Predsjednik Vlade u Kijevu: Podupiremo ukidanje viznog režima za Ukrajinu, njezin europski put i mirnu reintegraciju

  • Slika /Vijesti/Vijesti fotografije/studeni/21 studenog/WEB.jpg

Drugi dan boravka predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenković u Ukrajini koji se podudara s trećom godišnjicom ustanka na Majdanu, započeo je odavanjem počasti žrtvama palima za ukrajinsku slobodu i demokraciju, zajedno s premijerom Vladimirom Grojsmanom i predsjednikom Petrom Porošenkom.

Potom se premijer Plenković sastao s ukrajinskim premijerom Grojsmanom, a nakon susreta, potpredsjednica Vlade Martina Dalić potpisala je, u ime Vlade Republike Hrvatske, Sporazum o  suradnji u području sprečavanja katastrofa i uklanjanja njihovih posljedica; Dodatni protokol Ugovoru o poticanju i zaštiti ulaganja te Protokol o izmjenama i dopunama ugovora o međusobnoj pomoći u carinskim pitanjima.

"Drago mi je da svoj intenzivni angažman na europskom putu Ukrajine, u  protekle dvije i pol godine kao bivši predsjednik parlamentarnog Odbora EP-a za pridruživanje između Ukrajine i EU-a, sada mogu nastaviti u kontekstu jačanja naših bilateralnih odnosa u ulozi predsjednika Vlade“, kazao je premijer Plenković u izjavi nakon sastanka te je dodao da se Hrvatska zalaže za ukidanje viznog režima za ukrajinske građane te da smatra Europska unija treba što prije donijeti tu odluku.

„Ta bi odluka pridonijela i jačanju gospodarske suradnje, turističke suradnje, ukupnih odnosa i to ne samo s Hrvatskom nego i s drugim članicama Europske unije". Predsjednik Vlade Plenković je također rekao da će se založiti za iznalaženje rješenja koje bi omogućilo stupanje na snagu Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i Ukrajine, neovisno o rezultatu nizozemskog referenduma. Hrvatski premijer uvjeren je da je Ukrajini potreban mirni put reintegracije okupiranih teritorija.  "Ovdje je nažalost poginulo već oko 10.000 ljudi i trebalo bi izbjeći  gubitak života u budućnosti", istaknuo je. Predsjednik Vlade Plenković podsjetio je da je Ukrajina bila prva zemlja članica UN-a koja je priznala neovisnu Hrvatsku u prosincu 1991. "To mi nikada ne zaboravljamo", kazao je.

Govoreći o mogućnostima gospodarske suradnje, ukrajinski je premijer kazao je da je s hrvatskim premijerom Plenkovićem razgovarao i o novom području suradnje - energetici.

"Zadovoljni smo što Hrvatska radi na izgradnji LNG terminala.  Mi smo vrlo zainteresirani za sudjelovanje u tom projektu,  jer bi na taj način mogli osigurati energetsku neovisnost naše države". Premijer Grojsman zahvalio je hrvatskom premijeru Plenkoviću na osnivanju radne skupine koja bi Ukrajini omogućila da iskoristi hrvatska iskustva mirne reintegracije okupiranog teritorija, istaknuvši da je Ukrajini to „jako važno u trenutačnoj situaciji".

Nakon susreta dvaju izaslanstava, predsjednik Vlade Plenković sudjelovao je na otvorenju Ukrajinsko-hrvatskog gospodarskom foruma na kojem sudjeluju predstavnici 75 uspješnih hrvatskih tvrtki te više od stotinu ukrajinskih. U svom je obraćanju govorio o jačanju gospodarskih i trgovinskih odnosa između Ukrajine i Hrvatske te istaknuo dugu prijateljsku suradnju dviju zemalja. Ponovio je da je Ukrajina jedna od prvih zemalja koja je priznala hrvatsku samostalnost. Bliskost dviju zemalja potvrđuju mnoge zajedničke crte ukrajinskog i hrvatskog jezika, istaknuo je premijer, kao i slične povijesne okolnosti, pa čak i činjenica da je i u starom Kijevu novčana jedinica bila kuna.

Predsjednik Vlade zadovoljan je što svjedočimo jačanju kontakata između Ukrajine i Hrvatske, te se iznalaze nove mogućnosti za jačanje suradnje, osobito gospodarske. Suradnju dodatno ohrabruje Ugovor o slobodnoj trgovinu  između Europske unije i Ukrajine,  na snazi od 1. siječnja 2015. godine. Premijer Plenković ponovio je da naši partneri u Ukrajini mogu računati na punu potporu Hrvatske.

„Hrvatski su poduzetnici podržali ideju o održavanju ovog foruma i s velikim  zanimanjem i entuzijazmom došli su upoznati se s ukrajinskim tržištem. Vrata suradnje su otvorena, kazao je premijer, i sada podržavam i očekujem suradnju među poduzetnicima te realizaciju konkretnih projekata“, kazao je. Nova poduzetnička mreža osnažit će hrvatsko-ukrajinske odnose, razvijati međusobno poštovanje i prijateljstvo između dvaju naroda.

Predsjednik Plenković je pozvao ukrajinske poduzetnike da ulažu u našu zemlju, naglasivši da je u rejtingu Svjetske banke Doing Business, Hrvatska zauzela 43. mjesto, dok je prije dvije godine bila na 89. mjestu. Danas je ulagačka klima puno bolja i u Hrvatsku je lakše investirati nego unazad četiri godine, kazao je. Suradnja je osobito moguća u sektoru energetike, s obzirom da Hrvatska planira postati neovisna u opskrbi plinom i spremna je postati hubom s obzirom na za to povoljan zemljopisni položaj. Podsjetio je da je projekt  LNG terminala  na otoku Krku od  regionalnog značaja  te ga je Europska komisija uvrstila  na listu  Projekata od zajedničkog interesa (PCI) Europske unije.

Predsjednik Vlade Plenković istaknuo je da su se na gospodarskom forumu u Kijevu okupile vodeće hrvatske tvrtke s međunarodnim ugledom i preporukama, sa željom da se uključe u razvoj ukrajinskih potencijala kao pouzdani partneri, te je  još jednom pozvao sve ukrajinske tvrtke da iskoriste mogućnosti Hrvatske i sve povoljniju poduzetničku i ulagačku klimu.

Nakon svečanog otvorenja gospodarskog foruma, predsjednik Vlade na kijevskom je Nacionalnom sveučilištu održao predavanje pod naslovom  -  „Hrvatsko europsko i euroatlantsko iskustvo – model za Ukrajinu?“

Predsjednik Vlade Plenković također se susreo s potpredsjednicom Vrhovne Rade Irynom Gerashcenko.

Foto: Anastasiia Sirotkina/Kabinet ministara Ukrajine



 

Pisane vijesti | Govori i izjave | Andrej Plenković