državljane. "Sada su to napravili svi osim Austrije koja će nakon 1. srpnja koristiti još moguće dvije godine za ograničenje za hrvatske radnike", rekao je.

Ocijenio je da bi u nekim drugim okolnostima to bio veliku uspjeh. "Ali u kontekstu demografske obnove i odlaska ljudi sada na to malo manje gledamo s uspjehom", dodao je.

Podsjetio je također na to da je ovakav dogovor u zadnja četiri mjeseca postignut s Maltom, Ujedinjenim Kraljevstvom i Slovenijom. Najavio je da će Vlada na idućoj sjednici donijeti odluku kojom će se uzajamno ukinuti i ograničenja za slovenske državljane u Hrvatskoj.

Predsjednik Vlade susreo se i sa slovenskim mandatarom Janezom Janšom s kojim je razgovarao o političkoj situaciji u Sloveniji te o tome koliko će trajati proces formiranja Vlade. "Dakle, jedna vrsta upoznavanja s različitim scenarijima. Mislim da je to za naše odnose korisno", dodao je.

Kao treću temu naveo je uvrštavanje Zakona o izvanrednoj upravi u trgovačkim društvima od sistemskog značaja u aneks Uredbe koja se bavi insolvencijskim propisima. Pojasnio je da je na taj način ovaj propis posredno ušao u ono što nazivamo pravnom stečevinom, to jest europske propise. "Za nas je to jako dobro i pozitivno. A to što je Slovenija bila protiv toga, to je njihov stav. Međutim, s ovim smo dobili još jednu potvrdu i legitimaciju nakon što je on prihvaćen na različitim drugim jurisdikcijama od strane sudova. Sada je to na ovaj način potvrđeno i mislim da je to uspjeh", poručio je.

Arbitražni postupak između Hrvatske i Slovenije

Predsjednik Vlade kazao je da ne zna o čemu je slovenski premijer Miro Cerar razgovarao s predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom, ocjenivši mudrom odluku Europske komisije da ostane neutralna kada je riječ o hrvatsko-slovenskom graničnom sporu.

Naglasio je da je Hrvatska svoj posao odradila dobro i kad je riječ o aktivnostima stručnog tima koji je nedavno u Bruxellesu predstavio hrvatske argumente. "Obavili smo i sve druge razgovore na najvišoj razini", dodao je.

Predsjednik Vlade je ponovio da je Komisija postupila mudro što se nije odlučila umiješati u inicijativu Slovenije da ide tužbom protiv Hrvatske pred Europski sud.

Podsjetio je na to da je i sam prije dva dana posjetio Sud Europske unije u Luxembourgu.

"To je jedan dobar znak, drukčiji stav nego prije godinu dana, i očekujem, kad se u Sloveniji formira vlada, da ponovno ponudimo našim slovenskim susjedima ideje kako riješiti granični problem koji, sada skoro već tri desetljeća opterećuje dvije zemlje, a nije takvog razmjera da bi trebao biti nekakva nepremostiva prepreka za naše odnose", poručio je premijer.

Upitan o tome hoće li mu biti lakše razgovarati s Janezom Janšom o hrvatsko-slovenskom graničnom sporu, predsjednik Vlade je zaključio: "Idemo vidjeti tko će preuzeti vlast u Sloveniji. Dobra volja s naše strane postoji. Tko dobije većinsko povjerenje u Državnom zboru, mi ćemo s njim u dobroj vjeri pristupiti tim razgovorima. Mislim da je puno bolji put razgovora nego onaj pravosudni".





Foto: Morana Jurilj

Pisane vijesti | Andrej Plenković